Mogu li Uskok i EPPO zajedno u borbi protiv korupcije?

Nakon nekoliko mjeseci evo mene opet. Malo bolest malo nedostatak inspiracije udaljilo me od računala. Kaže mi jedan moj dragi prijatelj:

– Bez inspiracije si a događa se toliko puno ”lipih stvari”, posebice u zdravstvu! Da istina je. A Drago me strpljivo čeka…. Pripadam generaciji koja osjeća odgovornost i svaki put kada mi stigne poruka: ”Što ćemo s kolumnom?” moja izmotavanja bolešću i nedostatkom inspiracije čine mi se kao alibi bez pokrića.

Idem odmah ”u sridu”. Zatvoren je ministar zdravstva zbog korupcije. Zatvoreno je ili pod istragom nekoliko liječnika. Govori se o udruživanju u zločinačku organizaciju. Je li to moguće ljudi moji. Gdje mi to živimo?! I onda sva javna glasila preplavi vijest o nadležnosti. Je li to nadležnost Uskoka ili EPPO-a?!

Odjednom se uvlači sumnja da su to mutna posla. EPPO radi bez znanja Uskoka. Uskok želi preuzeti, da ne kažem ukrasti slučaj, jer to nije u nadležnosti EPPO-a. Odjednom se rasprava vodi što je rekao EPPO a što je rekao glavni državni odvjetnik. Konačno čini se da će slučaj voditi Uskok. Tako sada stoje stvari.

A sad zamislite jedan drugi scenarij, koji se na žalost neće dogoditi. Zamislite da su Uskok i EPPO izašli sa zajedničkim priopćenjem o zajedničkoj borbi protiv korupcije, da je slučaj nadležnosti manje bitan, a interes da obuhvate sve aktere korupcije na pravi način najvažniji.

I tada nisam siguran da bi do kraja razriješili korupciju u ovom slučaju. Ali bar bi gotovo nestala sumnja da netko nekomu radi iza leđa. Da korupcija nije na prvom mjestu onima kojima je profesionalni zadatak svakodnevna borba protiv korupcije.

Korupcija nema granice. Jer korupcija u Hrvatskoj, korupcija je u Europi i obrnuto. Ona je univerzalno, svjetsko zlo.

Drugo pitanje koje mi se odmah nameće je objektivnost u procjeni, koliko postoji sukob interesa u zemlji u kojoj svatko svakoga zna. Prijateljska i stranačka umreženost često je važnija od bilo kakvih činjenica.

Evo još jednog primjera iz mog područja djelovanja. Možda u prvi mah ne postoji sličnost. Ali ju ipak iznosim. Znanost u Hrvatskoj, pogotovo u medicini, ima jednu teško rješivu boljku. Malo nas je i svatko svakoga zna. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja pri ocjeni znanstvenih projekata.

Teško je objektivno rješavati znanstvene projekte kada svatko svakog zna. Dapače gotovo je redoviti slučaj da su pristupnici podnositelji projekata prijatelji s osobama koje ocjenjuju projekte. Vrlo brzo se sazna tko su osobe koje ocjenjuju projekte, iako su njihova imena tajna. Javnost ona zainteresirana vrlo brzo sazna njihova imena. Tada je procjena otežana jer nije ugodno kada ti prijatelj zna da si njegov projekt negativno ocijenio!? Hoćemo li zvati Uskok da utvrdi tko je priopćio javnosti imena recenzenata?!

Naravno da ne jer to nije ni put ni objektivan način rješavanja. Jedini donekle ispravan put su inozemni recenzenti, znanstvenici visoke reputacije, koji će moći objektivno procijeniti razinu i vrijednost projekta. To su ljudi koji ne poznaju podnositelje projekata pa bili to predstojnici klinika, dekani, rektori ili akademici. Još važnije ne ovise o njima i nisu im prijatelji što je vjerojatno preduvjet objektivne recenzije.

To je drugi razlog zbog čega mislim da se u borbi s korupcijom kao i u borbi za istinu i kvalitetu treba posegnuti za pravim profesionalnim (inozemnim, čitaj europskim) pristupom. Pa zato smo postali dio Europe.

Ovdje odmah treba reći da svako područje ima svojih specifičnosti i ograničenja, koja treba uvažiti i svakako ugraditi u taj sustav. Ali vratimo se na sam početak, pa zašto ne bi Uskok i EPPO zajedno radili na slučajevima korupcije. Pazite sada glupost koju ću izreći. Pa nisu li hrvatski euri isti kao i europski? Netko tko želi zaštititi europski ili hrvatski euro od korupcije uvijek je dobrodošao.

Korupcija je poput sante leda. Tek manji dio izbije na površinu. To je onaj dio koji se više ne može prikriti, jer je to područje velikog pogodovanja, primanja mita, pa su stvari bjelodane.

Međutim korupcija se kod nas stalno hrani, jer društvo nije stvorilo mehanizme kako tome doskočiti. Ona je tu među nama i svatko od nas pribjegava tim sitnim naoko nevažnim koruptivnim radnjama. Više ih ne prepoznajemo kao anomaliju.

Nazovi prijatelja da zaposli mog rođaka, imaš li kojeg doktora da me pregleda, da ne nabrajam dalje. Danas je to način života i postaje normalno kao kad kupuješ kruh i mlijeko. Tako se odgajaju djeca. Tomu nas prisiljavaju nametnutu životni postulati. Toga je uvijek bilo, ali danas to više nije prigodno već svakodnevno.

A kad tome dodaš stranačku pripadnost i prepoznaš da je nekima dozvoljeno više a drugima manje. Da će neki lakše do stana i posla. Pitanje je kako zaustaviti taj blago rečeno trend neetičnog postupanja. Pitanje je za možda neku drugu kolumnu.

Znam da sve što sam izrekao djeluje pomalo naivno. Jer temeljna premisa da bi se na ovaj način promišljalo ne postoji. Polazište je jednostavno: Upitajmo se, postoji li stvarna želja u borbi protiv korupcije ili je ona još jedan izgovor, ponajprije politički, za neprihvatljivo stanje u nas.

Zato nikakvi dodatni zakoni, nikakve velike riječi o tajnosti postupka, niti kažnjavanja neće razriješiti problem korupcije. Ona će i dalje cvjetati ako ne ”iščupamo korijenje” a to je nažalost dugotrajan proces. I zahtjeva sve moguće pozitivne snage da suštinski pristupi rješavanju.

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Zabrana upravljanja vozilom nije problem liječnika
    •  Postoji li radno vrijeme u zdravstvu?
    •  Za kvalitetu u medicini - međunarodna prepoznatljivost
    •  Što nas čini Europljanima – izborni zakon ili Schengen
    •  Dodir i riječ su ključ zdravstvene pismenosti
    •  Izgubljene vrijednosti akademske zajednice
    •  Liste čekanja treba ukinuti jer su plodno tlo korupcije
    •  Medicina nije ceh
    •  SOS za zdravstvo
    •  Nakon 40 godina od prve transplantacije koštane srži

> Svi tekstovi ovog autora