Mirotvorstvo na nišanu – treba nam prekretnica

”Iako je ono jedno od najviših vrednota ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava Republike Hrvatske (članak 3. Ustava RH), na nišanu je još i danas samo mirotvorstvo, težnja za istinom i razumijevanje iste”. Priča o Josipu Reihlu Kiru.

Obljetnica (33) ubojstva Josipa Reihla Kira, tadašnjeg načelnika Policijske uprave osječko-baranjske ne obilježava se službeno. Godinama i već desetljećima rade to mirovne udruge.

A niti toga ne bi bilo da njegova supruga, Jadranka Reihl Kir, nije svoj život uložila da se okolnosti ubojstva njezina muža ne zataškaju, a da javnost sazna za njegov stav i djelovanje zbog čega je i bio pogubljen. Trideseta obljetnica organizirana je od strane PU osječko-baranjske.

Kao vijećnica Gradskog vijeća predložila sam gradonačelniku da pošalje svog predstavnika te sam na tom obilježavanju službeno predstavljala Grad Osijek. Osim toga, još u vrijeme jednog od gradonačelničkih mandata Zlatka Kramarića jedna je ulica prema Tenji (gdje je Reihl Kir bio ubijen) nazvana njegovim imenom. Inače, političari ne spominju Josipa Reihla Kira niti prigodničarski.

Nama, mirovnim aktivistima/cama iskušanima u ”ustrajnosti koja spašava”, odnosno u malim koracima na maratonskim stazama, nama je ohrabrujuća vijest da je Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije osječko-baranjske pokrenula inicijativu postavljanja spomen-biste Josipu Reihlu Kiru pred zgradom Policijske uprave osječko-baranjske.

Ministarstvo branitelja, sadašnji načelnik policijske uprave Ladislav Bece kao i gradonačelnik Osijeka, Ivan Radić načelno podržavaju inicijativu. Načelno, ali… vraćajući na ”redovne” procedure, predlažući druge lokacije, uvodeći u proces pitanje vjerodostojnosti inicijatora… i tako to…

O Josipu Reihlu Kiru se ne uči u školskim udžbenicima. Daleko bilo od naših mladih i novih naraštaja!

Raditi na ovom tekstu odlučila sam nakon što me novinarka Andreja Žapčić zamolila da joj odgovorim na nekoliko pitanja povodom ovogodišnje obljetnice. Zahvalna sam za novinarski interes. I za to što me potaknula razmišljati o tome koji je moj interes/odnos prema Reihlu Kiru, a kako vidim društveni i politički. Posebno iz perspektive politika nenasilja. I gdje bi tu bile dodirne točke.

Dana 1. srpnja 1991. godine, kada je tridesetšestogodišnji načelnik PU osječko-baranjske Reihl Kir ubijen, bila sam u našoj kući na moru, uobičajeno obiteljsko ljetovanje. Da bi se doista moglo raditi o početku rata tek sam počela shvaćati po povratku u Osijek dok sam gledala svjetleće rafale iz pravca Tenja.

Jedva se prisjećam kada sam i kako sam doživjela vijest o ubojstvu Josipa Reihla Kira – dakle potpuno nepovezana s realnošću i neinformirana o političkoj situaciji. Točka preokreta za mene bila je kada sam osvijestila da je moja osobna odgovornost za rat koji se rasplamsavao proporcionalna mojoj pasivnosti i nezainteresiranosti za pozitivne društvene promjene.

Da sam se angažirala, da smo se angažirali – možda bi do promjena došlo na drugačiji način – bez rata.

Tada sam, bez osuđivanja onih koji drugačije misle, krenula na put mirotvorstva tako što sam si postavila pitanje što ja mogu učiniti za mir – tada u ratu i nakon rata u izgradnji društva/političke zajednice (države) koja će biti rezistentnija na nasilno rješavanje sukoba i problema, a kapacitirana za nenasilni društveni napredak – da rata više ne bude.

Da nisam krenula tim putem priču o Reihlu Kiru teško da bih čula, odnosno teško da bih je mogla razumjeti. A ovako me podsjeća da je mirotvorstvo prekretnica. Na osobnoj razini radi se o odluci/odlučivanju koje, svjesni svoje ranjivosti i izloženosti, trebamo potvrditi/potvrđivati djelovanjem u društvu i u politici.

Što nama Reihl Kir znači kao društvu?

Iako osporavan i prešućivan, Josip Reihl Kir postao je simbolom MIROTVORCA odnosno MIROTVORSTVA. To je, po mom mišljenju, njegova najvažnija ostavština i zalog za budućnost.

Njegov primjer daje jasnu poruku i poduku da mirotvorstvo nije ”mir, mir – nitko nije kriv”, da mirotvorno djelovanje nije izbjegavanje problema nego suočavanje s njim – dakle zahtijeva JASNOĆU i HRABROST.

Josip Reihl Kir je znao da se suprotstavlja uvlačenju lokalnih ljudi, o čijoj je sigurnosti i mirnom životu bio odgovoran brinuti se, u nasilni sukob. Bio je svjestan, pa stoga i spreman, da izloži svoj život da bi spriječio spiralu besmislenog razornog nasilja.

”Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti”, riječi su koje je izgovorio ni mjesec dana prije nego je, na putu u Tenje na pregovore s lokalnim Srbima, ubijen sa 16 metaka iz oružja u rukama rezervnog policajca, dakle njemu podređenoga.

Ne mogu zamisliti da bi Josip Reihl Kir naivno mislio da može spriječiti rat, ali je iz njegovih izjava i prepiske s nadređenima u Zagrebu jasno da svoju ljudsku i profesionalnu dužnost vidi u tome da spriječi krvoproliće između običnih ljudi, dotadašnjih susjeda/komšija.

To je perspektiva iz koje treba razumijevati njegovo mirotvorno djelovanje i kao čovjeka i kao načelnika policije. Ono ne može biti, niti bi bilo, slabljenje pozicije Hrvatske u sukobu i u ratu koji se rasplamsavao. Sprječavati eskalaciju nasilja čuvanjem odnosa suprotstavljenih strana, uklanjanjem barijera komunikaciji, dijalogom, pregovorima…

To je mirotvorni fundament koji nije moguće osporiti niti tada niti danas pri mirotvornom djelovanju u mirnodopsko vrijeme. Naprotiv primjer je pomoću kojeg treba podučavati. A osporavalo se do toga da se i njegovo ubojstvo htjelo zataškati, a partikularne interese lokalnih ratnih vođa u nastajanju prikazati kao nacionalni interes.

Iako je ono jedno od najviših vrednota ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava Republike Hrvatske (članak 3. Ustava RH), na nišanu je još i danas samo mirotvorstvo, težnja za istinom i njezinim razumijevanjem. Kao društvo i kao politička zajednica trebamo prekretnicu.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Učitelji su ključ – Sukob kao prilika
    •  Dijalog oko roda Što ja znam, kako razumjevam rod?
    •  Radost i politike nenasilja
    •  Pridonosim li prepoznatljivosti emancipirajuće božanskog?
    •  15 godina mirovne nagrade ''Krunoslav Sukić''
    •  Prestanite za ime Boga! TREĆI PUT POSTOJI!
    •  Osječki Černobil – bitka nije dobivena, borba tek predstoji
    •  Građanima nisu jasni vidovi strukturalnog nasilja na djelu
    •  Iznenadne strahote u Srbiji i obrazovanje za mir
    •  Ja se za put politike nenasilja obvezujem

> Svi tekstovi ovog autora