Može li Europa preživjeti Trumpa?

Američki veleposlanik pri Europskoj uniji Anthony Gardner, koji ovog tjedna napušta dužnost, uoči svog odlaska iz Bruxellesa poslao je posljednje upozorenje novoj administraciji Donalda Trumpa da ne okreće leđa EU-u, poručujući da je jedinstvena Europa u najvećem interesu SAD-a.

Gardner uvjerava kako je uvjerenje da će razbijanje EU-a pogodovati američkim interesima ”potpuna besmislica”, tvrdeći kako je očito da je nova američka administracija povjerovala onima koji najavljuju raspad EU-a i koji smatraju da će 2017. biti godina kad će se taj raspad dogoditi što je, kako kaže, netočno.

Trump i njegovi savjetnici, međutim, očito nisu poslušali Gardnera. Uoči sutrašnjeg ustoličenja Trump u razotkrivajućem intervjuu Timesu i Bildu poručuje kako je Europska unija samo oruđe u rukama Njemačke, najavljujući njezin raspad i tvrdeći da će i druge zemlje uskoro krenuti za Britancima.

Gardner uvjerava kako je uvjerenje da će razbijanje EU-a pogodovati američkim interesima ”potpuna besmislica”, tvrdeći kako je očito da je nova američka administracija povjerovala onima koji najavljuju raspad EU-a i koji smatraju da će 2017. biti godina kad će se taj raspad dogoditi što je, kako kaže, netočno

Novi američki predsjednik nema osobito mišljenje ni o NATO savezu, kojeg smatra produktom nekih prošlih vremena, što je u velikoj mjeri točno, iako je u ovom trenutku bitno da bi raspuštanjem NATO-a Europa, koja proteklih desetljeća upravo zbog protivljenja ključnih članica NATO-a, dakle SAD-a i Britanije, nije uspjela razviti zajedničke obrambene kapacitete, ostala bez obrambenog kišobrana.

Sahranjujući NATO, Trump zapravo želi sahraniti ujedinjenu Europu.

Američki predsjednik Truman osnovao je NATO koncem četrdesetih godina, kako bi obranio američke ratne stečevine u Europi pred naletom Sovjeta. Odmah nakon što je u Washingtonu osnovan NATO, s ove strane Atlantika započeo je proces integracije Europe.

Iako je riječ o zasebnim integracijama, NATO i EU bili su povezani i međuovisni.

NATO je jamčio zaštitu Europe, tako da su se tadašnji europski vizionari mogli posvetiti projektu koji je Starom kontinentu donio najdulje razdoblje mira i prosperiteta, okončavši učestale ratove koji su kulminirali Drugim svjetskim ratom, najvećim krvoprolićem i razaranjem što ga je svijet iskusio.

Iako je Europska unija nastala iz Europske zajednice za ugljen i čelik, dakle gospodarskom suradnjom, zapravo se radilo o mirovnom projektu, kojemu je cilj bio osiguranje trajnog mira.

Bez potpore Amerike, međutim, taj projekt ne bi bio moguć. Štiteći svoja ratna postignuća SAD je Marshallovim planom pomogao obnovu razorene Europe, što je stvorilo preduvjete za buduće visoke stope gospodarskog rasta i stvaranje socijalne države, spriječivši širenje socijalnog nezadovoljstva u opustošenim zemljama zapadne Europe, a time i širenje autoritarnog sovjetskog sustava.

Neki se uzdaju da će samo preuzimanje vlasti promijeniti Trumpa, koji će dolaskom u Bijelu kuću morati korigirati svoje stavove kojima je pobijedio na izborima, ne samo zbog ograničenih predsjedničkih ovlasti, nego i zbog činjenice da strateška politika najmoćnije države svijeta nije vezana za ovu ili onu administraciju, o čemu zorno svjedoči i primjer Trumpova prethodnika

SAD je u Europi promovirao liberalnu demokraciju koja se okončanjem Hladnog rata proširila i na bivše komunističke zemlje.

Sve to ne znači da je odnos SAD-a i EU-a uvijek bio jednoznačan. Daleko od toga.

Razilaženja su osobito isplivala na površinu u prošlom desetljeću, kada se ”stara” Europa otvoreno suprotstavila američkom napadu na Irak, što je Washington iskoristio raskolivši Europu na ”staru” i ”novu”, kao i u vrijeme financijske krize, koja je iz SAD-a uspješno izvezena u Europu, i to upravo u trenutku kada je Europa postala ozbiljan gospodarski konkurent SAD-u, što je ponovno pobudilo sumnju u stvarne namjere američke strane prema europskom projektu.

Europa i Europska unija sve do ovog trenutka bili su odraz američkog poretka, kojeg ponekad nazivamo i Pax americana, a ne obrnuto.

Pax europaea, zapravo, nije ni zaživio, a Pax americana dolaskom Trumpa odlazi u povijest, budući da Trumpova globalna vizija završava na granicama SAD-a, na koje se vraćaju carine i podižu zidovi.

Neki se uzdaju da će samo preuzimanje vlasti promijeniti Trumpa, koji će dolaskom u Bijelu kuću morati korigirati svoje stavove kojima je pobijedio na izborima, ne samo zbog ograničenih predsjedničkih ovlasti, nego i zbog činjenice da strateška politika najmoćnije države svijeta nije vezana za ovu ili onu administraciju, o čemu zorno svjedoči i primjer Trumpova prethodnika.

No što ako je ipak riječ o tektonskoj promjeni, koja se događa jednom u stotinu godina?

Europa, dakle, ulazi u najnestabilnije i najopasnije razdoblje od svog osnutka, sada potpuno sama, okružena Putinovom Rusijom na istoku, kojoj je razbijanje EU-a strateški cilj, i Trumpovom Amerikom na zapadu, koja u raspadu EU-a također vidi svoju šansu

U tom slučaju – a sve što smo dosad vidjeli od Trumpa potvrđuje da on misli ozbiljno – riječ je o potpunoj promjeni paradigme nastale nakon Drugog svjetskog rata i tektonskoj promjeni dosadašnje političke, gospodarske i sigurnosne strukture.

Europa, dakle, ulazi u najnestabilnije i najopasnije razdoblje od svog osnutka, sada potpuno sama, okružena Putinovom Rusijom na istoku, kojoj je razbijanje EU-a strateški cilj, i Trumpovom Amerikom na zapadu, koja u raspadu EU-a također vidi svoju šansu.

Bit će to ključan test za Europu, koja oslabljena i iscrpljena krizama ulazi u bitku u kojoj se odlučuje o njezinom opstanku. Bitka će se voditi u Njemačkoj i Francuskoj, a pobjeda Trumpovih saveznika samo u jednoj od njih označila bi kraj demokratske Europe kakvu poznajemo.

(Prenosimo s portala Novoga lista).

    •  Ozdravljenje odnosa u Napretku pitanje je opstojnosti Hrvata
    •  Ovo je početak Plenkovićeva kraja
    •  Kako je Angela Merkel upala u HDZ-ovo blato. OPET
    •  Afera Tolušić: Izgubljen u kvadratima
    •  Vesna Teršelič: Koji to rat ima dostojanstvo!?
    •  Uspješni Plenković i neuspješna Hrvatska
    •  Bunjčevo nasilje i HDZ-ovo nasilje
    •  Haag je osudio Karadžića, ali amnestirao Miloševića i Srbiju
    •  Danke Österreich!
    •  Svijet je lijep, pogotovo u HDZ-u

> Svi tekstovi ovog autora