autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Kanadski i francuski lov na američke sveučilišne profesore

AUTOR: Jacqueline Bat / 28.05.2025.

Jacqueline Bat

Odluka Trumpove administracije da ukine Harvardu ovlasti za SEVIS, informacijski sustav za praćenje međunarodnih studenata, jedna je od najbizarnijih koje je ova administracija donijela.

Bizarnosti ima napretek u drugom mandatu Donalda Trumpa, no atak na sveučilišta je jedna od najopasnijih odluka, primarno za Ameriku, njihove građane i gospodarski i ekonomski razvoj kojem strani studenti itekako doprinose, prema nekim procjenama taj se doprinos nominalno kreće oko 40 milijardi dolara godišnje.

Svima je jasno da je Trumpova politika usmjerena na sirovu moć, da nastoji derogirati i oslabiti sve institucije koje bi moć i pohlepu mogle ograničiti, ne libi se takvo lice pokazati u globalnim okvirima, nemilosrdno mobingirajući žrtvu želeći se domoći njenih resursa kako je to slučaj s Ukrajinom.

Ostavka američke veleposlanice u Ukrajini Bridget Brink, koja je u veleposlaničkoj karijeri služila pet predsjednika, i republikanaca i demokrata, ali savjest joj nije dala slijediti politiku Trumpove administracije te je nakon gotovo tri desetljeća diplomatske službe dala ostavku, glasan je i snažan znak protesta i govor savjesti.

Trumpa to, međutim, ne uznemiruje. On je prije svega beskrupulozni trgovac, državu ni ne može razumjeti šire od okvira trgovačkog društva kojem je glavni dioničar, i to provodi u djelo.

Trumpova politika želi derogirati sva načela na kojima je Amerika gradila svoj ustavni poredak prije 250 godina, u svojoj pobuni protiv monarhizma, ponajprije želi uništiti sve neovisne institucije i pravni sustav koji ograničava moć, ne bi li sve koncentrirala u ruke jednog čovjeka – vođe.

Ne začuđuje zato da je Trump protiv sebe mobilizirao, ne samo svoje političke oponente iz demokratskih redova, već i neokonzervativce poput Davida Brooksa koji je u članku u NY Timesu 18. travnja otvoreno pozvao na nacionalni ustanak protiv Trumpove politike, ističući da je on sve samo ne aktivist po vokaciji, da nikad ne sudjeluje u demonstracijama osim ako izvještava kao novinar, no trenutno, širu mobilizaciju nacije svih političkih predznaka vidi kao najbolju opciju onime što otvoreno naziva artikuliranim i rigidnim fašističkim pokretom koji stoji iza Trumpa.

Brooks istovremeno ističe da Trump pokazuje izrazit prijezir prema svim višim dosezima ljudskog duha – učenju, suosjećanju, znanstvenom čudu, težnji za pravdom, i masovni pokret koji ima dovoljnu mobilizacijsku i suparničku moć vidi kako najbolju alternativu u obrani demokratskih stečevina.

Iako su se prestižna američka sveučilišta poput Harvarda etablirala u privlačenju međunarodnih studenata, među kojima su se profilirali vrhunski znanstvenici, koji su bili i zamašnjak ekonomskog i gospodarskog prosperiteta SAD, Trump u njima jednostavno vidi političke neprijatelje, dakle, one koji okupljaju previše utjecajnih ljudi kojima smeta smjer njegove administracije.

Navodni antisemitizam je, naravno samo izlika, obzirom da ga ima i u redovima republikanske stranke, i prolazi nekažnjeno.

U međuvremenu, druge su zemlje sa svojim prestižnim i visokorangiranim sveučilištima krenule u svojevrstan lov na znanstvene akvizicije – američke profesore. Kanada i Francuska, koje su i inače kulturološki bliske, iako je Francuska Pariškim mirom iz 1763. svoja kolonijalna područja i Novu Francusku predala Britaniji, kulturološka bliskost je ostala trajna, a posebno na razini obrazovanja, koja je posebno intenzivna sa Quebecom koji s Francuskom ima i razmjenu poste-a poste, mjesto za mjesto osnovnoškolskih, srednjoškolskih i sveučilišnih profesora na godinu dana.

Ne čudi zato da su Kanada i Francuska udruženim snagama prve krenule u akvizicije američkih znanstvenika, pa i studenata. Sveučilište u Torontu uspjelo je ugrabiti tri profesora s Yalea, slijedi ga pariški Sciences Po, po rangu odmah iza Harvarda, koji osim profesora cilja i na studente čiji status postaje nesiguran jačajući svoje kapacitete međunarodnih studija i prilagođavajući ih novim okolnostima u kojima se nalaze američki studenti a u ozbiljnu trku s ozbiljnim resursima uključuje se i Sorbonne i Lyon 2.

Sasvim je sigurno da će i ostala visokorangirana europska sveučilišta s međunarodnim programima slijediti taj smjer i da će razvijene zemlje s jakim obrazovnim institucijama znati tu situaciju iskoristiti u vlastitu korist i korist vlastitog znanstvenog i gospodarskog razvoja.

Hrvatska, koja se prema vlastitom obrazovanju i znanosti odnosi na način da izaziva odljev mozgova, u tome će, naravno ostati na začelju kolone. Ostaje ipak nada, da će se dobra rješenja i inovacije implementirati i kod nas, bez obzira gdje razvijene, kao što neke županije već pokazuju svojim razvojnim potencijalom i ulaganjima.

Ostaje također i nada, da težnje za višim aspektima ljudskog duha -znanjem empatijom i pravdom, u našem dezavuiranom društvu ipak nisu minorne i da ćemo znati pokazati otpor svemu suprotnom od toga, kad zatreba.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: