Kako je moguće planirati 2030. ako ne znamo postojeće stanje

Dana 5. veljače 2021. u Hrvatskome saboru prihvaćena je Nacionalna razvojna strategija (NRS) za RH do 2030. godine.

Cilj NRS-a je predstaviti gdje se želimo vidjeti za deset godina i koje smo prioritete pritom prepoznali na tom putu. S obzirom na važnost dokumenta, mislim da se o njemu nedovoljno pisalo u medijima.

Većina tekstova tome je prišla relativno površno, primjerice, fokusirajući se na komentare koji su došli tijekom savjetovanja s javnošću iz Ureda predsjednika (npr., Jutarnji list, 22. studenoga 2020.; Večernji list, 12. prosinca 2020.; Jutarnji list, 19. prosinca 2020.).

Ovdje ću se osvrnuti na jednu od snažnijih kritika upućenoj NRS-u tijekom savjetovanja s javnošću, saborske rasprave i u medijima, a tiče se uloge Svjetske banke u izradi NRS‑a.

Kritika Svjetske banke tiče se njegove cijene od 32,5 milijun kuna u pripremi 16 analitičkih podloga, kao i pitanja jesu li se podloge mogle izraditi i bez njih, oslanjajući se na domaće stručnjake.

Cijena je poslužila u saborskoj raspravi kao argument cjelokupnoj oporbi da napadne vladajuće, a kritiku o inozemnoj pameti u Saboru koristili su zastupnici Mosta i Hrvatskih suverenista.

Visoku cijenu strategije spomenuli su i analitičari u medijima (npr., Ivo Bićanić za Jutarnji list i Željko Ivanković za N1), a cijena ispisane riječi i stranice uspoređivala se prema cijeni novoga automobila.

Što se tiče znanosti, ne vidi se da je analitička podloga imalo pomogla sastavljačima strategije. Čini se kao da je tekst strategije nastao posve neovisno o analitičkoj podlozi Svjetske banke

Budući da su različiti autori navodili različite računice, ovdje ćemo dati svoju.

Nacrt NRS-a ima 35.570 riječi što čini 913 kuna po riječi, odnosno 137 kuna po slovu.

U odnosu na starije strategije, novina je što je Vlada RH naručila izradu analitičkih podloga, temelja za izradu strateškoga dokumenta, od Svjetske banke.

Naravno, dalo bi se raspravljati je li to bila ispravna odluka tadašnje ministrice regionalnoga razvoja i EU fondova, Gabrijele Žalac. Je li njoj bilo poznato da je Svjetska banka prije RH takve dokumente pripremila još samo za četiri zemlje, niti jedne europske?

Zatim, zašto Svjetska banka, a ne, recimo, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja je daleko poznatija u izradi analitičkih podloga za nacionalne strategije?

Stručnjaci Svjetske banke započeli su s izradom analitičkih podloga, savjetovanjem o metodologiji, alatima i razvojem kapaciteta i podrške provedbi reforme sustava strateškoga planiranja u svibnju 2018.

Posao je bio završen u godinu dana, a bilo je isporučeno više od 1.500 stranica analitičkih dokumenata i dodatnih materijala.

Rok izrade od godinu dana za toliku količinu analitičkih podloga ne čini se predug, a cijena po stranici zapravo je deset puta manja (umjesto 227.272 kune stranica je zapravo stajala 21.666 kuna).

Nadalje, Europska unija sudjelovala je u financiranju Svjetske banke s 85 posto sredstava, što svakako treba imati na umu pri izračunu cijene NRS-a.

Odgovor vladajućih na kritiku cijene izrade bio je podatak, koji je iznio zastupnik HDZ-a Branko Bačić, da je lijeva Vlada potrošila 51 milijun kuna za izradu studije o monetizaciji autocesta 2012., da bi se od svega na kraju odustalo.

Doista se čini da se oporba mogla i bolje pripremiti za raspravu o novcima i Svjetskoj banci. Zašto nije predstavljen podatak koliko je Slovenija platila OECD-u izradu svojih analitičkih podloga i koliko su stajale prethodne strategije, recimo daleko bolje napisana strategija znanosti RH iz 2014.?

Druga kritika, koja je došla s desnice, o potrebi angažiranja Svjetske banke i isključivanju hrvatskih stručnjaka, argumentno bolje stoji od kritike cijene.

Doista se čini da se oporba mogla i bolje pripremiti za raspravu o novcima i Svjetskoj banci. Zašto nije predstavljen podatak koliko je Slovenija platila OECD-u izradu svojih analitičkih podloga i koliko su stajale prethodne strategije, recimo daleko bolje napisana strategija znanosti RH iz 2014.?

Budući da nisam makroekonomist, o kvaliteti analitičke podloge Svjetske banke mogu suditi samo na temelju onoga dijela koji mi je poznat, a to je znanost, iz čega proizlazi moja ograda.

Naime, prethodne strategije znanosti, osobito posljednja iz 2014., daleko su bolje pisane od NRS-a u dijelu znanosti. Pri izradi teksta NRS-a Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova oslonilo se isključivo na podloge Svjetske banke pogrešno misleći kako je podloga sveobuhvatna.

Međutim, analitičari Svjetske banke su za sektor znanosti toliko podbacili da su zaboravili uključiti u svoje analize sve ono što je meni neanalitičaru palo na pamet o hrvatskoj scientometriji u europskome okruženju: Science, Research and Innovation performance of the EU iz 2016., RIO Country Report 2017: Croatia iz 2017., Innovation investment in Center, Eastern and South-Eastern Europe iz 2018., prethodne hrvatske strategije, 2030 Vision on the Future of Universities in Europe – Policy Report iz 2020. itd.

Niti riječ o uspješnosti Hrvatske u Obzoru 2020. u programima Europskoga istraživačkoga vijeća ili akcijama Marije Skłodowska-Curie.

S razlogom se možemo pitati kako je moguće planirati 2030. ako ne znamo postojeće stanje.

Što se tiče znanosti, ne vidi se da je analitička podloga imalo pomogla sastavljačima strategije. Čini se kao da je tekst strategije nastao posve neovisno o analitičkoj podlozi Svjetske banke.

Je li to posljedica preporuke Svjetske banke da se ”pojednostavni buduća strategija”, kako se navodi, ili je riječ tek o našem dojmu da je 2,5 stranice strategije razvoja znanosti bez ikakve korelacije s 19 stranica analitičke podloge?

Umjesto da je saborska kritika išla na sadržaj koji je Svjetska banka proizvela i osobito na sadržaj koji je ona zaboravila, s pucanjem koliko je ona koštala, oporba je promašila cilj.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Možemo li očekivati da će se znanosti u RH dogoditi reforma?

> Svi tekstovi ovog autora