Hrvatska krši prava i diskriminira pripadnike JNA i NOB-a

Nazvao je čitatelj iz Zagreba (podaci poznati redakciji). Odmah je rekao da ne koristi računalo i da nije redoviti čitatelj portala Autograf.hr, ali su mu rekli da se na tom portalu objavljuju novinarski prilozi o kršenju ljudskih prava i diskriminiranju građana Hrvatske.

Čitatelj je umirovljeni oficir JNA (bivše Jugoslavenske narodne armije). Govorio je o diskriminaciji umirovljenika JNA u Hrvatskoj, osobito ogorčen zbog nezakonito, arbitrarnom odlukom (kaže degradiranog generala JNA) uskraćenih mirovinskih prava.

Novinarski sam istraživao o čemu se točno radi. Postavio sam i više novinarskih pitanja i odmah nakon toga proradio je tzv. ”bežični telefon” – javilo mi se još desetak umirovljenih oficira JNA i boraca Narodnooslobodilačkog rata (dio umirovljenih oficira JNA su bili i borci NOR-a, odnosno partizani).

Pokazalo se da se skupinu umirovljenih oficira JNA u Hrvatskoj zaista diskriminira, te da im se krše ljudska prava uskraćivanjem pristupa nepristranom (domaćem, ali i međunarodnom) sudištu radi zaštite njihovih zakonskih prava.

Borci NOR-a i umirovljeni oficiri JNA smatraju da ih hrvatske vlasti namjerno ponižavaju i diskriminiraju mizernim mirovinama u prosjeku od 2900 kuna, a da usporedno ”priznaju i/ili određuju” pravo na 2270 kuna ustašama ili i do 8400 kuna povlaštenim građanima 

Pokazalo se usporedo i da se u plaćeničkim (subvencioniranim) i sponzoriranim hrvatskim medijima sustavno sprečava informiranje javnosti o diskriminaciji i kršenju ljudskih prava, pri čemu se ne prikrivaju kršenja ljudskih prava samo umirovljenim oficirima JNA, nego i svim ostalim skupinama građana.

U dvije publikacije su objavljeni dokumenti o sramotnom uskraćivanju prava hrvatskim građanima na nepristranu sudsku zaštitu na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (pogledati banner na desno stupcu portala Autograf: ”Kritika prakse Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu” i ”Sprečavanje informacija o uskraćivanju pristupa Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu”).

To potvrđuje staro pravilo da građani koji se prave da ne vide diskriminaciju marginaliziranih skupina sugrađana postupno i sami postaju diskriminirani.

Prema međunarodnim propisima o sukcesiji bivše SFR Jugoslavije (Aneks E), koje je Zakonom o provođenju sukcesije i formalno preuzela Republika Hrvatska, prava iz mirovinskog osiguranja ostvarena u bivšoj JNA (kao i prava zaposlenika u saveznim institucijama bivše federalne države) trebala su se nakon raspada bivše Jugoslavije nastaviti primjenjivati i u Hrvatskoj.

Ta sukcesijska obaveza se trebala primjenjivati na osnovu uzajamnosti koja se u hrvatskom mirovinskom osiguranju provodila od 1965. godine paralelno s primjenom i u mirovinskom osiguranju (i vojnih osiguranika) u bivšoj saveznoj državi do 1991. godine.

Na dan kada je Republika Hrvatska preuzela umirovljenike i bivše JNA temeljem sukcesije, 1. siječnja 1992. godine, bilo je u Hrvatskoj ukupno 18.098 korisnika tih vojnih mirovina (od toga starosnih 10.757, invalidskih 2918 i obiteljskih 4424).

Na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske (nakon sukcesije) vojnim umirovljenicima su 1. travnja 1992. godine dostavljena pravno dvojbena Rješenja o akontaciji mirovine u iznosu od 50 posto dotadašnje mirovine.

Kasnije, 1. listopada 1992. godine, umirovljenim oficirima JNA dostavljena su, opet na osnovu Uredbe Vlade Republike Hrvatske, a ne na osnovu zakona, pravno još upitnija Rješenja o konačnom iznosu mirovina u iznosu, navodno, 63,22 posto mirovine iz prosinca 1991. godine.

Prema međunarodnim propisima o sukcesiji bivše SFR Jugoslavije (Aneks E) prava iz mirovinskog osiguranja ostvarena u bivšoj JNA trebala su se nakon raspada bivše Jugoslavije primjenjivati i u Hrvatskoj na osnovu uzajamnosti koja se u hrvatskom mirovinskom osiguranju provodila od 1965. godine paralelno s primjenom i u mirovinskom osiguranju bivše savezne države do 1991. godine

Pritom je umirovljenicima JNA odmah uskraćeno povećanje mirovina zbog inflacije isplaćeno svim ostalim umirovljenicima u Hrvatskoj (a ”zaboravljena” je i isplata razlike od akontiranih do punih iznosa mirovina).

I otad počinju zajebancije hrvatskih vlasti s ljudskim pravima umirovljenih oficira JNA i dijelom sudionika NOR-a, s mnoštvom proturječnih sudskih odluka, osobito Upravnog suda Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako da se više uopće i ne mogu precizirati sve diskriminatorne odluke radi kršenja ljudskih prava tih skupina ”građana drugoga reda” u Republici Hrvatskoj.

U prošloj 2016. godini prosječna mirovina ”7068 preživjelih umirovljenika bivše Jugoslavenske narodne armije” je, prema podacima Središnje službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iznosila 3008,47 kuna.

Prema službenim podacima istog izvora (Središnje službe HZMO) prosječna starosna mirovina u 2016. godini iznosila je za 3155 boraca NOR-a 2660,74 kune, prosječna invalidska mirovina 3145,05 kuna za 785 invalida – boraca NOR-a a prosječna obiteljska nakon smrti boraca za 11.786 korisnika 2437,66 kuna.

Usporedno je za 7011 korisnika, pripadnika tzv. Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, ”priznato ili određeno” pravo na prosječnu mirovinu u iznosu od 2270,40 kuna.

Nije za borce NOR-a sporna isplata mirovina pripadnicima kvislinških domobranskih i oružničkih (žandarmerijskih) formacija iz Drugog svjetskog rata, ali osporavaju (pravno dvojbeno) isplaćivanje tih mirovina i pripadnicima paravojnih ustaških formacija.

Pojednostavljeno, pojam Domovinske vojske ’41. – ’45. je naknadno izmišljen radi omogućavanja ”priznavanja i/li odobravanja” mirovina i pripadnicima ustaških paravojnih formacija, a ne samo domobranima i oružnicima kao pripadnicima redovne vojske poražene NDH.

Primjerice, u Njemačkoj su priznata mirovinska prava pripadnicima Wehrmachta (redovne vojske), ali ne i pripadnicima Wafffen SS, paravojske nacionalsocijalističke stranke (NSDAP).

Kirurg iz bivše Vojne bolnice u zagrebačkoj Dubravi ima za oko 4500 kuna manju mirovinu od svojih kolega u sličnom statusu iz civilnih bolnica samo zbog toga jer je kao kirurg imao čin sanitetskog pukovnika JNA

Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista, istaknuo je da ispada da su se ustaše borile za Hrvatsku, a da partizani nisu oslobodili Hrvatsku od fašizma s obzirom na to da je umirovljenim oficirima JNA koji su bili u partizanima ukinut dodatak na mirovinu kao učesnicima NOR-a, a pripadnicima ustaške paravojske u međuvremenu ”priznato i/ili odobreno” pravo na mirovinu kao ”pripadnicima domovinske vojske 1941. – 1945. godine”.

No među umirovljenim oficirima JNA ima i onih koji nisu bili ni u partizanima ni u ustašama.

Čitatelj koji se prvi javio objasnio je da je umirovljen pet godina prije nego što je ”JNA postala agresorska vojska”, kao i da je u vojnu akademiju i JNA stupio, a da prije toga nije bio pripadnik ni jedne vojske u Drugom svjetskom ratu.

Prema podacima koje sam dobio na uvid, primjerice, kirurg iz bivše Vojne bolnice u zagrebačkoj Dubravi ima za oko 4500 kuna manju mirovinu od svojih kolega u sličnom statusu iz civilnih bolnica samo zbog toga jer je kao kirurg imao čin sanitetskog pukovnika JNA.

Ili, stomatolog iz iste bolnice, do 1991. godine u činu pukovnika JNA i nakon toga brigadira Hrvatske vojske, nedavno je preminuo s isto za oko 4500 kuna manjom mirovinom od svojih kolega stomatologa iz civilnih zdravstvenih ustanova samo zbog toga što je većinu radnog staža stekao u bivšoj Vojnoj bolnici u zagrebačkoj Dubravi.

I pokretali su umirovljeni oficiri JNA sudske postupke kao pojedinci, udruživali se i djelovali kao udruge, kao podružnica Sindikata umirovljenika, sve uzalud.

Dostavili su mi umirovljeni oficiri JNA i sramotne dopise iz kompromitiranog Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Protivno članku 45. Konvencije ti se dopisi dostavljaju građanima Hrvatske (pa i umirovljenim oficirima JNA) umjesto pisanih i obrazloženih sudskih odluka o tobožnjoj ”nedopuštenosti” tužbe (primjerice dopis broj: 52030/16 potpisan od izvjesnog Krešimira Kambera).

Nezadovoljstvo (i kod svih umirovljenika, a ne samo umirovljenih boraca NOR-a i oficira JNA) izazivaju i ostale povlaštene mirovine.

Prema podacima Središnje službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 31. prosinca 2016. bilo je 178.516 korisnika mirovina ”priznatih i/ili određenih prema posebnim propisima”, pri čemu su ”prosječne mirovine, primjerice zastupnicima u Hrvatskom saboru, članovima Vlade, sucima Ustavnoga suda, glavnom državnom revizoru i članovima HAZU iznosile u prosjeku 8400,00 kuna”.

Na dan 31. prosinca 2016. godine bilo je ukupno 178.516 korisnika mirovina ”priznatih i/ili određenih prema posebnim propisima”, pri čemu su ”prosječne mirovine, primjerice zastupnicima u Hrvatskom saboru, članovima vlade, sucima Ustavnoga suda, glavnom državnom revizoru i članovima HAZU iznosile u prosjeku 8400 kuna” 

Iz razgovora s umirovljenim oficirima JNA i u Savezu antifašističkih boraca i antifašista shvatio sam da i ne misle toliko o povećanju svojih mirovina, koliko su ogorčeni nepravdom s obzirom na priznata mirovinska prava bez pokrića u novcu.

Smatraju da ih hrvatske vlasti namjerno ponižavaju i diskriminiraju mizernim mirovinama u prosjeku od 2900 kuna, a da usporedno ”priznaju i/ili određuju” pravo na 2270 kuna ustašama ili i do 8400 kuna povlaštenim građanima.

Čak misle da zbog visoke životne dobi i ne treba uskratiti socijalnu mirovinu ustašama, ali su protiv toga da se ustašama kao pripadnicima paravojnih formacija kvislinške NDH ”priznaju i/ili određuju” jednake ili i veće mirovine nego borcima koji su 1945. oslobodili od fašizma bivšu Jugoslaviju (i tadašnju) Hrvatsku.

Ispada da se oficirima JNA uskraćuju neosporno stečena mirovinska prava kršenjem međunarodnih sukcesijskih zakona da bi se mogle isplaćivati ”napuhane” mirovine osobama kojima su ”mirovinska prava priznata i/ili određena prema posebnim propisima”.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora