novinarstvo s potpisom
HDZ će idući tjedan možda, čak vjerojatno, ugasiti istražno povjerenstvo za Agrokor, zaklinjući se da tako mora biti zbog istrage Državnog odvjetništva.
Povjerenstvo će u tom trenutku raditi samo tri tjedna i održati tek četiri sjednice. Ali i to će kratko razdoblje možda promijeniti negativnu percepciju hrvatske javnosti o istražnim povjerenstvima.
Prije nego što je osnovano ovo posljednje, brojni su novinari, analitičari i političari autoritativno objašnjavali da nikad niti jedno povjerenstvo nije ništa donijelo i da saborski zastupnici uopće nisu dovoljno stručni da bi odradili nešto tako komplicirano.
Bombardirani smo bili ovim i sličnim glupostima.
Niti tijekom saslušanja devet svjedoka pred povjerenstvom za Agrokor, doduše, nitko od njih nije rekao da mu je Ivica Todorić dao torbu puno novca ili da ga je Franjo Tuđman nazvao i naredio da se Ledo proda Agrokoru.
Takvo se što naprosto ne događa.
Bilo je, međutim, na povjerenstvu iznimno zanimljivih stvari. Kad, recimo, Ivan Penić, nekadašnji šef Hrvatskog fonda za privatizaciju govori da se ne sjeća ničega u vezi s nastankom Agrokora, to je jednostavno važno.
Ili, bivši premijer Franjo Gregurić tvrdi da njegovoj Vlada ni na pamet nije padala privatizacija jer su bili fokusirani isključivo na stvaranje uvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske i naoružavanje vojske, a dan nakon njega Borislav Škegro otkrio je da je postojao prešutan dogovor da se Tuđman bavi obranom, vanjskim i unutarnjim poslovima, a Vlada svim ostalim.
Pa to je pravi bombon! Škegrin nastup u stilu ”sad će vam, mali miševi, tata objasniti o čemu se tu radi” također je bio upečatljiv.
Naravno, najimpresivnije je bilo svjedočenje nekadašnjeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog.
U američkom Kongresu skoro cijelu godinu traju saslušanja ljudi koji bi mogli iznijeti detalje o eventualnoj povezenosti ruskih vlasti s izbornom kampanjom Donalda Trumpa.
Kad bi tamo netko rekao nešto poput Rohatinskog, mediji i Trumpovi politički protivnici to bi tjednima eksploatirali.
A Rohatinski je, podsjetimo, ispričao da je Todorić htio s Tomislavom Karamarkom pokrenuti jednu političku platformu, u kojoj je želio i njega.
Ta se inicijativa izjalovila, ali je Karamarko devet mjeseci kasnije postao predsjednik HDZ-a, u koji se učlanio devet mjeseci ranije.
Dok je Karamarko bio na čelu stranke, uz njega su bili i gotovo svi glavni protagonisti današnjeg HDZ-a. Andreja Plenkovića je, primjerice, Karamarko 2014. stavio na prvo mjesto izborne liste za Europski parlament.
Zdravko Marić je iz Todorićevog Agrokora prešao u Vladu u kojoj je Karamarko bio potpredsjednik, a i danas je ministar financija.
Ove činjenice mogu poslužiti kao podloga za fantastične, ali istovremeno i legitimne spekulacije.
I sve nam je to donijelo istražno povjerenstvo na samom početku svojeg rada.
U HDZ-u je zbog toga zavladala nervoza, ali i to je potvrda da je povjerenstvo – zakon.
(Prenosimo s portala Novoga lista).