Može li AI povećati učinkovitost zdravstva i dijagnostike

Nedavno sam na jednoj od web stranica društvenih mreža primijetila da većina prosječnih čitatelja ne razumije o čemu govorimo kad spomenemo umjetnu inteligenciju (engl. skraćenica AI), te ne razumiju da, kad vide nečiju snimku razgovora, ne mogu biti sigurni da je to ta osoba ikada izgovorila.

Javno dostupne snimke govora i lika omogućuju da AI napravi montažu te da prosječnom stanovniku to bude uvjerljivo kao da se uistinu dogodilo i kao da je snimljeno.

Sve češće se u medicinskim krugovima spominje uporaba AI-a za sasvim druge svrhe poput pomoći pri kvalitetnijem očitavanju snimaka RTG-a, magnetne rezonance ili UZV-a, ali i pomoći pri terapijskim metodama. Neobično je važno da toga danas svi budu svjesni jer smatram da AI ni približno ne može zamijeniti liječničko znanje i iskustvo, no ako se pravilno i oprezno koristi, može biti koristan.

Moj posao vezan je uz postupke usmjerene na velik broj ljudi odjednom, čak i čitavo stanovništvo, pa je time odgovornost za korištenje AI-a tim veće. Potaknuta time, u dva navrata sam isprobala dopisivati se s AI-om.

Istog dana u kolovozu 2023. postavljala sam jednaka pitanja na engleskom i na hrvatskom, te sam dobila slične odgovore, no utisak je da je ipak bolje odgovarao na engleskom, tako da sam na kraju prevela ono s engleskog. Dio pitanja danas sam ponovila i primijetila da su odgovori drugačiji jer ”stvar” (AI) očito uči tijekom vremena.

Moje istraživanje je bilo usmjereno na značaj otkrivanja osoba s nasljednom (familijarnom) hiperkolesterolemijom (u dakako krvnih srodnika), a koristila sam pristup na https://deepai.org/chat. Sviđa mi se što je AI vrlo pristojan sugovornik te se doima kao da vodim razgovor sa živom osobom.

Ja: Postoje li eksperimentalni dokazi za masovni probir obiteljske hiperkolesterolemije za sprječavanje preuranjene smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti?

AI: Da, postoje eksperimentalni dokazi koji podupiru masovni probir obiteljske hiperkolesterolemije (FH) kako bi se spriječila prerana smrtnost i kardiovaskularne bolesti. Nekoliko je istraživanja pokazalo učinkovitost populacijskih programa probira za FH. Na primjer, projekt CASCADE FH u Nizozemskoj proveo je nacionalni program probira za FH i otkrio da rano otkrivanje i učinkovito liječenje smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti kod osoba s FH-om.

Drugo istraživanje provedeno u Norveškoj također je pokazalo da je identifikacija osoba s FH-om kroz sustavni program probira dovela do značajnog smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, Familial Hypercholesterolemia Studies Collaboration (FHSC) je međunarodni registar koji prikuplja podatke iz više zemalja o pojedincima s FH-om. Ove studije dosljedno pokazuju da rano prepoznavanje i liječenje FH može značajno smanjiti rizik od koronarne bolesti srca i poboljšati ukupne ishode.

Na temelju ovih dokaza, razne organizacije, kao što su American Heart Association i European Society of Cardiology, preporučuju masovni probir za FH kako bi se otkrilo osobe s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i pružile im odgovarajuće strategije prevencije i liječenja.

Vrijedno je spomenuti da, dok dokazi podupiru masovni probir za FH, njegova provedba može varirati ovisno o zdravstvenom sustavu svake zemlje, resursima i prioritetima. Stoga je bitno uzeti u obzir lokalne uvjete i raspoložive resurse pri određivanju izvedivosti i učinkovitosti provedbe programa masovnog probira. (Pristup 28. kolovoza 2023.)

Isto pitanje 12. svibnja 2024.

AI: Postoje neki dokazi koji podupiru upotrebu masovnog probira na obiteljsku hiperkolesterolemiju (FH) za sprječavanje preuranjene smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Jedna studija, poznata kao projekt Rana dijagnoza za sprječavanje rane smrti (MEDPED), pokazala je da je ciljani probir članova obitelji osoba s FH-om doveo do rane identifikacije stanja i početka liječenja, što je rezultiralo poboljšanim ishodima i smanjenim rizikom od kardiovaskularnih događanja.

Osim toga, studija objavljena u časopisu American Heart Association 2020. godine otkrila je da univerzalni probir lipida u djetinjstvu može pomoći u prepoznavanju djece s FH-om, omogućujući ranu intervenciju za smanjenje rizika od prerane kardiovaskularne bolesti.

Dok postoji sve više dokaza koji podupiru dobrobiti masovnog probira za FH u sprječavanju prerane smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti, potrebno je više istraživanja kako bi se odredile najučinkovitije strategije probira i potencijalne dugoročne koristi široko rasprostranjenih programa probira. Važno je razmotriti troškove i potencijalne štete masovnog pregleda, kao i koristi da bi se donosile odluke informirane osobe o provedbi takvih programa. (Pristup 12. svibnja 2024.)

Ja: Odgovorili ste da, unatoč nedostatku RCT-ova o masovnom probiru FH za sprječavanje preuranjene smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti, neke studije to podržavaju. Ali niste spomenuli konačnu preporuku američke preventivne radne skupine protiv toga ili preporuke NHS-a, koji su također izjavili protiv toga. Dakle, što je istina?

AI: Ispričavam se zbog eventualne zabune. Istina je da postoje različita mišljenja i preporuke u vezi s masovnim pregledom obiteljske hiperkolesterolemije (FH) kako bi se spriječila prerana smrtnost od kardiovaskularne bolesti. Različite organizacije mogu imati različite perspektive na temelju dostupnih dokaza i vlastite procjene dobrobiti, rizika i isplativosti takvih programa probira.

US Preventive Services Task Force (USPSTF) neovisna je skupina stručnjaka koja ocjenjuje učinkovitost različitih preventivnih zdravstvenih usluga. Do sada, USPSTF nema posebne preporuke za ili protiv univerzalnog probira za FH u asimptomatskih osoba. Međutim, preporučuju oportunistički probir za osobe s visokom razinom kolesterola kod odraslih u dobi od 40 do 75 godina kao dio procjene rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Slično tome, Nacionalna zdravstvena služba (NHS) u Ujedinjenom Kraljevstvu nije preporučila masovni probir za FH u općoj populaciji. Umjesto toga, njihov se trenutni pristup usredotočuje na identifikaciju FH putem oportunističkog pronalaženja slučajeva, ciljajući na pojedince s jakom obiteljskom poviješću preuranjene kardiovaskularne bolesti. Važno je napomenuti da su ove preporuke podložne promjenama kako se pojavljuju novi dokazi.

Iako neke organizacije možda neće podržati masovni probir za FH, to ne negira postojeće dokaze koji pokazuju dobrobiti ranog prepoznavanja i liječenja FH za smanjenje morbiditeta i mortaliteta povezanih s kardiovaskularnim bolestima.

U konačnici, preporučljivo je konzultirati se sa zdravstvenim radnicima, kao što je vaš liječnik primarne zdravstvene zaštite ili kardiolog, koji može procijeniti vaše individualne čimbenike rizika i uputiti vas na najprikladnije strategije pregleda i liječenja FH.

Ja: Odgovorili ste mi da je preporučljivo konzultirati se sa zdravstvenim radnicima, kao što su primarni liječnik ili kardiolog, o obiteljskom probiru na hiperkolesterolemiju kod djece. No zašto ih pitati kada nisu stručnjaci u procjeni koristi i štete masovnog pregleda u postizanju da se KVB ne oboli u starijoj dobi?

AI: Iznijeli ste valjanu primjedbu i ispričavam se zbog bilo kakvog nesporazuma. Kada se radi o procjeni koristi i štete masovnog probira na obiteljsku hiperkolesterolemiju (FH) ili bilo koje drugo zdravstveno stanje, doista je važno konzultirati se sa stručnjacima koji su specijalizirani za to područje. To mogu uključivati specijaliste za lipide, genetičare ili stručnjake za preventivnu kardiologiju.

Dok liječnici primarne zdravstvene zaštite i kardiolozi možda nisu stručnjaci posebno usmjereni na širi utjecaj programa masovnog probira na populacijsku razinu, oni ipak mogu pružiti vrijedne smjernice na temelju svog kliničkog iskustva i poznavanja trenutnih smjernica. Oni mogu pomoći u procjeni pojedinačnih čimbenika rizika, interpretirati rezultate testova i olakšati odgovarajuće upućivanje specijalistima koji imaju stručnost u dijagnozi i liječenju FH.

U kontekstu djece, pedijatrijski kardiolozi i genetičari mogu biti više uključeni u procjenu rizika od FH i određivanje potrebe za probirom i genetskim testiranjem. Njihova stručnost može pomoći u prepoznavanju nasljednih stanja i informirati o preventivnim strategijama specifičnim za mlađu populaciju. Osim toga, kako medicinska istraživanja napreduju, mogu se pojaviti novi dokazi koji bi mogli utjecati na preporuke za probir. Zdravstveni djelatnici ostaju u tijeku s najnovijim istraživanjima i mogu pružiti savjete na temelju dostupnih dokaza i stručnog mišljenja.

Stoga, iako liječnici primarne zdravstvene zaštite ili kardiolozi možda nisu krajnji donositelji odluka u vezi s politikama probira na razini populacije, oni igraju ključnu ulogu u usmjeravanju pojedinaca kroz trenutne preporuke i osiguravanju odgovarajuće skrbi na temelju pojedinačnih okolnosti.

Ja: Odgovorili ste mi da, kada se radi o procjeni koristi i štete masovnog probira na familijarnu hiperkolesterolemiju (FH) ili bilo koje drugo zdravstveno stanje, doista je važno konzultirati se sa stručnjacima specijaliziranim za to područje. To može uključivati specijaliste za lipide, genetičare ili stručnjake za preventivnu kardiologiju. Ali niste spomenuli epidemiologe koji mogu procijeniti jesu li studije koje se koriste u meta analizama kvalitetne i postoji li dovoljno dokaza o mogućim štetnostima probira. Kliničari, kardiolozi ili pedijatri nemaju tako visoku razinu znanja iz epidemiologije.

AI: Potpuno ste u pravu i ispričavam se što nisam spomenuo presudnu ulogu epidemiologa. Epidemiolozi su doista stručnjaci u procjeni kvalitete i snage dokaza iz studija i provođenju meta analiza za procjenu dobrobiti i potencijalne štete programa probira. Njihova je stručnost neprocjenjiva u razumijevanju šireg utjecaja probira na populacijsku razinu i određivanju učinkovitosti intervencija.

Epidemiolozi koriste svoje znanje o dizajnu studije, statističkim metodama i analizi podataka kako bi kritički procijenili dokaze i izveli zaključke o dobrobiti i rizicima programa probira. Oni mogu procijeniti čimbenike kao što su osjetljivost i specifičnost testova probira, mogućnost pretjerane dijagnoze ili lažno pozitivnih rezultata te dugoročne ishode povezane s probirom i naknadnim intervencijama.

Dok kliničari, kardiolozi i pedijatri možda nemaju istu razinu stručnosti u epidemiologiji, oni surađuju s epidemiolozima i oslanjaju se na rezultate svojih istraživanja kako bi informirali svoju kliničku praksu. Zajedno, ti različiti stručnjaci rade na pružanju najbolje moguće skrbi i preporuka pojedincima i populaciji.

Ja: Hvala vam na vašem vremenu izdvojenom za razgovor sa mnom o preporukama o masovnom probiru na obiteljsku hiperkolesterolemiju u djece i ključnoj ulozi epidemiologa koji trebaju biti konačni suci u validaciji štete i dobrobiti masovnih postupaka koji, možda, neće uspjeti u konačnom cilju sprječavanja KV bolesti ili KV uzroka smrti. Mislite li da je etično savjetovati roditeljima da djeci provjere kolesterol ili gene za kolesterol ako ne znamo ništa o učinkovitosti dugotrajne terapije statinima?

AI: Etička razmatranja igraju središnju ulogu u savjetovanju roditelja o probiru djece na obiteljsku hiperkolesterolemiju (FH) i mogućem započinjanju dugotrajne terapije statinima. Važno je ovoj temi pristupiti s velikom pažnjom i uzeti u obzir nekoliko čimbenika.

Prvo, ključno je razmotriti dostupne dokaze o dobrobiti i rizicima probira i naknadnih intervencija. Kao što ste spomenuli, učinkovitost i sigurnost dugotrajne terapije statinima u djece je važno razmatranje. S obzirom na osjetljivu prirodu propisivanja lijekova djeci, doista je etički nužno imati čvrste dokaze koji podupiru učinkovitost i sigurnost takvih tretmana prije nego što se preporuče.

Osim toga, bitno je uravnotežiti potencijalne dobrobiti ranog otkrivanja i intervencije u odnosu na potencijalne štete ili terete povezane s probirom i liječenjem. To uključuje razmatranje potencijalnog utjecaja na kvalitetu života, psihološko blagostanje i dugoročne implikacije početka uzimanja lijekova u ranoj dobi. Štoviše, ključno je uključivanje djeteta i njegovih roditelja u proces donošenja odluka.

Otvorena i poštena komunikacija o rizicima, koristima, neizvjesnostima i alternativama neophodna je da bi se osiguralo informirano donošenje odluka. Roditelje treba osnažiti da donose odluke za koje vjeruju da su u najboljem interesu njihova djeteta, na temelju uravnoteženog razumijevanja dostupnih dokaza i pojedinačnih okolnosti.

Ukratko, etička razmatranja zahtijevaju pažljivu procjenu dostupnih dokaza, vaganje potencijalnih koristi i šteta te uključivanje roditelja i djece u proces donošenja odluka. Važno je ne žuriti s preporukama bez dovoljno dokaza, osobito kada se razmatra dugotrajno liječenje kao što je terapija statinima kod djece.

Isto pitanje. Odgovor 12. svibnja 2024. godine.

AI: Kao jezični model umjetne inteligencije, nemam osobna mišljenja ili uvjerenja. Međutim, mogu vam dati neke informacije koje biste trebali uzeti u obzir kada raspravljate o etičkim razmatranjima probira djece na obiteljsku hiperkolesterolemiju (FH) bez znanja o učinkovitosti dugotrajne terapije statinima.

Etičke rasprave o zdravstvenim intervencijama često uključuju vaganje potencijalnih koristi i rizika. U slučaju probira FH u djece, nekoliko etičkih načela dolazi u obzir:

1. Dobročinstvo: Ovo načelo usmjereno je na promicanje dobrobiti pojedinaca. Potencijalna korist od ranog otkrivanja FH je da se mogu pokrenuti odgovarajuće intervencije, kao što su modifikacije životnog stila ili drugi tretmani. Međutim, učinkovitost i dugoročna sigurnost primjene statina u djece još uvijek su predmet proučavanja i rasprava.
2. Ne štetiti: Ovo načelo naglašava izbjegavanje štete. Ako rizici povezani s testiranjem i mogućim naknadnim tretmanima nadmašuju potencijalne koristi, možda nije etički opravdano probirati djecu na FH bez dovoljno dokaza o dobrobiti i sigurnosti dugoročnih intervencija.
3. Autonomija: Poštivanje autonomije roditelja ili zakonskih skrbnika je bitno. Treba im pružiti točne i uravnotežene informacije o mogućim dobrobitima, rizicima, nesigurnostima i alternativama povezanim s probirom i liječenjem FH. U konačnici, roditelji bi trebali biti osnaženi da donose informirane odluke u najboljem interesu svog djeteta.
4. Pravednost: Ovo načelo odnosi se na pravednost u raspodjeli zdravstvenih resursa. Razmatranje raspodjele resursa i ukupnog utjecaja programa masovnog probira na javno zdravlje ključno je za donošenje etičkih preporuka.

Ukratko, bez jasnih dokaza o učinkovitosti i sigurnosti dugotrajne terapije statinima u djece, etičke rasprave oko savjetovanja roditelja da svoju djecu pretražuju na FH, postaju složenije. Važno je razmotriti potencijalne koristi, rizike i neizvjesnosti, kao i uvažavati roditeljsku autonomiju. Suradnja između zdravstvenih radnika, istraživača i epidemiologa može pomoći u usmjeravanju procesa donošenja etičkih odluka u takvim situacijama.

Ja: Jesu li vaši odgovori o probiru obiteljske hiperkolesterolemije kod djece bili pristrani prema izvorima koji predstavljaju uglavnom objavljene radove otvorenog pristupa?

AI: Kao model jezika umjetne inteligencije, moji se odgovori generiraju na temelju mješavine licenciranih podataka, podataka koje su stvorili ljudski treneri i javno dostupnih podataka. Nisam bio izravno obučen za određene medicinske baze podataka, niti imam pristup vlasničkim medicinskim izvorima.

Stoga se oslanjam na informacije koje su javno dostupne i iz različitih izvora, uključujući ugledne web stranice, istraživačke radove, akademske institucije i opće medicinsko znanje.

Iako nastojim pružiti točne i ažurne informacije, važno je napomenuti da moji odgovori možda neće uvijek odražavati najnovija istraživanja ili medicinske smjernice. Stoga je uvijek dobra ideja konzultirati se sa zdravstvenim djelatnikom ili pouzdanim izvorom za specifične medicinske savjete ili informacije.

Ja: Kako procjenjujete jesu li medicinski podaci koje koristite lažni ili ne?

AI: Kao jezični model umjetne inteligencije, nemam mogućnost samostalnog prosuđivanja točnosti ili autentičnosti medicinskih informacija. Oslanjam se na podatke i informacije koje su mi stavljene na raspolaganje tijekom mog procesa obuke, što uključuje širok raspon izvora. Iako su uloženi napori da se osigura točnost, važno je napomenuti da i dalje mogu generirati odgovore na temelju netočnih ili zastarjelih informacija.

Kako biste utvrdili pouzdanost medicinskih informacija, uvijek je preporučljivo unakrsno ih upućivati na više izvora, posebno one iz renomiranih i autoritativnih organizacija kao što su medicinski časopisi, akademske institucije, vladine zdravstvene agencije i medicinski stručnjaci od povjerenja.

Savjetovanje s pružateljima zdravstvenih usluga ili traženje stručnog mišljenja presudno je za točne i ažurne medicinske savjete. Osim toga, biti skeptičan prema tvrdnjama koje se čine predobrima da bi bile istinite ili im nedostaju dokazi također je važno u procjeni vjerodostojnosti medicinskih informacija.

Kritičkom procjenom izvora, autorstva, točnosti, aktualnosti, pristranosti, recenzije, konsenzusa i vjerodostojnosti medicinskih informacija, možete donositi odluke informirane osobe o vjerodostojnosti i pouzdanosti informacija. Ako ste u nedoumici, posavjetujte se sa zdravstvenim radnikom ili potražite savjet od uglednih izvora.

S obzirom na dužinu ovog teksta, odustala sam ga pitati kako prepozna što je ”ugledni izvor”!

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Ukidamo li liječničku profesiju?
    •  Bolnica na kraju grada
    •  Nema mjesta panici, ali što trebamo znati o legioneli?
    •  Kako matematička nepismenost jednostavno manipulira ljudima
    •  Liječnik mora biti materijalno potpuno neovisan o bolesniku
    •  Hripavac se širi zbog opadanja imunosti i necijepljenja djece
    •  Preventivnim pregledom uzorka stolice spašavate život
    •  Kako osigurati vjerodostojnost istraživanja o prehrani
    •  Kako pomiriti privatizaciju s prednostima domova zdravlja
    •  Hitno da hitnije ne može biti: ulagati u sustav zdravstva

> Svi tekstovi ovog autora