Frankfurtski sajam: kako smo razjedinjeni u knjizi

Prošlo je desetak dana od završetka Frankfurtskog sajma knjiga koji se održavao od 9. do 13. listopada. Kako je bilo najavljeno, hrvatski nastup organizirala je Hrvatska dječja knjiga; cijeli program bio je posvećen predstavljanju knjiga za djecu i mlade, a predstavili su se hrvatski pisci književnosti za djecu. Objavljeno je i da će se u organizaciji festivala Kroatien Kreativ 2013 i mreže Traduki unutar službenih foruma Frankfurtskog sajma knjiga održati predstavljanje temata “Hrvatska i EU” objavljena u književnom časopisu “Neue Rundschau” te promocija knjiga Romana Simića i Srećka Horvata.

 

U najavi je također objašnjeno da su nastupi hrvatskih autora na pozornicama Frankfurtskog sajma dio višemjesečnoga predstavljanja hrvatskih autora u Njemačkoj koji traju od 26. rujna do 4. prosinca pod nazivom Na brodu – Suvremena hrvatska književnost u njemačkim književnim institucijama.

 

To je sve izgledalo krasno i obećavajuće, ali izgleda da ipak nije bilo baš tako. Moglo bi se blago reći da je došlo do nesporazuma, rupe u komunikaciji, netrpeljivosti, manjka zajedničkog interesa ili nečega petoga u trokutu Ministarstvo kulture‒ pisci‒nakladnici. Na portalu HrvatskiGlasBerlin novinarka Aleksandra Brnetić u tekstu “Na magarećoj klupi” otkrila je nekoliko detalja koji su pokazali što se zaista događalo tih nekoliko dana na jednom od najvećih svjetskih kulturnih sajmova. Ona kaže da “ovogodišnji hrvatski nastup u Frankfurtu nikad nije bio toliko neprepoznatljiv, razmrvljen, raštrkan, začudan, gotovo šizofreničan. Bilo ga je i nije ga bilo.”

 

Na štandu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore u Petici svoje knjige je izložilo osam nakladnika: Algoritam, Kršćanska sadašnjost, Meandar, Medicinska naklada, Naša djeca, Školska knjiga, Tri M i V.B.Z.

 

Aleksandra Brnetić je napisala da je “na štandu stalno bio neki muving, dolazilo se i odlazilo, živo razgovaralo. Međutim nije bilo posjetitelja, bio to hrvatski građanin koji desetljećima hodočasti na sajam ili netko sa susjednih štandova, bosansko-hercegovačkog, turskog, slovenskog, koji se nije čudio što se na štandu ne događa – ništa.

 

Nijedan hrvatski književnik nije okupljenima pročitao ni retka iz svoje najnovije knjige, nijedan se izdavač nije javno pohvalio najnovijom knjigom, nitko nije organizirao ni jednu diskusiju. Na štandu institucije koja je desetljećima nositelj inozemnih nastupa uzalud smo tražili naznaku da je CROATIA, što je blistala s krova štanda, postala članicom Europske unije.”

 

Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, rekao joj je da je ove godine zadaća Zajednice kao člana Hrvatske gospodarske komore bila tehnički servis nakladnicima (što bi to značilo?). Također je rekao da je za oblikovanje programa hrvatskog nastupa Ministarstvo kulture zadužilo Alidu Bremer, kuratoricu kulturnoga projekta Kroatien Kreativ 2013 i mrežu Traduki u kojoj ona radi. I treće, Ministarstvo je organizaciju službenog štanda prepustilo Hrvatskoj udruzi nakladnika dječje knjige. “Ministarstvo je tako htjelo. Osim toga, svi smo mi u Zajednici volonteri!”, rekao joj je Antičević na pitanje zašto se ništa ne događa, pravdajući se da je Ministarstvo Zajednici drastično smanjilo financijska sredstva i da oni kao volonteri ne mogu ništa uraditi bez subvencija.

 

Aleksandra Brnetić otkrila je da na tom štandu nisu ukazali ni na nastupe hrvatskih književnika tijekom sajma i u gradu te da nisu izložili najnovije njemačke prijevode hrvatskih knjiga i djela njemačkih autora hrvatskog podrijetla. Tako je nabrojila da su svoje knjige predstavili Alida Bremer (roman Olivas Garten izdavačke kuće Eichborn), Splićanka i uspješna promotorica hrvatske književnosti u Njemačkoj, Roman Simić (prijevod zbirke priča Nahrani me u izdanju njemačkog nakladnika Voland & Quist), njemačka književnica i kolumnistica Jagoda Marinic (roman Restaurant Dalmatia u izdanju kuće Hoffmann und Campe), Srećko Horvat i Slavoj Žižek (knjiga Was will Europa? – Rettet uns vor den Rettern izdavačke kuće Laika Verlag), ali o svemu tome na štandu Zajednice nije bilo ni riječi.

 

Štand Hrvatske dječje knjige bio je u Trici, gdje je hrvatski nastup u cijelosti bio posvećen predstavljanju knjiga za djecu i mlade i gdje su se trebali predstaviti autori Margareta Peršić, Zdenka Bilušić, Andrea Petrlik, Kašmir Huseinović i Davor Peršić.

 

Aleksandra Brnetić bila je na svečanom otvaranju hrvatskog štanda: “Na štandu gužva, svi se grle i ljube, vidim i predsjednika Hrvatskog društva pisaca Nikolu Petkovića. Tu je i Dubravka Đurić Nemec, načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture od koje dan ranije saznah da je Ministarstvo bilo raspisalo natječaj za organizaciju nacionalnog nastupa na koji se javila Alida Bremer i Hrvatska dječja knjiga. Do uha mi dođe da se očekuje Berislav Šipuš, zamjenik ministrice. Govora nismo dočekali, programa još manje.”

 

O. K., saznali smo tri stvari nakon kojih će nam još manje toga biti jasno: posao u Frankfurtu je neobjavljen; u HGK rade i volonteri; hrvatske pisce su bolje predstavile osobe koje rade u Njemačkoj i strani nakladnici koji su objavili prijevode knjiga i organizirali programe.

    •  Osmi povjerenik stigao u Gavellu
    •  Umro je najbolji hrvatski urednik
    •  Tom Gotovac dobit će spomen-ploču u centru Zagreba
    •  Teatar.hr objavio nominacije za kazališne nagrade
    •  Zajednička borba protiv moći kulture brendova
    •  Najvažniji bend new wavea nastupa u Močvari
    •  Jabuka, klub koji punih 45 godina nije razočarao
    •  Andrea Zlatar: Kultura je najpolitičniji prostor
    •  Život beskućnika s fotoaparatom u ruci
    •  Posmrtna maska za majstora Loua Reeda

> Svi tekstovi ovog autora