novinarstvo s potpisom
Svake godine kršćani diljem svijeta okupljaju se u molitvi za rast u jedinstvu. To činimo u svijetu u kojem korupcija, pohlepa i nepravda dovode do nejednakosti i podjela. Naša ujedinjena molitva u ovom podijeljenom svijetu je moćna.
Međutim, kao individualni kršćani i kao zajednice i mi smo bili sudionici nepravdi, premda smo svi zajedno pozvani biti svjedoci pravde i sredstvo Kristove ozdravljujuće milosti za ovaj razjedinjeni svijet.
Molitvene tekstove osmine za jedinstvo kršćana 2019. godine pripremili su kršćani iz Indonezije. Sa 265 milijuna stanovnika, od kojih je 86% muslimanima, Indonezija ima najveću muslimansku populaciju na svijetu, veću od bilo koje druge zemlje. Međutim, oko 10% stanovnika su kršćani različitih tradicija.
Što se tiče stanovništva i površine, Indonezija je najveća zemlja u jugoistočnoj Aziji. Ima više od 17.000 otoka, 1.340 različitih etničkih skupina i više od 740 lokalnih jezika. Ipak, u svojoj su pluralnosti ujedinjeni jednim nacio-nalnim indonezijskim jezikom – bahasa. Nacija je utemeljena na pet principa nazvanih Pancasila, s motom Bhineka Tunggal Ika – jedinstvo u različitosti.
U raznolikosti etničke pripadnosti, jezika i religije, Indonežani žive po principu gotong royonga – života u solidarnosti i suradnji.
To znači zajedništvo u svim aspektima života, u radu, u žalostima, u svečanostima, a podrazumijeva i gledanje na sve Indonežane kao na braću i sestre.
Taj uvijek krhki sklad danas je ugrožen na nove načine. Veći dio ekonomskog rasta koji je Indonezija doživjela u posljednjim desetljećima izgrađen je na sustavu koji u svome središtu ima načelo konkurencije. Ovo je u snažnom kontrastu s načelom suradnje kojoj nas uči gotong royonga.
Korupcija se pojavila u mnogim oblicima. Ometa politiku i poslovanje, često s razornim posljedicama za okoliš. Korupcija posebno potkopava pravdu i provedbu zakona. Oni koji bi trebali promicati pravdu i štititi slabe prečesto čine suprotno.
Kao posljedica toga, povećao se jaz između bogatih i siromašnih, tako da zemlja bogata resursima doživljava sablazan da mnogi žive u siromaštvu. Kako kaže tradicionalna indonezijska poslovica “Miš umire od gladi u spremištu punom riže.”
U međuvremenu, određene etničke i vjerske skupine povezane su s bogatstvom na način koji povećava napetosti. Radikalizacija koja okreće jednu zajednicu protiv druge porasla je, a pogoršana je zlouporabom dru-štvenih medija koji demoniziraju određene zajednice.
U takvom okruženju kršćanske zajednice, kako se pridružuju zajedničkoj brizi i zajedničkom odgovoru na nepravednu stvar-nost, postaju sve svjesnije svoga jedinstva. Suočeni s tim nepravdama, dužni smo kao kršćani ispitati načine na koje smo i mi suodgovorni za njih.
Samo pozornošću na Isus-ovu molitvu “da svi budu jedno” možemo svjedočiti životu jedinstva u različitosti. Samo kroz naše jedinstvo u Kristu moći ćemo se boriti protiv nepravde i služiti potrebama žrtava.
Potaknuti tim pitanjima, kršćani Indonezije otkrili su da riječi Ponovljenog zakona “Teži za samom pravdom…” (Pnz 16, 18-20) snažno go-vore njihovoj situaciji i potrebama. Prije negoli je Božji narod ušao u zemlju koju im je Bog obećao, obnovili su vjernost Savezu kojeg je Bog s njima uspostavio.
Opis ovoga događaja se nalazi u poglavlju čija je središnja tema svetkovanje koje će slaviti narod Saveza. Nakon svakog slavlja rečeno im je: ”Proveseli se na svoj blagdan ti, sin tvoj, kći tvoja, sluga tvoj, sluškinja tvoja, levit i došljak, sirota i udovica što se nađe u tvome gradu.” (Pnz 16, 14; vidi također 16, 11).
Indonezijski kršćani žele vratiti ovaj duh zajedničkih svečanosti u zajednice gdje je prije bio prisutan. Na kraju tog dugog poglavlja može se činiti neobičnim imati dva biblijska retka o imenovanju sudaca, ali u indo-nezijskom kontekstu veze između zajedničkih svetkovanja i pravde su životne.
Kao narod Saveza u Isusu Kristu, znamo da će se slast nebeske gozbe dati onima koji gladuju i žeđaju za pravednošću i onima koji su progonjeni zbog pravednosti jer njihovo je kraljevstvo nebesko (usp. Mt 5, 10).
Kristova je Crkva pozvana biti predokus ovoga kraljevstva. Međutim, u našoj neujedinje-nosti, padamo. Ne uspijevamo biti znak Božje ljubavi prema svome narodu. Baš kao što je nepravda povećala podjele koje su razorile indonezijsko društvo, tako je ona hranila i podjele u Crkvi.
Zato se kajemo za nepravde koje uzrokuju podjele, ali kao kršćani također vjerujemo u Kristovu moć da nam oprosti i da nas ozdravi. Nalazimo se ujedinjeni podno Kristova križa zazivajući njegovu milost da okonča nepravdu i iskaže nam milosrđe zbog grijeha koje su prouzročile naše podjele.
Razmišljanja tijekom ovih osam dana i kod bogoslužja posvećena su razmatranju odabranih tema. Da bismo produbili razmišljanja o među-odnosu jedinstva i pravde, tema svakoga dana pažljivo je odabrana kako bi se uočile poteško-će koje proizlaze iz nepravde.
(Iz brošure za Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana 2019., KS i Vijeće HBK za ekumenizam i dijalog, ur. Jure Zečević OCD).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.