novinarstvo s potpisom
Samo četvrtina birača ima pozitivno mišljenje o vladinoj politici i odobrava smjer u kojemu vlada vodi zemlju, a broj protivnika vladine politike raste u odnosu na proteklo razdoblje. Rezultat je to najnovijeg istraživanja agencije Ipsos Puls za listopad, koja svakoga mjeseca bilježi aktualnu hrvatsku situaciju.
Doduše, razlika među dvjema glavnim strankama i nije pretjerano velika; SDP ima 24 posto, HDZ 21 posto, a Laburisti, koje njihovi politički protivnici tako silno vole nazivati “populistima”‘ i “‘demagozima”‘, bilježe 8 posto, što je više nego dobar rezultat za malu stranku. No zabrinjavajuće je da gotovo 16 posto anketiranih neodlučno, što pokazuje da su građani ne samo zbunjeni već i opasno demoralizirani i rezignirani.
Na daljnji pad popularnosti vlade svakako ima utjecaj nespretna polemika između premijera i ministra financija, koji su, da paradoks bude veći, članovi iste stranke, o uvođenju novih poreza te mogućem povećanju PDV-a. Koji je, sa svojih 25 posto, treći po visini u Europi, da ne bi bilo zaboravljeno. Osim toga, građane je prilično iznerviralo i stranačko prepucavanje oko famoznog “Lex Perković”, koje se nametnulo u jeku najžešće gospodarske krize u Hrvatskoj od njezine samostalnosti. Drugo je pitanje koliko građane, koji se bore sa svakodnevnim preživljavanjem, uopće zanimaju priče iz prošlosti.
Važna je stavka i podijeljenost građana prema pitanju ćirilice, posebice u tako osjetljivoj sredini kao što je Vukovar, a za očekivati je da će se polemike oko toga nastaviti, kao što su mogući i novi incidenti, jer to pitanje zapravo nije riješeno. Unatoč maratonskom sastanku Zorana Milanovića sa predstavnicima Stožera za obranu Vukovara prije nekoliko dana, konačni dogovor uopće nije postignut. Možemo očekivati da će svaka nova ploča na ćirilici izazvati novi problem.
Već standardno, najpopularniji političar je predsjednik države Ivo Josipović (77 posto potpore), što je kontinuitet svih istraživanja. Jedino se on ne miče sa prvoga mjesta, držeći ga trajno, što je i potpuno logično. Ne sudjeluje u dnevnopolitičkim sukobima, a pokušava održati balans i normalu u ponovo podijeljenoj državi. Teško je vjerovati da će itko s hrvatske političke scene maknuti Josipovića, koji je zasluženo na prvom mjestu.
Premijer Zoran Milanović je na 35, a šef HDZ-a Tomislav Karamarko na 21 posto, što je velika razlika i pokazuje da Karamarko, unatoč katastrofalnoj gospodarskoj situaciji, još uvijek ne može postići popularnost. Naime bez obzira na glavinjanje ove vlade, za koju je sada već otvoreno pitanje ima li šanse opstati do kraja, s obzirom na to da je kaos pred vratima, Karamarko jednostavno nema političku karizmu. To je činjenica; kao što je neosporna činjenica da bi mu vlast mogla sama od sebe pasti u krilo, nastavi li sadašnja ekipa iz Banskih dvora ovako maltretirati građane.
Uostalom, to bi također bio standard Hrvatske; “Kukuriku” koalicija također je dobila na poklon vlast od raspadajućeg se HDZ-a. Ma kakav Plan 21, mogao je to biti i običan komad praznog papira. Oni su samo trebali sjediti u finim restoranima i čekati da se Vlada Jadranke Kosor raspadne, a građani je zgaze.
Čini se da Zoran Milanović, ali i Vesna Pusić, kao najjača okosnica koalicije, i dalje ne shvaćaju vrlo izgledan scenarij.