autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (1)

AUTOR: Luka Draganić / 02.04.2024.

1.Uvod

Svijet mašte može poprimiti različite oblike. Jedan oblik tih manifestacija mašte koji je u književnosti 20. stoljeća svojom popularnošću poprimio središnje mjesto predstavljaju djela fantasy žanra. Ona, naravno, podliježu različitim sudovima, pa i predrasudama.

Uzmimo, na primjer, ocjenu da je fantasy puki eskapizam, pokušaj bijega od neumoljive stvarnosti koja zahtijeva puno zalaganje pojedinca i nema vremena za izmišljene svjetove s izmišljenim problemima.

Ako se takvom stvaralaštvu i priznaje neka vrijednost, to se često izvodi tako da se ono pokušava ograničiti na književnost namijenjenu djeci. Tako se ide linijom misli da je svakako dobro da mlađi naraštaji steknu naviku čitanja pa se može podnijeti da kao ulazna karta u svijet knjiga posluži fantasy literatura.

Zbog toga neće doći do neke dugotrajne štete u smislu iskrivljavanja dobrog ukusa jer se pretpostavlja da će ciljana publika ionako uskoro prerasti takva djela i početi se zanimati za ozbiljniju ili čak ozbiljnu literaturu.

Zaista, kako bi se moglo i zamisliti da ijedan duhovno i intelektualno zreo čovjek posvećuje značajan trud analizirajući principe, motive ili pouke koji se mogu izvući iz takvih djela iz bilo kojeg drugog razloga osim u svrhu zabave i ispunjavanja vremena u trenutcima dokolice – jednom riječju, zbog distrakcije. Takav stav ne može biti dalje od istine.

Svrha ovoga teksta jest da se analizom središnjeg djela fantasy žanra i, po mišljenju mnogih, najznačajnije knjige 20. stoljeća, ”Gospodara prstenova”, Johna Ronalda Reuela Tolkiena prikaže kako jedan izmišljeni svijet sa svojim izmišljenim stvorenjima i poviješću može pružiti odgovore na izazove s kojima se danas suočavamo na globalnoj razini.

Jednako važno, cilj je istaknuti kako Tolkienovo djelo posjeduje snagu kojom se možemo poslužiti kako bismo ovaj svijet učinili ili barem pokušali učiniti boljim mjestom.

2.1. Zašto Tolkien i zašto ekologija?

Tolkien je s prijezirom odbacivao svako tumačenje da je njegovo djelo pisano kao alegorija.[i] Naravno, lako je razumjeti zašto su čitatelji i književni kritičari stvarali paralele između tada aktualnih događaja i priče o Međuzemlju. Pisanje ”Gospodara prstenova” započelo je, naime neposredno prije Drugog svjetskog rata, a najveći dio djela napisan je upravo tijekom tog sukoba.

Zato su mnogi tumačili kako snage dobra, koje u Međuzemlju leže na zapadu, predstavljaju stranu Saveznika (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo), dok snage zla, koje u Međuzemlju leže na istoku, predstavljaju stranu sila Osovina (Japansko Carstvo, Treći Reich). Nadalje, neki čitatelji su u guturalnom zvuku jezika orka prepoznavali iskvarenu verziju njemačkog jezika.

Osim toga, Tolkiena su osobito ljutile usporedbe nekih poglavlja knjige (npr. ”Čišćenje Shirea”) sa stanjem u poslijeratnoj Engleskoj. Uporno je nijekao da je njegovo djelo bilo kakva aluzija na njegove ekološke stavove. Ne može se, međutim, poreći da je Tolkien, barem na nesvjesnoj razini, u svojem pisanju bio pod utjecajem duha vremena u kojem je živio.

Prema mišljenju Whitea, svakome tko je početkom pedesetih godina 20. st. čitao ”Gospodara prstenova” ta veza s ekologijom bila je bjelodana i neporeciva. Engleska je, naime, između četrdesetih i početka pedesetih godina 20. st. bila u tolikoj mjeri obilježena racioniranjem proizvoda da se takav život smatrao uobičajenim. Uz to, posvuda su se podizale na brzinu izgrađene jeftine i prenosive zgrade u koje su se naseljavali ljudi koji su izgubili domove tijekom njemačkog bombardiranja. Konačno, došlo je i do velikog zagađenja zbog danonoćnog rada industrijskih postrojenja.[ii]

Može se postaviti pitanje zašto je Tolkien tako negativno reagirao kada bi se riječ alegorija pojavila u istoj rečenici s njegovim djelom?

Prema jednom tumačenju, on je smatrao da ”Gospodar prstenova” predstavlja opis čistijeg svijeta koji leži daleko od turobnosti 20. stoljeća. Posljedično, htio je izbjeći da čitatelji njegov veličanstveni ep povezuju s grubim djelima ljudskoga života u modernom dobu.

Prema drugom tumačenju, postojao je puno osobniji razlog za takav stav. Poznato je da je C. S. Lewis jedno značajno vrijeme vrlo intenzivno prijateljevao s Tolkienom te da je upravo Tolkien bio taj koji je izvršio odlučan utjecaj da se Lewis vrati kršćanskoj vjeri.

Ta veza je, međutim, početkom četrdesetih godina 20. st. bila vrlo nategnuta – gotovo nepostojeća. Zato se može tumačiti da je Tolkien, ako se uzme u obzir kako su Lewisove ”Kronike iz Narnije” bile napisane upravo kao svjesna alegorija kršćanstva, pod svaku cijenu htio izbjeći bilo kakvu povezanost s Lewisom,[iii] a osobito svaku povezanost između knjige ”Lav, vještica i ormar” (od čitateljstva vrlo dobro prihvaćene knjige) i ”Gospodara prstenova”.[iv]

Imajući u vidu prethodno navedeno, ipak je teško odoljeti tome da se kroz prizmu Međuzemlja ne pronalaze alegorije i ne stvaraju analogije s našim svijetom.[v] Štoviše, upravo je mobilizacijski potencijal Tolkienovog stvaralaštva, utjelovljen ne samo kroz knjige nego i posredno kroz filmove (prije svega), serije, računalne igrice i suvremenu popularnu kulturu općenito ono što motivira da se taj materijal ne svodi samo na eskapističku zabavu nego da se pokuša inkorporirati u cjelinu nekog šireg društvenog pokreta kao njegov relevantan dio.

Tako je, zbog te gotovo notorne činjenice da prosječan čitatelj ili površan pratitelj popularne kulture posljednjih dvadesetak godina poznaje radnju, likove, motive i krajolike ”Gospodara prstenova”, to djelo solidna baza za tu svrhu.

2.2. Primaran i sekundaran svijet

Prema Tolkienovom stavu, primaran svijet je stvaran svijet u koji se ujutro budimo i iz kojega u noći padamo u san. To je svijet opipljivog koji obuhvaća ljude, životinje i sve nam poznate manifestacije materije: kamen, drvo, vodu itd. Nasuprot njemu stoji sekundaran svijet koji se ne može vidjeti ili pronaći jer postoji samo u umu.

Christopher Tolkien, sin J. R. R. Tolkiena, taj svijet mašte opisuje sljedećim riječima: ”Mnogi su otkrili, mnogi možda prvi put u svojim životima, da je to očaravajuće. Taj svijet u koji ulaze izvanredno je zanimljivo mjesto s dugom, zamišljenom prošlošću. U njemu se susreću s neobičnim, prekrasnim, plemenitim, zastrašujućim i odvratnim bićima te čudnim mjestima i događajima. Kada, međutim, uđete u svijet koji je osmislio moj otac, sve prethodno navedeno postaje istinito. Ne može se posumnjati u postojanje tih bića, mjesta ili događaja sve dok ste u tome svijetu jer su oni istkani i prožeti zakonima koji tim svijetom upravljaju”.[vi]

Svijet koji je stvorio J. R. R. Tolkien nije idealan jer njega nisu zanimale utopije. To je arhaično mjesto. Arhaičnost se očituje u tome što kreacije stvorene ljudskom rukom[vii] ispunjavaju relativno mali prostor u njemu. Razlog za to treba potražiti u Tolkienovoj nesklonosti modernom, suvremenom svijetu koji je, prema njegovom mišljenju, bio utjelovljen u stroju.

Pojam stroja, međutim, ovdje ne treba shvaćati usko kao materijalizirane stvari, npr. avion ili automobil. U širem smislu, stroj za njega označava proces podjarmljivanja. Taj proces ima takav karakter zato što nastojanjem da ostvari želje posredstvom stroja, čovjek gubi dodir s unutarnjim kvalitetama koje ga čine ljudskim bićem.

Za razliku od umjetnosti koja se zadovoljava stvaranjem sekundarnog svijeta u umu/mašti, stroj pokušava aktualizirati želju. To se ne može napraviti na način koji bi bio zadovoljavajući jer, paradoksalno, strojevi koji bi trebali uštedjeti rad zapravo – kroz neprirodan postupak potiranja veze između želje i kreativnog (ljudskog) procesa, stvaraju bezvrijedne proizvode koji opet zahtijevaju beskrajan rad.

Da bi do toga razdvajanja konačno došlo, potrebno je izvršiti izravnu ili prešutnu prisilu umova i volja, a to označava tiraniju. Suvremeni svijet, prema Tolkienovom sudu, predstavlja upravo tiransku reformaciju Zemlje i čovjeka.[viii]

2.3. Prsten Vladar kao utjelovljenje stroja

U Tolkienovom sekundarnom svijetu stroj je mitologiziran i utjelovljen u Prstenu Vladaru koji je izrađen samo s jednom svrhom, a to je apsolutna dominacija cjelokupnog života u Međuzemlju. Po Tolkienovim zapisima, na duge staze uopće ne bi bilo važno bi li se Sauron dočepao Prstena ili ne.

Tako se kroz mitologiju ”Gospodara prstenova” provlači ideja kako su od svih oblika života u sekundarnom svijetu upravo ljudi ti koji su najviše podložni njegovoj moći jer je moć upravo to čemu i najviše teže.

Tolkien je tvrdio da bi čak i Gandalf, Maiar, drevno biće utjelovljeno u liku čovjeka, bio puno pogibeljniji od Saurona kao prstenonosac jer bi on, kroz uvjerenost u vlastitu moralnu superiornost, upravo prisilom pokušao oblikovati savršen, pravedan svijet.

Prema riječima Christophera Tolkiena: ”Prisila s dobrim svrhama bila je jedna od najvećih strahovanja mojega oca”.[ix] Zato su mudraci u Rivendalleu zaključili kako je jedino rješenje da Prsten bude uništen u utrobi Klete Gore gdje je i iskovan.

To ipak ne znači da bismo se trebali povesti primjerom ludita i početi uništavati naše telefone ili računala.

Christopher Tolkien izričito naglašava kako njegov otac nije bio apsurdan čovjek, u smislu da je u svakodnevnom životu odbacivao moderan svijet utjelovljen u tehnologiji, strojevima i aparatima jer je shvaćao da čovjek mora, do određenog stupnja, živjeti u ovom primarnom svijetu kakav jest.

Tolkien je, međutim, imao viziju svijeta kakav bi mogao biti, a sveprisutna mreža telekomunikacija ili prekooceanski avioni nisu bili ono što je želio.

Na ovome mjestu može se postaviti pitanje koje je to aspekte primarnog svijeta J. R. R. Tolkien dovoljno cijenio da bi ih uključio u svoj sekundaran svijet?

Odgovor treba potražiti u silini njegove ljubavi za temeljne jednostavnosti ne nužno samo svijeta prirode nego i materijala (npr. kamen, drvo) koji su oblikovani od strane obrtnika uz korištenje oruđa, ali ne i strojeva. Tu treba nadodati i naklonost osnovnim namirnicama kao što su kruh, vino, sir, duhan.

Christopher Tolkien ističe i izvanrednu sposobnost vizualizacije krajolika koja je posebno došla do izražaja u sjajnim opisima Ithiliena[x] i napominje kako ta osobina još više dobiva na značaju ako se u obzir uzme činjenica da je njegov otac relativno malo putovao.

Prisjeća se i drage uspomene iz djetinjstva: ”Sjećam se da sam sjedio s njime na White Horse Hillu kao mali dječak i gledao ravnicu kojom je prolazila željeznica. Čak i tada cijenio sam intenzitet kojim je osvijestio to brdo i arhaičnu kredu koja je činila figuru bijeloga konja. U tome sam mogao prepoznati Vjetrovrh. Osim toga, volio sam prizor i zvuk željeznice u nizini. On nije. On je to shvaćao kao upad prisile smatrajući da bi putnici koji su u tom trenutku bili prevoženi vlakom velikom brzinom mogli imati puno bolje iskustvo putujući nekim drugim sredstvima.”[xi]

_________________________________________

[i] Alegorija je izraz istina ili generalizacija o ljudskom postojanju ostvaren kroz simboličke, fiktivne likove i simbolička djelovanja (Allegory, Merriam-Webster dostupno na: https://www.merriam-webster.com/dictionary/allegory#note-1, posljednji posjet stranici 4. ožujka 2024.). Alegorija je način prenesenog izražavanja u kojem se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cjelokupnoj radnji. (Izvor: Wikipedia Contributors, Alegorija, Wikipedija – slobodna enciklopedija, 2023., dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Alegorija, posljednji posjet stranici 4. ožujka 2024.).

[ii] White, Michael, ”Tolkien – biografija”, VBZ, Zagreb, 2006., str. 193-196.

[iii] Moguće je da je Tolkien, koji je cijeloga života bio posvećeni katolik, bio nesklon prema ”Kronikama iz Narnije” jer je smatrao da Lewisova novootkrivena kršćanska uvjerenja nisu dovoljno utemeljena da bi mogla ostati stalna. Možda ih je promatrao kao prolazni hir čovjeka koji je ionako već živio neortodoksno za to vrijeme, a pogotovo u usporedbi s njime. Dodatno, vrlo je vjerojatno kako je dodatni izvor iritacije bila činjenica da je Lewis pristupio anglikanskoj, protestantskoj Crkvi prema kojoj je Tolkien, blago rečeno, bio nesklon.

[iv] Op. cit. u bilj. 2, str. 196.

[v] Treba istaknuti da je i sam Tolkien bio nedosljedan kada je tvrdo odbacivao prisutnost bilo kakve vrste alegorije u svojim djelima. Tako je, npr. kratka pripovijest Leaf by Nibble očito alegorijsko djelo koje služi kao metafora za njegov vlastiti život (Ibid., str. 233.).

[vi] J. R. R. T. – A study of John Ronald Reul Tolkien 1892.-1873., Landseer productions, 1992., dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=HkmNHP58OhU, posljednji posjet stranici 4. ožujka 2024.

[vii] U intervjuu Christopher Tolkien koristi izraz manmade.

[viii] Op. cit. u bilj. 6.

[ix] Ibid.

[x] Vidi: Tolkien, J. R. R., ”Gospodar prstenova – dio drugi – Dvije kule”, Algoritam, Zagreb, 2004., str. 289.

[xi] Op. cit. u bilj. 6

(Nastavlja se)

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Aldous Huxley vlastitim riječima (1) – Konačna revolucija
     Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (3)
     Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (2)
     Fahrenheit 451 – Cenzura knjiga, kontrola misli
     Divni novi svijet – Distopija naša svagdašnja
     1984. – Rat je mir, sloboda je ropstvo, neznanje je moć
     Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (3)
     Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (2)
     Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (1)
     Generacija X (1998.) – Mržnja kao pokretačka snaga ideologije

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija