autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Suočavanje sa samim sobom

AUTOR: Drago Bojić / 01.11.2022.

Ivan Lovrenović, ”U sjeni fantoma”, JP Službeni glasnik (biblioteka Književni glasnik, kolekcija Terazije), Beograd, 2022.

Kad je 2020. godine u Sarajevu najavljena misa zadušnica za ubijene i nestale vojnike i civile na Bleiburgu i drugim mjestima diljem Jugoslavije, održavanju mise, između ostalih, usprotivili su se članovi bosansko-hercegovačkog P.E.N. centra. Potpisnici protestnog pisma upućenog javnosti označili su sve nastradale, i vine i nevine, ”fašistima i njihovim simpatizerima”.

Istaknuli su pritom Penovci da oni zastupaju ”antifašističku poziciju” koja je ”bolja i humanija strana povijesti”. Takvo paušalno, nekritičko i nediferencirano razumijevanje povijesti izazvalo je veliku zbrku na književnoj i široj društvenoj sceni u Bosni i Hercegovini.

Protestno pismo bosansko-hercegovačkog P.E.N. centra neki članovi nisu htjeli potpisati, a neki su zbog pisma i istupili iz P.E.N. centra, među njima i književnik Ivan Lovrenović.

Napuštanje P.E.N. centra Lovrenović je obrazložio ovako: ”Ne mislim da je povijest moguće, osim ideološki omeđeno, razvrstati na bolju i goru, humaniju i nehumaniju, niti da pisac ima zadaću ‘zastupanja’ neke od tih strana, kao što se sugerira u pismu članova bosanskohercegovačkog P.E.N.-a od 9. maja 2020. godine. Po mome uvjerenju piščevo je da historiju ispituje i nastoji razumjeti u njezinim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine. U svim njezinim ‘stranama’.”

Lovrenovićevo pismo dočekano je kod dijela književnika, intelektualaca i novinara na nož, a neki su ga paradni antifašisti proglasili nacionalistom i ustaškim nostalgičarem.

Nekoliko mjeseci poslije Lovrenović je o ovoj temi progovorio i u intervjuu za Deutsche Welle, kazavši pritom da ”godinama i decenijama kritički piše o kompleksu Bleiburg”, i da je njegovo ”cijelo odrastanje bilo u znaku emancipacije od traume Bleiburga i njezina kućnog tumačenja”.

Napominjemo da je Lovrenović proteklih desetljeća napisao više važnih i nezaobilaznih tekstova o Bleiburgu koji su prošle godine, skupljeni na jednom mjestu, objavljeni u njegovoj knjizi eseja Pripadati i ne pripadati u izdanju riječke izdavačke kuće Ex librisa.

Ovih dana je beogradska izdavačka kuća JP Službeni glasnik (biblioteka Književni glasnik, kolekcija Terazije) pod uredništvom Gojka Tešića objavila novi roman Ivana Lovrenovića U sjeni fantoma.

Lovrenovićev autobiografski roman zahvaća vremensko razdoblje od gotovo sto godina, ali se najviše bavi Drugim svjetskim ratom i njegovim ”satirućim učincima” na sudbine konkretnih ljudi, ponajprije na članove vlastite obitelji koja je intimno i šutke patila zbog obiteljske tragedije – gubitka muža, oca, sina, a istodobno javno bila označena bleiburškom i ustaškom stigmom.

Lovrenović pri pisanju romana kombinira ljetopis župe, usmene kućne predaje i vlastite žive slike – ”razderane krpe pamćenja”. Svoj književni postupak objašnjava na uvodnim stranicama romana: ”Tvrdoća ljetopisnog teksta trebala bi ga uščuvati od opasnosti sentimentalnog preinačavanja činjenica. A toplina humusa predaje natjerati fantome da se pokrenu – licem, glasom, kretnjom. Hoće li se u toj unakrsnosti naći spas od vrhovnog grijeha – od suđenja i presuđivanja?”

Zadaća književnosti nije da ”sudi i presuđuje niti da zauzima ikakva ideološka stajališta”. Autor vlastito traumatsko iskustvo sagledava s distance, sa suosjećajnošću prema ljudskim sudbinama, ali bez ikakvih simpatija prema ideologijama u koje su se zapleli ili koje su izabrali. Lovrenovića ponajprije zanimaju ljudi, njihovi životi i njihove sudbine u ”mračnim vremenima” (H. Arendt). Ljudske sudbine su puno kompleksnije od ideologija uz koje se vežu ili u koje ih drugi smještaju.

U Lovrenovićevom romanu susrećemo povijesne činjenice, arhivsku građu, stvarne događaje, biografske i autobiografske podatke. Sve to autoru pomaže da obiteljsku tragediju koja je opečatila cijeli njegov život oslobodi pogrešnih ocjena i procjena.

Autor je jednako kritičan prema zlu ustaškog režima kao i prema partizanskim i komunističkim ratnim i poratnim zločinima. Autorovu kritičnost i odioznost prema režimima prati empatija prema ljudima koje su ti režimi, iskorištavajući njihovu naivnost, povjerenje, neznanje i sklonost zabludama, zaveli.

Naše sagledavanje prošlosti uvijek je u iskušenju da simplificira ono što se u njoj događalo. Tako se najčešće ogrješujemo o konkretne ljude. Prošlost nije ni izbliza tako jednostavna kako je se, za potrebe sadašnjosti, često prikazuje i interpretira.

Ako su naše današnje historiografije međusobno isključive i posvađane, jer uglavnom služe potrebama dnevne politike, to nikako ne bi smio biti slučaj s književnošću.

Smisao književnosti se upravo sastoji u tome da prelazi zacrtane granice, da se ne zadovoljava općeprihvaćenim stavovima, da dogmatski rigidno ne razvrstava prošlost na “bolju i lošiju”, da otvara i postavlja i ona pitanja koja će uznemiriti čitatelje.

Možemo se složiti s urednikom izdavačke kuće JP Službeni glasnik Gojkom Tešićem da Lovrenović ”neprestano piše samo jednu jedinu knjigu, jedinstveni roman koji zbog kombinovanja istorije, letopisnih i živopisnih svedočanstava, ličnih sećanja i fikcije poprima moćne elemente, rekao bih, izvesnog bosanskog magijskog realizma”.

Tešićevo zapažanje podsjetilo me na majstora autobiografske i memoarske proze Mirka Kovača koji na uvodnim stranicama romana Grad u zrcalu piše da ”svaki pisac mora imati jedan nezavršeni rukopis na kojem će stalno raditi i ispravljati ga”.

Upravo je to slučaj s piscem Ivanom Lovrenovićem i njegovim novim romanom U sjeni fantoma. Neki dijelovi romana već su prethodno objavljivani u književnim časopisima, u knjizi Liber memorabilium i romanu Nestali u stoljeću.

O tome nas obavještava autor u bibliografskoj napomeni koju završava sljedećim riječima: ”S mnogo novoga teksta, temeljito prerađena, to je sada u velikoj mjeri nova knjiga i drukčija proza, koja je tražila i drugi naslov – U sjeni fantoma. I dalje je nedovršena, jer je nedovršiva.”

Sudbina autobiografske proze i jest u tome što ona nikad ne može biti dovršena. Dok je autor živ, uvijek postoji mogućnost da nešto novo dodaje, a kad ga ne bude, nedovršenost ostaje trajno stanje jer nema više glavnog pripovjedača i vlasnika sjećanja i uspomena.

U konačnici, ako ga shvaćamo kao umjetnost, svaki roman je u određenom smislu nedovršen.

Čovjek o kojem piše Lovrenović, iako je ”fantom” i iako o njegovoj smrti ne postoji nikakav službeni dokument – smrtni list, potvrda o smrti, o mjestu ukopa, ne prestaje biti živo prisutan, djelovati. ”Fantom” o kojem piše autor, nadživjet će i samog autora.

Lovrenović je, poznato je to i otprije, maestro pisane riječi, neovisno o tome je li riječ o književnosti, esejistici ili historiografskim studijama. Njegov jezik i stil su očaravajući spoj andrićevske pripovjedne jednostavnosti i ljepote i krležijanske snage i dubine izražajnosti.

Svaka riječ je pomno izabrana, svaka rečenica čvrsto sazidana. Dok čitate roman U sjeni fantoma, na trenutke vam se pričini da čitate Ivu Andrića, čije književno djelo među živućim književnicima Lovrenović ponajbolje poznaje, a onda u nekim dijelovima romana kao da progovara Miroslav Krleža, još jedan književni uzor Ivana Lovrenovića.

Lovrenović piše autentično, jezično i stilski besprijekorno, sa suptilnim osjećajem za detalje. On se predano i posvećeno unosi u živote svojih književnih likova, nastoji razumjeti njihove proturječnosti, strahove, sumnje, slutnje, čežnje i pažljivo i nijansirano iscrtava njihove portrete.

Opisi zavičaja, gradova i ulica demonstriraju Lovrenovićevu ljubav prema tim mjestima, pogotovo prema zavičaju, i istančanu darovitost za putopisnu prozu, posvjedočenu u njegovim brojnim putopisima. Čak i ako niste svojim očima vidjeli ta mjesta, zahvaljujući autorovim preciznim i živopisnim opisima imate osjećaj da su vam poznata i bliska.

Roman U sjeni fantoma zasigurno je ponajbolje književno štivo koje se u novije vrijeme pojavilo unutar našeg jezika. Ovaj roman nije za svakoga jer se ne može čitati površno, neobvezatno, usputno, iz dosade ili puke znatiželje. Svaka njegova stranica zahtijeva i intelektualni i emocionalni napor.

Ali roman i nije ”mlaki napitak za malograđane”, piše Mirko Kovač u svom autobiografskom romanu Vrijeme koje se udaljava: ”roman je za mene nešto posve drugo, komad mračnog svijeta, užareni meteorit koji pada na tlo, sije paniku i razara stereotipe”.

Novi roman Ivana Lovrenovića U sjeni fantoma jest istodobno i ”komad mračnog svijeta” u koji autor zalazi bez ikakvih mehanizama zaštite i s puno osobnih rizika, i ”užareni meteorit” koji razara i književne i društvene stereotipe.

Vrhunska književnost, a roman U sjeni fantoma to doista jest, uznemiruje i dovodi u pitanje konvencionalne, obiteljske, tradicijske, nacionalne, svjetonazorske svetinje. Takva književnost, nastala iz muke i boli, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ona istodobno ranjava i zacjeljuje, razboljuje i liječi, zastrašuje i fascinira.

(Prenosimo s portala Polis).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Nacionalizam nije 'sekundaran problem' tamo gdje je u većini
     Marko Vešović: Džaba znaš!
     Upravo su ljudi kao ti nasušno potrebni ovom svijetu
     Sedam krugova iluzije
     Od ksenofobije do mizantropije
     Bože, čuvaj heretike!
     Koliko Isus smije biti čovjek? (4)
     Koliko Isus smije biti čovjek? (3)
     Koliko Isus smije biti čovjek? (2)
     Koliko Isus smije biti čovjek? (1)

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija