novinarstvo s potpisom
Treća korizmena tribina na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Godini milosrđa održana je u četvrtak 10. ožujka. O temi “Milosrđe u Tori, Kur’anu i Bibliji” govorili su glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotel Da-Don, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj zagrebački muftija dr. Aziz ef. Hasanović i dr. fra Božo Lujić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na početku je okupljene pozdravio rektor HKS-a dr. Željko Tanjić te zahvalio sudionicima tribine na njihovom odazivu, istaknuvši da će ta tribina ući u povijest ovoga Sveučilišta kao prvi međureligijski susret. Voditelj i moderator tribine prorektor za organizaciju i poslovanje HKS-a dr. Gordan Črpić uvodno je pročitao dio (br. 23) iz bule pape Franje “Misericordiae vultus” u kojoj Papa govori o međureligijskom dijalogu.
Rabin Da-Don istaknuo je da na Božje milosrđe ukazuju imena kojima se Bog naziva u Starom zavjetu počevši od Knjige Postanka. Podsjetio je kako je Bog od postanka svijeta uvidio da svijet ne može funkcionirati samo po zakonu bez milosrđa.
Rabin Da-Don osvrnuo se i na učenje Talmuda koje kaže kako je Bog onaj koji je izvor milosti i milosrđa i bez njega nema ničega. Tumačeći koncept ulaziti ili hodati po Božjim putovima, uputio je na mjeru – kako je Bog milosrdan prema čovjeku, tako i on mora biti prema drugima. Pritom je uputio na granicu koju Talmud stavlja o pitanju milosrđa.
Muftija Hasanović istaknuo je kako svaki muslimanski vjernik sve započinje i završava zahvalom “uime Boga milostivog i samilosnog”. Osvrćući se na 99 lijepih Božjih imena u Kuranu, rekao je da čak njih 24 povezuju Boga s milosrđem.
Analizirao je neka od njih poput: Bog je ljubav, dobrota, praštanje, zatim onaj koji poklanja, sudac i pravednik, blag i dobročinitelj. Među ostalim je istaknuo da se Boga treba zazivati njegovim imenima, i ono što je primjenjivo na čovjeka u njima prisvojiti. Osvrnuo se i na Godinu milosrđa. Ta godina je u znaku govora o Božjem milosrđu, kako bi među ljudima pobudila jedan oblik milosrđa, rekao je Hasanović.
Dr. Lujić je kroz starozavjetne primjere iz Knjige Izlaska, Knjige o Joni i proroka Hošee pokazao kako se milosrđe proteže iz Starog zavjeta u Novi zavjet gdje je novost u tome što sve ono što je prije rečeno biva uosobljeno u Isusu Kristu.
Upućujući na tri prispodobe iz 15 poglavlja Lukina evanđelja o izgubljenom i nađenom novčiću, ovci i sinu, istaknuo je kako one imaju zajedničke elemente “izgubljenost, pronalazak i radost”.
Spomenuo je i jedno od blaženstava koje poziva na milosrđe te uputio na to da Božje i ljudsko milosrđe ima zajednički korijen. U tim susretima Isus pokazuje milosrdno lice Boga. I to tako da on ne izolira ovo obilježje milosrđa, nego ga veže s drugim vrijednostima.
To znači veže ju s pravednošću, dobrotom, praštanjem, i samo u tom spletu, tu gdje se te vrijednosti “zagrle” nastaje novi svijet, i novi čovjek, zaključio je dr. Lujić.