autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Koliko Isus smije biti čovjek? (2)

AUTOR: Drago Bojić / 02.04.2019.
Fra Drago Bojić

Fra Drago Bojić

Religija i mediji – vrijednosno sučeljavanje ili borba za moć?

Sve religije se od svojih početaka obilato služe medijima kako za potrebe naviještanja i širenja svoje poruke, tako i u homiletičko-didaktičke svrhe.

To je slučaj i s kršćanstvom i napose s Katoličkom crkvom kako god se u njoj na otkriće novih masovnih medija kroz cijeli novi vijek gledalo s otporom i skepsom.

Od vremena pronalaska tiska kad Katolička Crkva postepeno počinje gubiti monopol i kontrolu nad medijima, njezin je odnos prema medijima ambivalentan.

Gubitak monopola na ”sveti jezik” i suprotstavljanje Crkve transformaciji vertikalno-monologizirajućeg komunikacijskog modela u horizontalno-dijalošku razmjenu informacija bitno je odredio i njezin odnos prema novim (masovnim) medijima i novom pluralnom društvu, ali i obrnuto, odnos novih medija i modernog društva prema Crkvi, koji ju i danas nerijetko promatraju kao preživjeli (institucionalizirani) relikt predmodernog doba i shvaćanja.

Stoljećima su crkve imale veliku i često i dominantnu ulogu u integriranju i održavanju društva. S nadolaskom sekularizacije tu je ulogu preuzela znanost – danas su to mediji

S tim u vezi treba kazati kako se odnos Katoličke crkve i novih medija bitno mijenja s Drugim vatikanskim koncilom i dekretom Inter mirifica (IM) kako god ovaj dekret imao i svoje manjkavosti.

Dekret IM ističe posebno ulogu onih medija (sredstava za priopćavanje) koji dostižu velike mase ljudi i utječu na formiranje njihovih mišljenja i stavova.

Među njima se tako uz tisak, radio i televiziju spominje i film. Iako je ovaj dekret još u vrijeme sastavljanja konačnog teksta, a posebno u godinama poslije, naišao na kritiku od strane teologa i komunikologa, jer mu nedostaje ”dublje razumijevanje socijalne komunikacije”[i], on se u odnosu na dotadašnje crkveno razumijevanje medija smatra velikim napretkom.

Njegove nedorečenosti i manjkavosti imale su pozitivne posljedice za razvoj crkvenog shvaćanja medija jer su bile povod za intenzivne rasprave o medijima koje će u desetljećima poslije donijeti mnoge druge dokumente u kojima se odnos Crkve prema medijima bitno mijenja u pozitivnom smjeru. [ii]

Danas se i u Katoličkoj crkvi mediji shvaćaju pozitivno, preciznije kazano – sredstva sama po sebi su pozitivna ali je (etička i politička) odgovornost na čovjeku koji ih mora koristiti u dobre svrhe.[iii]

Ovo je važno naglasiti možda čak i više za one unutar Crkve koji i danas s nepovjerenjem pa i antagonizmom gledaju na nove medije i na taj način u javnosti posreduju sliku odnosa Crkve i medija koja je strana službenim crkvenim dokumentima čije razumijevanje medija najčešće nadilazi lošu praksu crkvenih medija i negativan odnos dijela predstavnika Crkve prema masovnim medijima.

Čini se da je danas Katoličkoj crkvi i uopće religijama najveći izazov prihvatiti činjenicu da su upravo masovni mediji u velikoj mjeri preuzeli zadaću ”inscenatorskog i performativnog prerađivanja realnosti” – zadaću i ulogu koju su ranije imale religije.

Drugim riječima, masovni mediji danas konstituiraju shvaćanje realnosti, pružaju orijentaciju, izgrađuju horizonte smisla, posreduju između individualnog i socijalnog.[iv]

Sve religije se od svojih početaka obilato služe medijima kako za potrebe naviještanja i širenja svoje poruke, tako i u homiletičko-didaktičke svrhe

Zato su upravo masovni mediji u našem modernom (postsekularnom) društvu najveći konkurent religiji, posebno oni koji imaju moć nad slikama.[v]

Stoljećima su crkve imale veliku i često i dominantnu ulogu u integriranju i održavanju društva. S nadolaskom sekularizacije tu je ulogu preuzela znanost – danas su to mediji.[vi]

Promjena shvaćanja medija u Katoličkoj crkvi odnosi se i na razumijevanje filma i filmske umjetnosti – oni su po sebi pozitivni, ali kad je riječ o pojedinačnim filmovima o Isusu ili drugim biblijskim temama, ponovno se susrećemo s oprezom, skepsom pa i odbijanjem takvih filmova kao neprihvatljivih, kršćanskoj tradiciji i teologiji stranih interpretacija biblijskih poruka.

Tu dolazimo do najkompleksnijeg problema kad je riječ o filmovima o Isusu – kako pomiriti odnos između Isusa evanđelja, kršćanske tradicije, Crkve i Isusa kako ga interpretira suvremena filmska umjetnost?

***

Esej je objavljen u teološkom časopisu Služba Božja, br. 1, 2012, 119-132.

[i] Paul M. Zulehner, Pastoraltheologie, Band 4, Pastorale Futurologie. Kirche auf dem Weg ins gesellschaftliche Morgen, Patmos Verlag, Düsseldorf 1990., 204. Usporedi također teološki komentar o dekretu IM: Hans-Joachim Sander, Theologischer Kommentar zum Dekret über die sozialen Kommunikationsmittel Inter mirifica, u: Peter Hünermann, Bernd Jochen Hilberath (izd.), Herders Theologischer Kommentar zum Zweiten Vatikanischen Konzil, svezak 2, Herder, Freiburg im Breisgau 2005., 229-261.

[ii] Ovdje treba podsjetiti i na ranije dokumente Katoličke crkve u kojima se tematiziraju mediji. Riječ je o enciklikama Vigilanti cura iz 1937. godine i Miranda Prorsus iz 1957. godine s naglaskom na elektronske medije – film, radio i televiziju. Od drugih crkvenih dokumenata koji su uslijedili nakon dekreta IM a koji tematiziraju sredstva društvenog priopćavanja treba svakako spomenuti Communio et progressio (1971) i Aetatis novae (1992). Njima treba pridodati i Papine poruke za Svjetski dan medija i dokumente koje izdaje Papinsko vijeće za medije.

[iii] Usp. Paul M. Zulehner, Pastoraltheologie, 203.

[iv] Usp. Hans-Joachim Höhn, Postsäkular. Gesellschaft im Umbruch – Religion im Wandel, Ferdinand Schöningh, Paderborn, 2007, 112. O utjecaju i moći medija općenito i napose kad je riječ o političkom polju pogledati sljedeću studiju: Thomas Meyer, Mediokratie, Die Kolonisierung der Politik durch die Medien, Suhrkamp, Frankfurt am Main, 2001.

[v] Usp. Hans-Joachim Höhn, Postsäkular, 130-137.

[vi] Usp. Paul M. Zulehner, Kirche umbauen – nicht totsparen, Schwabenverlag, Ostfildern 2004., 100-101.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Nacionalizam nije 'sekundaran problem' tamo gdje je u većini
     Marko Vešović: Džaba znaš!
     Suočavanje sa samim sobom
     Upravo su ljudi kao ti nasušno potrebni ovom svijetu
     Sedam krugova iluzije
     Od ksenofobije do mizantropije
     Bože, čuvaj heretike!
     Koliko Isus smije biti čovjek? (4)
     Koliko Isus smije biti čovjek? (3)
     Koliko Isus smije biti čovjek? (1)

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija