autograf.hr

Vijeće biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) održalo je od 17. do 19. travnja svoje redovito proljetno zasjedanje u Poljskoj, nakon čega su objavili zajedničku deklaraciju u kojoj pozivaju na proširenje Europske unije, ”izbjegavajući dvostruke standarde u tretmanu zemalja kandidata”.

We’re leavin’ togetherBut still it’s farewellAnd maybe we’ll come backTo Earth, who can tell?I guess there is no one to blameWe’re leaving ground (leaving ground)Will things ever be the same again?It’s the final countdownThe final countdown

Vatikanski ministar vanjskih poslova nadbiskup Paul Gallagher vidi svijet u neredu, a Europu posebno poziva na rad za mir i solidarnost. Nitko ne bi pomislio da će doći do još jednog velikog rata u Europi. To šokira ljude, rekao je u intervjuu 25. studenog za novinsku agenciju Kathpress u Beču, prenosi KNA.

(*grop je čvor, uzao…) Istarski interetnički sukob, nerijetko strovaljen u nacionalistički, rasistički sraz zakrvljenih neprijatelja, produbio se u ponor, u metaforičku fojbu između lokalnih Slavena i Romana poslije Prvog i Drugog svjetskog rata, uz odgovarajuće razvijanje lokalnih mitomanija, predrasuda, stereotipa.

Povijest ne završava. Samo drijema, a zatim se ponavlja.[1] Pisati o antisemitizmu meni znači baviti se jednom vrlo bolnom i mučnom temom koja je dio prošlosti moje domovine Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, a istodobno znači neizbrisivu sramotu koja traje i danas jer još ponekad odjekuje u povicima na stadionima i nekim grupnim događajima.

Otkako u Hrvatskoj imamo ”uveden” euro kao platežnu valutu, možemo konačno odahnuti – uistinu smo, crno na bijelo, Europa, a ne kakav smrdljivi, narogušeni, ratoborni Balkan. Toj misli nepobitno i pravocrtno (očito poput nekih amplituda) – ide sve u prilog – nevjerojatan prosperitet što ga odnedavno bilježimo u naših, takozvanih ”običnih” građana, dakako, i cjelokupne […]

Ako se ne računa ono od prije kad bi nas dvoje ka turisti išli vanka pa bi onda bidan radi ove moje kurijože svako malo uliza u neku od njih, šta mi kasnije ne bi bilo žaj, ja se bogami smin pofalit kako Crkva i ja kao da imamo neki prešutni pakt o međusobnom ne […]

Gledajući snimke s nadzornih kamera, na kojima vidno motivirane postrojbe Dinamovih najvjernijih navijača Bad Blue Boysa, noću marširaju ulicama Atene, naoružani štapovima, fantomkama i duksericama, asocijacija nas spontano odvlači u pradavna, pretkršćanska vremena, kada su prostorom Sredozemlja, Zapadne Azije i Sjeverne Europe, naoružane kopljima i mačevima, harale rimske centurije – osnovne postrojbe rimske vojske koje […]

Prolazi srpanj i s njim još jedan Krležin rođendan (7. srpnja). U svojim tekstovima propituje tako Krleža sve što je i nama samima na umu: smisao, budućnost naša i naše djece, Europe, nekadašnje ”balkanske krčme”, provincije koja se s rubova seli u gradske centre.

Mislim na jednu rečenicu Edgara Morina, francuskog sociologa, filozofa, antropologa, važnog suvremenog mislioca koji je ovih dana, čitam, proslavio i svoj 102. rođendan. U ime tog ”starca”, a ovaj epitet upotrebljavam kao oznaku časti i visokog, uglednog statusa, nipošto ne pogrde, gospodina koji je i u jednom sofisticiranom, visoko prosvijećenom društvu kao što je francusko, […]

Unutar tjedan dana na slavnom osječkom Aninom groblju ispratili smo dvojicu velikana, sveučilišnih profesora, prepoznatljivih dobročinitelja sjajnog uma i dobra srca. S Dubravkom Božićem sam se družio svakotjedno dok smo ispijali kave i komentirali aktualnosti iz političkog i kulturnog, a povremeno i vjerskog života u našoj zemlji i Europi. Uvijek na istom mjestu, u hotelu […]

Dragi Peđa, pišem ti iz našeg rodnog Mostara, dubokog grada što izjednačuje duše i što se otvara poput smrti i poput sna. Mostar je grad loših vijesti. Evo malo optimizma: upoznao sam u našem gradu neke divne mlade ljude koji vode kulturu i Mostaru vraćaju dah i ispisuju znakove NADE. Sklopili smo bratstvo po temama […]

U očekivanju smjene ministra Ivana Paladine, koji nije ništa učinio da potresom obeskućeni stanovnici Banije napuste kontejnere i usele u kuće za čiju obnovu je Europa osigurala novce, razotkriva se prava narav ove države – ona je nastala i opstoji kao država na čekanju. Ovdje se neprestano nešto čeka, a čekanje, kako je to rekao […]

Moj drug i Mido vratili se s novogodišnjih izleta u planine. Nema snijega, ali ljekovit je i bijeg od smoga. Svaki svojom trasom, svaki osvježen, a moj red da zovem na piće. Našli su oni i razlog. Ta, pričao sam im kako se ovih dana navršavaju tri godine otkako pišem novi serijal kolumni za Autograf, […]

Ulaskom u 2023. godinu Hrvatska se dodatno europeizirala, prestala je koristiti kunu, novac koji nikada nije bio simbol našeg suvereniteta nego, ako uzmemo u obzir da je uveden kao posljedica Tuđmanovog koketiranja s najsramnijim elementima naše povijesti, kuna je bila simbol nespremnosti da budemo suvereni, u demokratskom smislu.

Zamislite sliku… ne, zapravo, to nije potrebno. Svaka žena ima barem jednu takvu uspomenu. Dakle, prisjetite se: škola ujutro, beskrajno dugih četrdeset i pet minuta kod profesora kod kojeg ne smijete ni zucnuti, a kamoli pitati za WC. Drugi dan menstruacije. Zvono. Ustajete i iz vas kreće poplava – dobro poznajete taj osjećaj, zar ne? […]

Još jedna godina novog milenija je na izmaku. Bilanca?! Pozdravili smo dolazak osam milijarditog stanovnika Planete. Opasni mikrosvijet je još tu. Shvatili smo da s klimatskim promjenama nema šale. I – dogodio se 24. veljače! Mir u svijetu stavljen je na kocku, nuklearna katastrofa nikad bliža, posljedice nesagledivih razmjera.

Čudo se dogodilo! I kao svaki put kada se čudo dogodi, televizijski reporteri kao u epifaniji izgovore: ovo je najveće čudo u povijesti svjetskih prvenstava. A ta povijest, za razliku od one velike čovjekove povijesti, traje kratko: samo devedeset i dvije godine, koliko je prošlo od Urugvaja 1930. I dijeli se na ono što je […]

(Opaska uredništva: Dana 5. prosinca gospođa Irena Bratičević, koja se bavi poviješću Dubrovačke Republike, obratila se Autografu ukazujući na nedopuštenu radnju u kolumni Jacqueline Bat ”Ima li mjesta za Dubrovačku Republiku u našim narativima?” objavljena 20. studenoga. Kolumnistici Bat se zamjera nekorektno preuzimanje ”iz teksta Ivana Salečića objavljenog 20. travnja 2021. godine na portalu ideje.hr […]

Na susretu s članovima Papinskoga instituta za vanjske misije (PIME), upriličenom povodom 150. obljetnice revije Mondo e Missione (Svijet i misije), papa Franjo govorio je o geografskim i egzistencijalnim periferijama te o ratovima o kojima se gotovo uopće ne govori, prije neki dan izvijestio je portal Vatican News. (OVDJE i OVDJE).

”Nešto se grdo događa”, sve češće pomišljam. Padamo. To se događa. Civilizacijski se obrušavamo u ambis. Taj pad zapažamo zahvaljujući vertikalnim miljokazima sitnih, ali i bitnih gnjusnih pojava koje naše zgražanje nikako ne može zaustaviti, obustaviti. I nije toliko problem u nama koji se zgražamo, koliko u pomami moralnih nakaza da postanu moralne vertikale, u […]

I ove godine, bivšu prijestolnicu kulture, pohodio je No Borders Orchestra, koji vodi dirigent Premil Petrović. Sjajan ansambl profesionalnih, mladih glazbenika, spreman na svaku vrstu umjetničkog izazova, ove je godine izveo program pod naslovom ”Prihvaćanje ranjivosti / Embracing Vulnerability”, što je ujedno i moto pod kojim je krenula čitava turneja s nastupima u Podgorici, Sarajevu, […]

Svečanost otvorenja Pelješkog mosta bilo je uprizorenje svega onoga što je Hrvatska bila i što sada jest. Pred našim očima odvijalo se uprizorenje mnoštva pojava, baš kao što se razotkrivalo i mnoštvo onoga što se, kako se to u filozofiji kaže, u pojavi pojavljivalo.

Njemice i Nijemci već dugo znaju da je politički stil Olafa Scholza sve samo ne ekscentričan. Upravo zato su, uostalom, i glasali za njega kao kancelara. Najkasnije od početka sukoba u Ukrajini svjesna je i Europa da se Njemačka od ”moderirajućeg stila” i ”politike mirne ruke” neće oprostiti toliko lako.

Hoće li biti kruha? Ili ćemo morati jesti brioche, po izjavi što se pripisuje zlosretnoj francuskoj kraljici Mariji Antoaneti – kraljevni dične nam kuće Habsburg, petnaestome djetetu Marije Terezije. Jer grdi su ”signali nad gradom” (vidi naš istoimeni film). Po Njemačkoj ljudi kupuju štednjake na drva, drvo za loženje, ugljen, tako barem kažu novinari i […]

Tko je pročitao makar nešto od velike literature o kaosu, političkoj represiji i teroru za vrijeme i nakon ruskih revolucija, taj zasigurno teško može izbrisati iz sjećanja strašne stranice o svirepim, neljudskim metodama sustavnog uništenja milijuna života.

”Nisi se izjasnio o situaciji u Ukrajini? Kao jedan od vodećih ruskih umjetnika, jako si me razočarao…” Društvene mreže preplavljene su osobnim obračunima nekadašnjih prijatelja, koji su se odjednom našli na različitim stranama.

U ove dane užasa na istoku Europe, u provali zla što može emanirati iz jednoga čovjeka i njegove moći da zapali svijet, za što sve ponestaje riječi, meni bez povoda odjednom dođe pred oči gotovo zaboravljeni davni prijatelj.

U prošloj 2021. godini nekoliko naših sugrađana pokazalo je građansku hrabrost i probudilo našu savjest – podsjetilo je na vrijednosti kojima težimo. Tri su zviždača osvjetlala svoj obraz – i bili svjetlo u korupcijskoj kaljuži Republike u prošloj godini. Ovaj tekst posvećujemo jednoj od njih, Adrijani Cvrtili.

Najnovije izvješće inicijative Save the Children koje analizira 14 europskih zemalja, od kojih je devet u Europskoj uniji i pet izvan EU pokazuje da je siromaštvo maloljetnika u porastu diljem Europe, prenosi hrvatska redakcija Vatican Newsa.

Kako je naš narod opterećen sam sobom i svojim nacionalnim identitetom! Nacionalna narcisoidnost prekrila je sve ostalo, ona je godinama opravdanje za laž i pljačku, za lopovluk, za ubojstva, koja ne moraju biti kažnjena.

Već sad je očigledno da je stvoren novi Treći svijet ili Srednji svijet – srednji između Zapada i Istoka. Srednji Istok, to jest, a koji je ”skoro Europa”. Afganistan se pridružuje tom moćnom krugu: Pakistanu, Iranu i Turskoj. Uz ”neutralnu”, ali neizbježnu naklonost Rusije i Kine…

Kao da neumitno počinje, konačna evropeizacija moje zemlje, come non volendo – pero si deve! – uskoro smo A) šengenska straža, antenmurale altroche fio mio, qua non passa piu un passero. Nema vrabac islamski da proleti! Pak zajno za tin iš ga euro, ni već kune, ča je bila hrvacko šuoldo samo 1941.-1945., pak u […]

”Nikola Šubić Zrinski bi znao što se treba učiniti u takvoj situaciji”, reče Viktor Orbán, predsjednik madžarske vlade, u ekskluzivnome intervjuu za Glas Koncila od 19. lipnja 2021. godine.

Suvremeni potrošački svijet nemilice troši resurse planete Zemlje, a jednako nemilice troši mnoge plemenite ideje, proglašava ih mrtvima, nepotrebnima…

Europa se na očekivani način podijelila. Napredniji, kulturniji i kultiviraniji dio, zemlje boljih politika i policija, predvodnice ideje o ljudskim pravima, baštinice antirasizma i antifašizma, te na kraju, ni to nije nedopustivo reći, zemlje boljih, empatiji i solidarnosti među narodima sklonijih ljudi, imaju i nogometaše koji kleče iz solidarnosti prema stradanju obespravljene manjine.

Prošlotjedno prvo inozemno putovanje američkog predsjednika Joea Bidena trebalo je ”pokazati Europi da se Amerika vratila”. Poslije katastrofalnih odnosa s nepredvidivim Trumpom dolazak novog američkog predsjednika primljen je od europskih lidera s olakšanjem i sveprisutnom anticipacijom obnove višestruko poremećenog partnerstva.

U nedjelju, 6. lipnja, održan je jedinstveni televizijsko-simfonijski maraton s devet orkestara i devet Beethovenovih simfonija iz devet europskih gradova. Baklja je zapaljena u Bonnu sat iza podneva u atriju kneževskog dvorca u čijoj je kapeli budući glazbeni gigant orguljao kao dječak. Beethovenovu Prvu simfoniju tamo je svirao Mahlerov komorni orkestar pod ravnanjem Daniela Hardinga.

Rekao mi svojedobno Enzo Bettiza, veliki Splićanin, talijanski novinar svjetskog glasa, u kameru HTV-a, na solidnom mandrilskome hrvatskom, dvije lakonske konstatacije, primjerene trećem mileniju – lokalno i globalno.

Neki su datumi veliki jer označavaju početak epohe, nekog izuzetnog događanja ili transformativnog procesa. Drugi su datumi značajni jer obilježavaju vrhunac ili završetak takvih događanja.

”Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice Zemlje.” Ovih dana, dok Europa postepeno izlazi iz lockdowna, zemlje članice Vijeća Europe (najstarije europske institucije, osnovane 1949. godine) nadoknađuju svečano obilježavanje 70. godišnjice proglašenja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (4. studenoga 1950. godine).

Kada sam u rujnu 1991. godine, u Beču, kao novinarka, prisustvovala konferenciji o pravima žena (između ostalog i pravu na pobačaj), a u organizaciji Ženske stranke socijaldemokrata Austrije – Europa se, u odnosu na Hrvatsku (netom izišlu iz Jugoslavije), činila prilično nazadnom sredinom.

Iako se fizički i geografski trenutno nalazim u Americi ovaj tjedan sam virtualno i mentalno prisutan u Europi, uglavnom između Brisela i Strasbourga.

Pišem ovo na Praznik rada, PRAZNIK JADA, rekao je jedan radnik dok upravo propada jedna od potonjih hrvatskih tvornica teške industrije – njegov ”Đuro Đaković” iz Slavonskog Broda, nakon ”Uljanika” i ”3. maja” jučer, nakon ”Prvomajske” i ”TPK” i ”Jugoturbine”.

Prošlog se tjedna (27. siječnja) hrvatska javnost opet prikladno prisjetila najstravičnijeg zločina novije povijesti – Holokausta. Hrvatska televizija ovaj puta nije zakazala jer je izravnim prijenosom emitirala i u kasnijim vijestima nekoliko puta ponovila obilježavanje na Židovskom groblju na Mirogoju.

Lucinda Williams iz duše o čovjeku bez duše: YOU ARE A MAN WITHOUT TRUTH / A MAN OF GREED, A MAN OF HATE / A MAN OF ENVY AND DOUBT / YOU’RE A MAN WITHOUT A SOUL…

Koji vam je svjetonazor ili religija i koje je vaše političko opredjeljenje ili uvjerenje? To mi je pitanje jednom postavio Facebook nudeći mi da svoj osobni profil na toj društvenoj mreži popunim izjašnjavanjem o svojoj svjetonazorskoj i političkoj pripadnosti. Prihvatio sam ponudu i izjasnio se.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) objavila je u ponedjeljak 16. studenoga podatke o počinjenim zločinima iz mržnje prema kršćanima u Europi tijekom 2019., objavila je Catholic News Agency.

Ma ča da već Europe će reći – manje nacije, manje države? Magari! Mater Europa je zbabna, nosieća, ma nikakor da rodi. Znate zašto, zato ča Madre Patria je ta nosieća mater, i uona bi najveselije da bi EU – abortirala.

Europa je u velikom strahu, a s njom i Hrvatska. Val migranata sve je bliži otkako se turski diktator, moderni sultan, Recep Tayyip Erdoğan poigrao šaha i doslovno, zadao Europi šah-mat.

Na 60. Teološkom pastoralnom tjednu (koji nije tjedan jer traje samo dva dana!) održanom već tradicionalno u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati, koji je ove godine bio naslovljen ”Navještaj evanđelja u suvremenoj Europi”, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić održao je predavanje, čini mi se ključno, ”Odrazi europskih duhovnih i religioznih gibanja u Hrvatskoj”. Tanjić […]

Vijeće biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) objavilo je u subotu 1. veljače u Bruxellesu priopćenje u povodu izlaska Velike Britanije iz EU, prenosi Kathpress.

U svojoj famoznoj i slavnoj bilježnici legendarni Robi K. ovih je dana opisao najnovije velike uzbuđenje u svom razredu koje je počelo ovako: “Učiteljica Smilja je šetkala se po razredu među klupama i vrtila je kemijsku u ruki. Onda je ona rekla: Slušajte me dobro, dico… Sad kad naša zemlja presjedava Evropskom unijom moramo se […]

Ovih dana neki euroznanci obilježavaju 35. obljetnicu Jacquesovog Delorsovog preuzimanja predsjednikovanja Europskom unijom, tada Europskom komisijom. Mogli bismo reći Delorsovog spašavanja i obnove projekta vizije ujedinjene Europe.

U praškoj podzemnoj željeznici prije nekoliko godina na reklamnim panoima vidjela sam reklamu turističke agencije specijalizirane za organizaciju putovanja za starije osobe. Na panou je pisalo ”za seniore, 55+”. Prema tim mjerilima nedostajalo mi je samo nekoliko godina do tog statusa.

Koji vam je svjetonazor ili religija i koje je vaše političko opredjeljenje ili uvjerenje? To mi je pitanje jednom postavio Facebook nudeći mi da svoj osobni profil na toj društvenoj mreži popunim izjašnjavanjem o svojoj svjetonazorskoj i političkoj pripadnosti. Prihvatio sam ponudu i izjasnio se.

Rezoluciju pod nazivom ”Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe” donio je Europski parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasa za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju: od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do […]

Kada je prije trideset godina svrgnut komunizam, širom Srednje i Istočne Europe te zatim novonastalih država raspadom Sovjetskog saveza, probuđene su velike nade kako će postkomunističke zemlje naći brzi priključak na Zapadnu Europu te tako nakon dugogodišnje diktature opet postati normalno demokratsko društvo.

U europskim medijima izvještavanje o Izvanrednoj biskupskoj konferenciji o Amazoni (koja je nakon 14 dana završila 27. listopada) fokusiralo se na očekivanja značajnijih promjena za Crkvu: sinoda je bila najavljena kao savjetovanje o ”novim putovima za Crkvu i za integralnu ekologiju”.

Hrvatska predsjednica ne bi nosila kompleks da je rođena ”s krive strane željezne zavjese” samo da su Dubravka i Branko Grabar živjeli stotinjak kilometara zapadnije od Grobnika, gdje je 29. travnja 1968. na svijet došla njihova djevojčica Kolinda. U Trstu, gdje je moglo biti to sretno rodilište, završavala je fiktivna Churchillova granica između slobodnoga i […]

Dvije vijesti – sasvim različite u karakteru, ali obje vezane uz (kako bi rekla Elena Ferrante) ”moju genijalnu prijateljicu” – obradovale su me prošlog tjedna.

“Mrak se spustio“ diljem Europe, između 1920.-1930. godine i dogodilo se ono što – naknadno – nitko nije htio, nitko se ne osjeća krivim, svi pokazuju prstom u svakoga.

Dobio sam prije par dana zamolbu za financiranjem bleiburške komemoracije – zbog povećanih troškova koje su imali ove godine u organizaciji skupa. Čitam pismo, potpisuju ga Šeks, Vukojević i Vukušić i bez imalo obraza pitaju Rijeku za financijsku pomoć. Čitam opet, ne vjerujem svojim očima… Uglavnom, odgovorio sam im da ne računaju na pomoć iz […]

Mario Vargas Llosa starinski je konzervativac, desničar, uglavnom neosjetljiv na socijalne ucjene globalnim i lokalnim siromaštvom, lijep i njegovan stariji gospodin, skupo i s ukusom odjeven, pobornik nonšalantnih šik kombinacija, liberal u pitanjima novca, ali i u pitanjima manjinskih i ljudskih prava, mudar i sa stilom, tako da njegov konzervativizam nikad ne djeluje besprizorno i […]

Zamislite ovakav eksperiment. Sunčano je jutro, recimo, 1999., 2009. ili 2019. Pred Saborom i svim županijskim središnjicama stranke koja vlada Hrvatskom parkirana su po dva autobusa. Na jednome stoji natpis “Sutjeska”, na drugom “Bleiburg”. Pitanje glasi, koji će se autobusi u rekordnom vremenu napuniti tako da pred njima ostanu još i kolone razočaranih putnika? Ili […]

U jeku krize vlade u Austriji tamošnji je predsjednik izgovorio rečenicu što zaslužuje da je se nazove antologijskom. Osuđujući postupak lidera desne Slobodarske stranke Heinz-Christiana Strachea, koji se teško kompromitirao nudeći navodnoj rođakinji ruskoga tajkuna unosne državne poslove ako financijski pomogne njegovoj stranci da dođe na vlast, Alexander Van der Bellen rekao je: ”Mi nismo […]

Spočitavajući Austrijancima što Hrvatima dijele lekcije o suočavanju s prošloću, jedan desno i suverenistički postrojen komentator suvereno je odbrusio Klagenfurtu i Beču ovim riječima: “Za razliku od Njemačke, Austrija nikada nije prošla denacifikaciju i dehitlerizaciju. Sva ova perverzija sažeta je u aforizmu: ‘Austrijanci su najgenijalniji narod. Cijeli svijet su uvjerili da je Hitler bio Nijemac, […]

Davor Bernardić pobjednik je ovih izbora iako je u sučevoj nadoknadi prilikom prebrojavanja glasova SDP dobio četvrti mandat u EU parlamentu i izjednačio se s HDZ-om po broju zastupnika!

Europa se danas nalazi pred radikalnim suočavanjem sa svojim lošim politikama i previdima. Prvenstveno onima koji se tiču socijalnih politika koje su trebale prevenirati puknuće i tektonsko raslojavanje u građanskom društvu kao posljedicu ekonomske globalizacije i liberalizacije tržišta koje je imalo puno dublji efekt od unaprijed predviđenog efekta na nižu radničku klasu.

U nedjelju, 19. svibnja 2019., tjedan dana uoči izbora za Evropski parlament, u nekoliko velikih njemačkih gradova demonstriralo je više od 150.000 ljudi. Svi pod dvije parole: ”Jedna Evropa za sve” i ”Protiv nacionalizma!”.

Prekrasno je bilo u nedjelju gledati na desetine tisuća građana koji su se uoči izbora za Europski parlament razlili po Kölnu, Leipzigu, Münchenu, Frankfurtu ili Berlinu noseći transparente kontra desnih populista. Zajednički moto tih većinom mlađih stanovnika Savezne Republike Njemačke bio je: “Jedna Europa za sve” (”Ein Europa für Alle”).

Za nas Europljane, to su ljudi bez imena i lika. Životinje iz džungle. Lutaju kontinentima, ne znamo ni gdje su, ni koliko ih je. I govorimo: ”Neka plivaju natrag u Libiju!” To je o izbjeglicama u ponedjeljak u Sarajevu rekao Bernard-Henri Levy, francuski filozof koji je, sjećamo se, devedesetih među rijetkima nastojao probuditi omamljenu savjest […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Europski brod se sve vise naginje udesno. Oni najbučniji s desnih rubova barke koja opasno gubi svoju ravnotežu u posljednje vrijeme apokaliptičkom zabrinutošću upozoravaju na smrtno ugrožen kršćanski identitet Starog kontinenta.

Engleski književnik i televizijska ličnost Clive James nije vjernik, bilježi se agnostikom. Uoči jednoga prošlog Božića govorio je na BBC-ju o Isusu:

Ako netko kaže za sebe da se osjeća kao žensko, on ne ide u muški WC, on ide u ženski. Meni ne bi bilo ugodno da idem u WC i da naiđe frajer od dva metra – bila bi to još jedna zahodska rasprava o zaboravljenoj Istanbulskoj konvenciji da je nismo čuli iz usta nekad […]

U Veroni je počeo Svjetski kongres obitelji na kojemu se očekuju tisuće sudionika iz cijelog svijeta. Već mjesecima traje polemika u Italiji oko tog kongresa na kojemu će se, izgleda, okupiti ”katodesnica”, katolička ekstremna desnica, kojoj je u pomoć pritekla i laička ekstremna desnica – talijanska profašistička stranka Forza nuova – Nova snaga i Casa […]

Nakon što je neko vrijeme otvaranje traumatičnih društvenih tema u velikim kazališnim predstavama bila temeljna odlika repertoara HNK-a, s ”Eichmannom u Jeruzalemu”, na čijoj sam premijeri bio, ZKM se iznova potvrdio kao najrelevantnije mjesto promišljanja i otpora zabrinjavajućim društvenim trendovima.

Ovo sa zabranom mise u režiji Hrvatske biskupske konferencije na Bleiburškom polju (ja bih se ipak priklonio k tomu da to mjesto nazovemo ne kao što ga nazivaju Nijemci, već kako ga nazivaju domaći ljudi – Pliberk), taj šamar koji su prilijepili biskupima i nositeljima vrha vlasti predstavnici mjesne Crkve u Koruškoj nedvojbeno nas poziva […]

(Opaska uredništva: Boldirani su djelovi onako kako su objavljeni u izvornom dokumentu). Europski građani, Slobodan sam obratiti vam se izravno, ne samo u ime povijesti i vrijednosti koje nas spajaju, nego i zato što za to postoji nužnost. Predstojeći europski izbori bit će presudni za budućnost našeg kontinenta.

Bila sam triput na Bleiburgu, naravno kao novinarka reporterka. Bilo je to negdje početkom i sredinom 90-ih godina, kad se stradanje civila na tom mjestu tek počelo obilježavati.

Što smo to na ovom satu povijesti naučili od Andreja Plenkovića? Da su mu od Hrvatske prijatelji miliji i draži, čak i onda kad pričaju gluposti i laži! Pa kad mu se Tajani uvuče u krevet i krade Istru i Dalmaciju, on traži ”pojašnjenje” jer to od njega nije očekivao, do sada je s njim […]

Ni Vlada niti bilo tko iz Vlade ne vrši pritisak na medije – bio bi to cinizam da ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tom izjavom samo dan nakon okruglog stola ”Novinarstvo pred sudom” nije sažela generalni stav Plenkovićeve Vlade koju naprosto boli ona stvar za novinare i medijske slobode.

Europa se raspada pred našim očima – to je bit manifesta kojim se tridesetoro pisaca, intelektualaca, dobitnika Nobelove nagrade obratilo europskoj javnosti u dramatičnom apelu za očuvanje osnovnih vrijednosti Europe.

U prazničnom broju beogradskog Nina, u komentaru Marka Lovrića, pronalazimo zanimljivu vijest kakvu, na žalost, u Hrvatskoj više nema tko da objavi. Tokom 2019. iz Njemačke će se povući posljednji – ili, kako ćemo tek vidjeti: pretposljednji – ostaci okupacijskih britanskih trupa iz vremena Drugoga svjetskog rata.

U svijetu paradoksa živimo otkad je ljudske povijesti. Tek, u ovo naše stoljeće osjećamo to intenzivnije jer se promjene događaju brže, a binarne su podjele – na prirodu i kulturu, politiku i ekonomiju, čovjeka i kapital, pa posljedično na bogate i siromašne te na tehniku i tehnologiju – očitije.

Emmanuel Macron rekao je prije nekoliko dana da je zaprepašten sličnošću situacije u današnjoj Europi i one iz 30-ih godina prošlog stoljeća. U Europi koja je podijeljena zbog straha, zatvaranja u nacionalizam i posljedica gospodarske krize, sustavno se opet javlja sve ono što je obilježavalo život Europe od završetka Prvog svjetskog rata do krize 1929. […]

U srijedu, 21. studenoga 2018., Europska komisija je odbacila prijedlog talijanskog proračuna za 2019. godinu i time otvorila proces pokretanja postupka protiv Italije zbog prekomjernog državnog duga koji bi mogao ugroziti stabilnost eurozone. Istoga dana potpredsjednik talijanske Vlade Matteo Salvini je ironično komentirao i na upit kako će Vlada odgovoriti na pismo iz Bruxellesa odgovorio: […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Napisano je više romana i novela u kojima su se maštoviti  autori poigrali s idejom što bi bilo da je Hitler pobijedio. Različite su varijante. Najpopularnija je novela ”The Man in the High Castle”, prema kojoj je snimljena serija.

Prije pola stoljeća prevladalo je mišljenje da Europa zaostaje jer se drži krutog modela birokratske vlasti, a Amerika odmiče jer se upravljanje državom prilagođava poduzetničkom modelu tržišta. Michael Crosier (1922. – 2013.) napisao je knjigu o francuskom birokratskom fenomenu, Jean Jaques Servan Schreiber (1924. – 2006.) o američkom izazovu.

Zanimljiv projekt koji će upravo danas, 10.11.2018., na stotu godišnjicu okončanja Prvog svjetskog rata, u organizaciji Europske laboratorije demokracije doživjeti kulminaciju čitanjem manifesta i proglašenjem Europske Republike, upravo zbog apsolutnog momenta utopije ima potencijal otvoriti pitanje buduće perspektive političkog razvoja Europe.

Tri puta sam bio kod njega na neurokirurgiji u bolnici u Vinogradskoj. Jednom zajedno s časnom sestrom dr. sc. Valerijom Kovač, profesoricom na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) Sveučilišta u Zagrebu. Bio je na aparatima, u komi, bez svijesti, pa nisam siguran da nas je čuo.

U KB ”Sestre milosrdnice” u Zagrebu u 89. godini života i 62. godini svećeništva, u četvrtak 25. listopada 2018. godine, preminuo je profesor emeritus Ivan Golub, svećenik i teolog, znanstvenik i književnik, povjesničar kulture, vrhunski hrvatski intelektualac.

A propo teksta Tomislava Jakića ”Križ na grobu Europe”. Bez zadrške: Da. Šefovi vlada Europske unije su na samitu u Salzburgu (19. – 20. rujna 2018.) postavili ”križ na grobu u kojemu počiva Europa…”, a skup je predvodio i križ postavio austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Kontrarevolucija na djelu? To je pitanje koje postavlja Jan Zielonka u svom eseju baš pod tim naslovom: ”Kontrarevolucija: poraz liberalne Europe”. Kako je moguće, pita se autor, da se trideset godina nakon poraza najvećeg protivnika liberalne demokracije – sovjetskog modela komunizma – demokratska Europa urušava pod naletima neofašista, nacionalista, populista, suverenista, religioznih fanatika i demagoga […]

Povod za razgovor sa Jergovićem je njegov novi roman “Selidba”, koji govori o iščezavanju jedne velike porodice nakon veka provedenog u Bosni. Razgovaramo neposredno pred njegov dolazak u Srbiju, gde će mu u Novom Sadu biti uručena Međunarodna nagrada za prozno stvaralaštvo “Milovan Vidaković” na festivalu “Prosefest”.

Kad sam 1972. emigrirao u Austriju, odahnuo sam: došao sam u slobodnu zemlju. Kad sam 1973. preselio u Britaniju, odahnuo sam od Austrije: tu jedva vidiš policiju, birokracija ima povjerenja u tvoju riječ. Kao nove susjede u ulici Englezi nas pozdravljaju i nude svaku pomoć.

Ideja srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića o ”povijesnom kompromisu” o Kosovu, usprkos protivljenjima Angele Merkel kao najutjecajnije europske političarke, civilnog društva Srbije i Kosova u pismu upućenom Federici Mogherini te pismu trojice bivših visokih međunarodnih predstavnika u BiH, ipak nailazi na razumijevanje i prešutnu podršku kod glavnih aktera svjetske politike. 

Mnogi se nadaju da će se izbjeći najgore i da Vlada ipak neće dopustiti gašenje brodogradnje, najvažnije preostale industrijske grane u Hrvatskoj. Međutim, ta nada počiva na klimavim nogama, s obzirom na to da je ova zemlja u protekla dva ili tri desetljeća pretrpjela dramatičnu i sustavnu deindustrijalizaciju, u kojoj je nestalo na stotine industrijskih […]

Na većini drugih mjesta na svijetu publika bi se razbježala i otišla kući. Ne i u Lihtenštajnu. Da njeni stanovnici nisu disciplinirani, izdržljivi i uporni ne bi ta mala kneževina bila tako uzorno uređena. Baš kao i čitava Švicarska.

Razumljivo je zašto naši desničari vole Hrvatsku, to je jedina civilizirana država u kojoj mogu nekažnjeno vikati što im padne na pamet.

Poslije zaista fenomenalnog uspjeha naših nogometaša na Svjetskom prvenstvu u Rusiji nastala je euforija, a kruna je stupanje u prvi plan oduševljene odluke (ne prijedloga) da se gradi novi suvremeni nacionalni nogometni stadion u Zagrebu.

Postoje godišnjice koje valja obilježavati s osobitom pažnjom ukoliko govore o urgentnim pitanjima našeg društva i civilizacije. Ove nedjelje prije pet godina, 8. srpnja 2013., papa Franjo je posjetio talijanski otok Lampedusu, mjesto koje simbolizira patnje i smrt mnogih migranata u Sredozemnom moru, ali i mjesto njihova prihvata.

Dostojno Europe Svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu obilježeno je u subotu 30. lipnja pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Za razliku od mnogih obljetnica iz naše, posebno novije povijesti, koje obilježavamo priredbama bliskim ”predstavama s pjevanjem i pucanjem”, kako su se označavale dernekolike priredbe još od vremena Ilirskog pokreta, program obilježavanja našeg članstva […]

Izbjeglička kriza ponovno trese Europu. Starim kontinentom širi se panika od nove najezde neželjenih došljaka s juga i istoka. Ovaj izbjeglički val, kažu, mogao bi razvaliti krhku Europsku uniju, koja još nije sanirala ni posljedice prvog izbjegličkog vala 2015./2016.

Konačno, nakon tri mjeseca, rodila se nova talijanska vlada. Doduše konvulzivno, u porođajnim grčevima, u čudnoj igri naprijed-natrag, u amplitudama koje su išle od bauka novih izbora (koji bi dali isti ili približno jednak rezultat) do prijetnje prijekim sudom za ”visoku izdaju” predsjednika Republike.

Nisam baš neki revolucionar. Samo se trudim izgledati takav. U prosvjedima sudjelujem, volim vikati ”Dolje Vlada”, pišem protestna pisma, privatno i prostačim, na zgražanje žene i rodbine.

Moj stric Gojko bio je naočit čovjek. Ubili su ga partizani u Požegi potkraj rata i za grob mu se ne zna. O tome zašto i što se točno dogodilo kao gimnazijalac znao sam vrlo malo, gotovo ništa. Nikad se u mojoj prisutnosti u obitelji nije razgovaralo o ratu i osjećao sam da postoji nešto […]

Populizam je sve popularniji, ne samo u Europi već i u cijelom svijetu. Svojim antielitističkim stavom, prezirom intelektualaca, odbacivanjem demokracije kao birokratizirane, neefikasne i korumpirane populizam raste kao kvasac.

Eto nove svjetonazorske svađe. Predsjedništvo Sabora odbilo je pokroviteljstvo nad obilježavanjem Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom, koji se obilježava 9. svibnja, ustvrdio je na svom Facebook profilu SDP-ov saborski zastupnik Ranko Ostojić.

Uglavnom su moje kolumne reakcija na jasan povod. Tako i danas: želim biti eho sjajnim laikinjama (Jacqueline Bat, Lana Bobić, Jadranka Brnčić, Marina Škrabalo), katolkinjama koje je Branimir Pofuk intervjuirao u subotu 7. travnja za prilog Obzor Večernjeg lista, ali i upozoriti na repugnantan muško šovinistički napad na te dame nekadašnjeg servisera ratnih zločinaca HVO-a. […]

Prvi proljetni vikend provodio sam u Gdanjsku, na velikom pjesničkom festivalu – tamo gdje je Dorta Jagić prije nekoliko godina osvojila najvažniju pjesničku nagradu kojim je od tko zna kojeg vremena čašćen neki hrvatski pjesnik – sudjelovao sam na tribini o slobodi i izbjeglištvu, koja se održavala u veličanstvenom Centru europske solidarnosti, sagrađenom prije nekoliko […]

Nekada je postajao običaj da akviziteri obilaze škole i, uz manje ili veće nagovaranje, učenicima prodaju dopunsku literaturu, svakakvo književno smeće i priručnike, razne pretplate. To se vjerujem radi i danas. Tako još na polici imam sabrana djela Karla Maya, uključivo i ”Dvorac Rodriganda”, deset knjiga o Tarzanu, djela Šenoe, Ćopića, Matavulja koje vjerojatno ne […]

Takozvano vijeće za suočavanje s prošlošću ovog je tjedna još jednom dokazalo da svjetonazorske i političke razlike u hrvatskom društvu ne mogu i neće nikada nestati. I da je tu bilo kakav kompromis ne samo nemoguć nego i besmislen.

Iz zemlje nam odlaze veterinari, stočari iz Donje Saske ne mogu ih gotovo dočekati da im dođu teliti krave i cijepiti prasad. Zatim nas i medicinsko osoblje napušta. Liječnici gledaju rendgenske snimke kanadskih umirovljenika, a medicinske sestre mjere temperaturu škotskim mališanima.

Kladim se da će se neki na spomen značajnih godišnjica 2018. godine nakostrušiti i, očekujući ”ustaše”, logore, žrtve…, preventivno poklopiti uši. Iako Autograf nekim sugrađankama i sugrađanima zbog inzistiranja na promišljanju ustaških zločina jamačno ide na živce, mene moja ”uloga” – Advocata diaboli – obvezuje na to da i u dobru pronađem zlo.

Recite mi, po kojem to pravu i pravdi držite ove ljude u tako okrutnom i strašnom ropstvu? Tko vas je ovlastio da povedete tako odvratne ratove protiv ovih ljudi koji su mirno i miroljubivo obitavali na svojoj vlastitoj zemlji? U tim ste ratovima uništili mnoge od njih, počinili ubojstva i nečuvene pokolje.

Od svih učenja Hrvatske televizije najgore nije ni da su ustaše bili borci za slobodnu i demokratsku Hrvatsku, ni da je Ante Pavelić bio židovski dobročinitelj, ni da je Jasenovac srbokomunistička konfabulacija i komunistički logor za vjerne Hrvate-katolike, ni da su u bici na Staljingradu poraženi naši. Najgore nije ni HTV-ovo učenje kako je zemlja […]

Krajem prosinca 2017. godine u Austriji je koalicija Narodnjaka (ŐVP) i Slobodarske stranke (FPŐ) preuzela vladu. Pool iz kojeg su slobodarci ”crpili” svoje glasače bio je – socijaldemokracija, stranka koja je utemeljena krajem 19. stoljeća kao ”braniteljica” obespravljenih, siromašnih, fizičkih industrijskih radnika. Uspjela je osvježiti svoj profil ”radničke partije” i nakon Drugoga svjetskog rata, kada […]

Martin Schulz nedavno je najavio stvaranje Sjedinjenih Europskih Država, stvaranje federalne Europe. Počinje pisanje novog temeljnog sporazuma koje će, kaže ,”kao nikad prije” uključiti građane u njegovo stvaranje. Takav dokument bit će ”prezentiran državama članicama i one koje ga ne žele mogu jednostavno napustiti EU” spominjući Poljsku kao primjer zemlje koja sistematski opstruira zajedničku politiku.

Završna poruka sa susreta predstavnikâ biskupskih konferencija Srednjoistočne Europe, Budimpešta, 18.-19. listopada 2017.

Angela Merkel ostaje kancelarkom. To je vrlo važna vijest, naravno za Njemačku, ali i za sve nas preostale u Europskoj uniji. Gospođa kancelarka je u svom prvom govoru nakon zatvaranja birališta rekla da će joj biti veliki izazov uspostaviti dijalog s onima koji su (a to je očito) protestno glasali i uveli ekstremne desničare u […]

Ma dajte, Boris… – tako bi, zasigurno, odmahujući rukom uz onaj svoj dobronamjerni smiješak, Slavko Goldstein reagirao na naslov teksta koji upravo čitate.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu, odabranu od autora, zbog godišnjeg odmora kolege Pofuka). Ništa ne znači jeka zvona onima koji su umrli kao stoka. Samo čudovišni bijes topova, samo mucajuće brzo štektanje pušaka može izreći njihove žurne vapaje Bogu. Ne rugajte im se molitvama i zvonima, nisu zborske tužaljke za one kojima pripadaju piskavi, poludjeli […]

Što je saveznička vojska činila s gomilama mrtvih tijela koje je zatjecala u netom oslobođenim nacističkim koncentracijskim logorima? Naravno, pokapali su ih. Ali ne prije nego što su ih snimili. Ti grozomorni filmovi poslije su na sudovima poslužili kao dokazi protiv onih koji su osmislili, opskrbljivali i opsluživali tu paklenu industriju smrti.

Onoga časa kada je Trump u Rijadu ponudio tamošnjem kralju Salmanu najsavremenije oružje kojim će ovaj krenuti u odlučni boj navodno protiv terorizma, a zapravo protiv Irana, svakome ko iole nešto zna o zbivanjima u tom svijetu tamo bilo je jasno da je šejtan odnio šalu.

Napisano je više romana i novela u kojima su se maštoviti  autori poigrali s idejom što bi bilo da je Hitler pobijedio. Različite su varijante. Najpopularnija je novela ”The Man in the High Castle”, prema kojoj je snimljena serija.

Na dan povijesnog posjeta američkog predsjednika Trumpa Poljskoj i njegova govora pred desecima tisuća razdraganih Poljaka u Varšavi, javio mi se veliki i znameniti poljski povjesničar, pisac i jedan od utemeljitelja poljske demokracije Adam Michnik.

Komisija neće nalagati kako implementirati presudu ali će pomoći u njezinoj implementaciji…

Američki predsjednik Donald Trump sudjelovat će 6. srpnja u Varšavi na samitu inicijative Tri mora (Jadran-Baltik-Crno more) koju u Hrvatskoj zagovara predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja se čak i pohvalila kako je bila ključna osoba za to da Trump sudjeluje na varšavskom samitu.

Željki Markić “mira ne da duh – duh komunizma.”Nisu dosta ove ubojite temperature iznad trideset stupnjeva, ostarjeli antifašisti koji i mimo propisanog datuma (22. lipnja) kvare mladež, pa onda zbog njih i oni koji su išli na vjeronauk osnivaju radničke fronte, nove ljevice i štatijaznam što sve ne, već eno ih i za najljepši trg […]

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Odbor za nagradu ”Europski građanin” Europskoga parlamenta, 7. lipnja je donio odluku o ovogodišnjim laureatima, nakon obrade nominacija pristiglih iz svih država članica.

Hrvatska je postigla značajan napredak. Tako sebi tepaju preostali HNS-ovci koji kažu da su spasili našu zemlju jer da će nova koalicija ”popraviti HDZ“, da neće biti više ustašluka ni katoličkog talibanizma.

Papa Franjo je u subotu, 22. travnja u starodrevnoj crkvi sv. Batolomeja na Otoku Tiber (Isola Tiberina) predvodio Službu Riječi sa Zajednicom Svetog Egidija, u spomen na ”Nove mučenike” 20. i 21. stoljeća.

Nije li situacija na našoj granici sa Slovenijom još jedan primjer naše dvoličnosti? Europska unija većini ne valja, a Europu doživljavamo kao zamorno i birokratizirano čudovište koje nas samo ograničava, kinji, proziva i kažnjava.

Poblajhani fašist, sin matere Indonežanke, dakle nearijevsko, useljeničko smeće Geert Wilders izgubio je izbore, čime je, barem nakratko, izbjegnuta snažna marketinška kampanja za europske fašizme, od Marine Le Pen do Frauke Petry, jer se ni na našim naslovnim stranicama neće naslikavati nizozemska protuha, niti će vajni analitičari pijano slaviti skori raspad Europe i početak vjerskoga […]

Čelnici 27 zemalja članica okupili su se u subotu u Rimu kako bi obilježili 60. rođendan Europske Unije i potpisali Rimsku deklaraciju u kojoj ističu jedinstvo i nedjeljivost nakon izlaska Velike Britanije.

Priručnik se definira kao ”knjiga koja sadrži praktične obavijesti i upute o nekoj struci ili znanju“. Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića za pojam ”etos” donosi značenja: moral, ćudoređe, karakter, običaj (usp. etika).

Pisati o Predragu Matvejeviću, posebno nakon što nas je napustio, nije lako. Ne samo zato što je čitavo njegovo javno, ali i privatno djelovanje, bilo takvo da bi se o njemu moglo ispisati čitav niz disertacija, nego i zbog toga što će taj tekst biti ispisan s punom sviješću kako iza sebe ostavlja društvo za […]

”Narod voli hrvatsku vojsku” tvrdi premijer Andrej Plenković, a on valjda zna! To je, naime, izjava kojom je predsjednik hrvatske Vlade dao podršku mogućnosti služenja jednomjesečnog vojnoga roka, po svoj prilici uskoro obaveznog za mladiće i dobrovoljnog za djevojke.

Američki veleposlanik pri Europskoj uniji Anthony Gardner, koji ovog tjedna napušta dužnost, uoči svog odlaska iz Bruxellesa poslao je posljednje upozorenje novoj administraciji Donalda Trumpa da ne okreće leđa EU-u, poručujući da je jedinstvena Europa u najvećem interesu SAD-a.

Primjer predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i njezinog misterioznog posjeta SAD-u pruža odlično objašnjenje aktualnog urušavanja povjerenja birača i javnosti u politiku i političare, osobito na vodećim pozicijama.

Bivši predsjednik države Ivo Josipović bio je na osnivanju Nove ljevice, a u pregovorima je i s novim šefom SDP-a. Otkriva vraća li se u SDP, ali i što misli o ploči u Jasenovcu, hrvatskoj vanjskoj politici, izboru ustavnih sudaca…

Europa se suočava s najvećim migracijskim valom u novijoj povijesti, fenomenom koji će trajati godinama.

Bog je velik! Ne zaboravite Alep! Ne zaboravite Siriju, povikao je turski policajac likvidiravši ruskog ambasadora u Ankari Andreja Karlova. Nešto kasnije, u 20.02, u napadu kamionom u Berlinu je poginulo 12, a ozlijeđeno 48 ljudi. Je li tog dana bilo mrtvih u Siriji i što je s konvojima iz Alepa, nismo saznali. Dvostruki “breaking […]

U mjesecu smo u kojemu mnogi, većinom licemjerno, govore o betlehemskom svjetlu i o ljubavi prema bližnjima, zatvarajući oči pred plamenom što guta smještaje za bijednike, koji pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku i u Africi traže sklonište u Europi, i žurno podižući žičane ograde kako bi se spriječio njihov dolazak (jer oni odjednom […]

”Europa – izbjeglice su naša braća i sestre”, tema je sastanka europskih gradonačelnika koji je održan 9. i 10. prosinca u Vatikanu, a koji je organizirala Papinska akademija znanosti.

Prvi korak za rješavanje problema je priznanje da problem postoji. Zato recimo to na glas: SDP, kao stranka, već jako dugo funkcionira sve lošije i lošije.

Nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima (pobjede što je bila iznenađenje samo za indoktrinirane, zavedene, zaluđene ili kupljene), Europa – točnije: Europska unija ponaša se kao siroče koje je ostalo bez snažnog oca koji ga je do sada držao za ruku i vodio kamo je on htio.

Praksa će pokazati što “the Donald” kani, a što će biti kadar, kakva će biti politika spram “euroatlantskih integracija”, a i što će od njega iznuditi lobby američke vojne industrije.

”NA RUŠEVINAMA KOMUNIZMA”: Predavanje je izrečeno 20. listopada 2016. na Institute for the Liberal Arts – Boston College u sklopu trodijelnog niza predavanja “Vjerske zajednice i civilno društvo za vrijeme i nakon sukoba”.

Svijet sada zna tko je jedan od njegovih novih gospodara, možda najveći, tko je novi predsjednik SAD-a. Zemlja koja sebe smatra najdemokratskijom, privodila je kraju jednu od najneizvjesnijih predsjedničkih kampanja. Kampanju koja je pokazala da svaka iduća može biti grublja, prljavija, skuplja i bezobzirnija.

Govorit ću o nezgodnoj temi. Već je dovoljno nezgodno govoriti o ženskim tijelima. Međutim, pobačaj je najkontroverznija tema, i to ne samo kada se zdravstveni, politički, društveni ili tržišni stavovi sukobljuju s kršćanskim vjerovanjem, već i unutar samih kršćanskih zajednica. Ponudit ću etički pristup koji želi izbjeći zamku uobičajenih diskursa ”za život (pro life)” nasuprot […]

Europski parlament objavio je 14 studija različitih analitičkih centara i grupa (think thank) koje se tiču migrantske krize. To su promišljene, dobro argumentirane i sveobuhvatne studije. Iako se razlikuju prema osnovnoj političkoj orijentaciji, u mnogome upućuju na slične zaključke. (Vidjeti ovdje).

Uglavnom su moje kolumne reakcija na jasan povod. Tako i danas: ne prevelika, ali vrijedna ekipa se sastala u hotelu Tomislavov dom, 30. rujna i 1. listopada na Sljemenu na skupu “Optimalan politički okvir za ljudska prava i socijalnu pravdu”, koji je organizirao prof. Zoran Pusić (hvala mu), odnosno Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), […]

Sveta je knjiga šlagvort za civilizaciju. Ili kao što fundamentalisti vole reći: kršćanstvo (ili islam) je u temelju Europe (ili Turske). Sveta knjiga je istovremeno šlagvort za paranoju. Gotovo svi tirani našega svijeta, od Izabele, kraljice Kastilje i Leona, koja je židove i muslimane protjerala iz svoga katoličkog kraljevstva, do Abu Bakra al Bagdadija, kalifa […]

U kronikama i povjesnicama jednom bi moglo pisati da se u jeku turističke sezone 2016. sukob civilizacija vodio oko ženske odjeće za plažu. Jedna je strana, bezbeli ona naprednija, skidala preodjevene gospođe, dok ih je druga, ona koju se tradicionalno smatra natražnom ali i agresivnom, inzistirala na višku odjeće.

Adriana Altaras, ”Dojča”, Mozajk knjiga, Zagreb, 2016. Zagrepčanka Adriana Altaras više nije nepoznata hrvatskoj publici. Njezin literarni prvijenac, provokativni roman “Titove naočale” koji je u Njemačkoj bio bestseler, Mozaik knjiga je promptno objavila u Hrvatskoj. A onda je pred ovo ljeto isti izdavač objavio i drugi roman Adriane Altaras “Dojča” (u prijevodu s njemačkog Branke […]

Portal Novosti donosi popis šovenskih izjava Zorana Milanovića iz lanjske i ovogodišnje predizborne kampanje koje pokazuju kako je evoluirao do big shit ustaškog unuka i tuđe majke vojne lekarke. Dakle, poštovani kolega, da biste razumjeli Hrvatsku morate imati nekakvo iskustvo života u Hrvatskoj. Vi očito Hrvatsku ne razumijete. Jer da biste je voljeli, ne možete […]

Tužan kraj mandata jednog tužnog predsjednika: Bilanca Obaminih osam godina na svjetskoj sceni bit će porazna. Nakraju je političarku koja se profilirala kao pobornik vanjskih intervencija nazvao najsposobnijom da preuzme Bijelu kuću.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju autoričinu kolumnu zbog njena godišnjeg odmora). Znam da sam anakronizam. U vremenu sam kojem ne pripadam. U epohi što nemilosrdno odbacuje sanjare beznadežno, zakašnjelo(ne samo zbog zastrašujućeg broja nakupljenih godina) zaljubljene u utopiju bratstva i tolerancije. U jednakost i ljudskost. Netko sam tko se teško uklapa u obrasce i sheme suvremenog […]

Velikoj umjetničkoj glazbi ne trebaju slike. Pročišćenje, ganuće, oduševljenje, nadahnuće i ekstaze događaju se u umu i duhu slušatelja. Znanost danas zna sve o tome kako se titranje žica, ljudskih glasnica i zraka u različitim drvenim i limenim cijevima glazbala pretvara u zvuk.

U noći od petka na subotu, od 15. na 16. srpnja godine 2016. turska je armija, jedan njezin dio svakako, krenula u državni udar, obznanjujući kako to čini ”da bi ponovo uspostavila demokraciju i ljudska prava”.

(Opaska uredništva Autografa: Smatramo da je Antifašistička liga RH pogriješila u tome što nije kazneno prijavila i autora scenarija Sedlarova filma, Hrvoja Hitreca). Antifašistička liga Republike Hrvatske je 15. srpnja 2016. godine podnijela Kaznenu prijavu protiv Jakova Sedlara i to zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325.st 4. Kaznenog zakona. […]

U proteklih se šest mjeseci hrvatsko društvo suočilo s pogubnim djelovanjem radikalno desne politike. Ona je znala što hoće i ideološki je formulirala svoje zahtjeve, nastojeći ih u što kraćem vremenu ostvariti. Kako je među ciljevima bila destrukcija građanskog društva, a jedna od posljedica i ozbiljna šteta za ekonomiju zemlje, smatramo da se uoči izbora […]

U proteklih se šest mjeseci hrvatsko društvo suočilo s pogubnim djelovanjem radikalno desne politike. Ona je znala što hoće i ideološki je formulirala svoje zahtjeve, nastojeći ih u što kraćem vremenu ostvariti. Kako je među ciljevima bila destrukcija građanskog društva, a jedna od posljedica i ozbiljna šteta za ekonomiju zemlje, smatramo da se uoči izbora […]

Iznimno mi je zadovoljstvo što se mogu obratiti ovome skupu i s vama podijeliti svoja razmišljanja o temi na kojoj, sada sam svjesno dramatičan, pada ili opstaje Europska unija. Riječ je o masovnom kretanju stanovništva, o migracijama i o izazovima pred koje nas one stavljaju.

Povod za razgovor s Igorom Štiksom njegova je nova knjiga ”Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj: jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih držav”’, plod autorova dugogodišnjeg bavljenja temama državljanstva i građanstva (nakon što ju je lani objavio londonski Bloomsbury, ove je godine izašla u izdanju zaprešićke Frakture).

Posljednje krakovske večeri sjedim u gruzijskom restoranu sa znamenitim etnologom iz Poznana. Upravo se vratio iz Hrvatske, gdje je sa ženom prošao istim onim putem kao prije pedeset godina, kad su bili na svadbenom putu. U Zagrebu su unajmili automobil, spustili se do obale, i onda polako, mjesto po mjesto, gradić po gradić, stigli sve […]

Čuveni londonski zvonik, tik do Westminsterske opatije i parlamenta, jedan od simbola ne samo britanske metropole, nego i cijele Velike Britanije, nakon više od četiri desetljeća mijenja karakter. Njegovo će zvono, naravno, i dalje tući i on će, isto tako naravno, stajati na istome mjestu na kojemu stoji od polovice 19. stoljeća, kada je sagrađen.

Olivier Messiaen, veliki francuski skladatelj (1908.-1992.), jedan od najvećih koje je Europa dala u 20. stoljeću, napisao je 1940. u nacističkom logoru u Zgoželecu (Poljska) ”Kvartet za kraj vremena”. To je jedno od njegovih najznačajnijih djela, kako zbog same glazbe, tako i zbog humane poruke koju nosi. Praizvedba je bila u siječnju 1941. na hladnoj […]

“Promicati mir u svijetu, zvanje Europe” središnja je tema izvješća Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE), koje je 15. lipnja predstavljeno u Briselu. U dokumentu se raspravlja o budućoj strategiji Europske unije na području vanjske politike i sigurnosti.

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banjoj Luci, 22.06.2003.). Pozdravna riječ banjolučkoga biskupa Franje Komarice na početku mise

Ni Berlin ni Pariz nisu odavna točke novinskog interesa, EU nas zanima samo da izmuzemo novac Shangri-La je fiktivno mjesto mistične harmonije, bijega od nahrupljujuće ratne kataklizme, u Izgubljenom obzoru, alternativnohistorijskoj utopijskoj fikciji Jamesa Hiltona. Među hotelima koji su uzeli taj naziv, kako bi gostima sugerirali ideju o oazi odmora tijela i duše jedan je […]

Europa je u ratu. I usred tog “rata protiv terorizma”, koji je, ne samo na svojim marginama nego i u samim srcima malograđanske klase, rat protiv islama i muslimana, za gradonačelnika Londona izabran je Sadiq Khan, sin pakistanskih useljenika, pravovjerni musliman, simbolični predstavnik onog svijeta protiv kojeg Zapad ratuje.

Danas Hrvatska radiotelevizija slavi dvostruki rođendan. ”Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!” čuli su prvi puta radijski privilegirani građani 15. svibnja 1926. godine. U tom je trenutku još samo 10 europskih i ukupno 15 država svijeta imalo radijsku postaju.

PRIOPĆENJE SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE POVODOM 3. SVIBNJA, SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske (SNH) poziva svoje članove kao i sve druge novinare i medijske radnike u Republici Hrvatskoj da u utorak, 3. svibnja, od 11.55 do 12 sati – tradicionalnom simboličnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine – upozore svoje […]

Knjiga Crno more posveta je jednome moru i njegovim obalama, ali i zadivljujuće čitko razmišljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono priziva kulturu, povijest i politiku nestabilnog područja oko Crnoga mora.

Prvi maj padao je u četvrtak. Već se u srijedu kraće radilo: radni je narod krenuo na proljetne odmore, jedni na selo da obiđu roditelje i provjere kako su voćke zametnule plod, drugi na more, da rastvore persijane i prozrače vikendice pred ljeto. Ćeif im je kvarilo to što se u srijedu naoblačilo, a za […]

Islamska zajednica u Hrvatskoj obilježava 100. obljetnicu otkako je Hrvatski sabor (27. travnja 1916.) donio odluku kojom je islam prepoznat kao jedna od ravnopravnih religija. Samo je jedna zemlja u Europi koja se može pohvaliti tradicijom duljom od ove koju imamo u Hrvatskoj, a to je Austrija.

Premda je Balkan geografski neodvojiv dio Europe, on je, kul­turno konstruiran kao unutrašnja drugost, apsorbirao mnoštvo unutrašnjih i vanjskih – balkanskih i nebalkanskih – društve­nih, političkih, kulturnih i religijskih proturječnosti. Europa je na Balkan rado izvozila svoje izume – poput nacionalizma ili antisemitizma, da bi se kasnije iščuđavala nad čudovišnim hibridima koji su s velikim […]

Vjerojatno nikada nitko neće napisati reportažu, a kamoli knjižicu pod naslovom ”Pet sati koji su promijenili svijet”. A pitanje je jesu li ga zaista i promijenili. No, tih pet sati koliko je s izbjeglicama (ne migrantima, kako uporno govore hrvatski mediji!) proveo papa Franjo

Teplice su danas grad od pedesetak tisuća stanovnika, u češkoj pokrajini Bohemiji. Jednom već davno, prije osamdeset godina, većina stanovnika bili su Nijemci, koji su svoj grad zvali Teplitz-Schönau. U devetnaestom stoljeću Teplitz-Schönau bilo je mondeno lječilište, u kojemu su 1812, melankolični usred epohe na izmaku, vrijeme provodili Johann Wolfgang von Goethe i Ludwig van […]

“Vidio sam puno boli”, rekao je papa Franjo nakon jučerašnje molitve Regina caeli na Trgu sv. Petra, osvrćući se na subotnji pohod izbjeglicama na grčkome otoku Lezbosu. Napomenuo je da je u logoru vidio mnogo djece, od koje su neka svjedočila smrti vlastitih roditelja ili prijatelja. Što bi tek Papa rekao danas nakon što je […]

Prije neki dan pozvalo Martina Erdmanna, njemačkog veleposlanika u Ankari, na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova. Nema pojma čovjek zašto ga zovu, bit će zbog nekih izbjeglica ili detalja nedavno potpisanog sporazuma između Turske i Europske Unije o progonu i repatrijaciji ljudi s Bliskog i Srednjeg istoka,

(Opaska uredništva: Ovo inače ne radimo – prenošenje važnoga priloga iz prijateljskoga portala bez da se donesu i faksimili koji bi teze i informacije iz osvrta učinili još jasnijima i prema tome, strašnijima. Ali odlučili smo prenijeti s portala Lupiga samo tekst kako bismo vas pozvali da linkate originalni članak  jer to kolege i zaslužuju […]

Premda je ekranizacija njegovog poluautobiografskog romana o odrastanju 2004. bila među nominacijama za “Oscara” za najbolji strani film, Jan Guillou nije došao na svečanost u Hollywood, a razlog je za to bio upravo zapanjujući. Švedski pisac i novinar imao je nevolja s dobivanjem ulazne vize jer se nalazio na popisu terorista.

Teroristički napadi, koji su početkom ovoga tjedna posijali smrt u bruxelleskoj zračnoj luci i stanici metroa, istodobno su posijali i strah diljem Staroga kontinenta. Osim neposrednih žrtava, njihovih obitelji i prijatelja, koji ovih dana zasigurno proživljavaju tamu svojevrsnog Velikog petka, neizravnih je žrtava znatno više i njihov se broj u ovome trenutku jedva i može […]

Prema popisu stanovništva iz 2011. u selu Idomeni živjelo je stotinu pedeset i četvero ljudi. Sredinom devetnaestog stoljeća bilo ih je mnogo više: 1873. popisano je tristo devedeset i četvero seljana, okupljenih u osamdesetpet domaćinstava, redom slavenskoga kulturnog idioma, Bugara ili Makedonaca, ovisno o interpretacijama.

Nakon eksplozija bombi u Bruxellesu sasvim su očekivano eksplodirali i internetski portali i forumi, jer su mnogi – poznati i nepoznati, ljudi s pravim i ljudi s lažnim imenom – osjetili potrebu nešto reći. Neki izražavaju sućut zbog žrtava, neki optužuju Angelu Merkel za njezinu politiku prema izbjeglicama (kao da Europa nije doživljala terorističke napade […]

Na nedavno završenom Berlinskom filmskom festivalu Danis Tanović je i svojim najnovijim filmom ”Smrt u Sarajevu” oduševio međunarodni žiri na čelu s glumicom Meryl Streep te je opet nagrađen ”Srebrnim medvjedom”. ”Smrt u Sarajevu” prvi je film koji je Tanović snimio u Sarajevu, što je – kako nam je priznao – za njega bilo vrlo […]

Izbjeglička kriza uskoro će navršiti prvu godinu, ali ni pola godine koliko su i hrvatski političari voljni priznati da ona postoji. Sjećam se još vrlo dobro kad je ministrica vanjskih poslova bivše hrvatske Vlade (ona koja se nada izboru za generalnog tajnika UN-a!) bahato, preko ramena dobacila novinaru koji je pitao kako se namjerava postaviti […]

Europi idemo na živce. I ona nama kad se usudimo junačiti. Obično smo do zla Boga servilni ili šutimo, ali ponekad ne ide, pa se malo pravimo važni. Na kraju, pred silom popustimo, pa se prepustimo malo bijesu, a malo žalovanju. Plakanje je taktika koja se nekad koristi i u politici, obično za domaće potrebe.

Europski brod se sve vise naginje udesno. Oni najbučniji s desnih rubova barke koja opasno gubi svoju ravnotežu u posljednje vrijeme apokaliptičkom zabrinutošću upozoravaju na smrtno ugrožen kršćanski identitet Starog kontinenta.

I ovaj put ista priča može biti ispričana na dva načina. U prvom, ikonopokloničkom, govori se o siromašnom dvadesetsedmogodišnjem električaru koji je dobio na lutriji, pa svojoj brojnoj obitelji kupuje prvi televizor i perilicu za rublje; u drugom, ikonoboračkom načinu pričanja priče mladi električar nije dobio na lutriji,

Europa je mrtva! – grafit na polurazrušenoj garaži, negdje u nigdini, blizu entitetske granice, na putu prema Trebinju. Pomišljam da bi to bila sjajna tema za kolumnu Umberta Eca, i da je šteta što se Eco ne vozi ovim krajevima, i nije u prigodi da dešifrira znakove na rubu Europe.

Olivier Messiaen, veliki francuski skladatelj (1908.-1992.), jedan od najvećih koje je Europa dala u 20. stoljeću, napisao je 1940. u nacističkom logoru u Zgoželecu (Poljska) ”Kvartet za kraj vremena”. To je jedno od njegovih najznačajnijih djela, kako zbog same glazbe, tako i zbog humane poruke koju nosi. Praizvedba je bila u siječnju 1941. na hladnoj […]

Cees Nooteboom, ”Noću dolaze lisice”, Fraktura, Zaprešić, 2015. Cees Nooteboom nizozemski je pjesnik, pisac, esejist, putopisac, nomad, hodočasnik, erudit i mudrac. On će za sebe reći da je samo građanin, s čime se ja ne mogu složiti, jer ga njegov život i djelo demantiraju. Genijalan je i poseban on građanin. Kao prvo, Nizozemac je. Življenje […]

Zanimljiv i poučan pogled na mantru o kršćanskim korijenima Evrope ponudila nam je posljednja sjednica Evropskog vijeća u Bruxellesu, prva na kojoj je Hrvatsku zastupao premijer Tihomir Orešković. S obzirom na količinu vremena koja je ondje utrošena, a još više s obzirom na medijski odjek te sjednice, stječe se dojam da je daleko najvažnije pitanje […]

U samo nekoliko dana nakon formiranja nove Vlade doživjeli smo u Hrvatskoj snažan ideološki revival desnog, proustaškog i ustaškog ekstremizma. Više tisuća ljudi u Zagrebu je na prosvjedu izvikivalo ustaški pozdrav, najavljuje se lustracija u medijima, u fokusu se zbog svoje prošlosti našao ministar kulture Zlatko Hasanbegović. O tim smo temama razgovarali s povjesničarom, ali […]

Što će biti s najavom Zorana Milanovića da će novoj vlasti prirediti pakao, teško je reći – autor je trenutačno zabavljen dramatičnim čistilištem u vlastitoj stranci – ali će zato Tomislav Karamarko napraviti pakao cijeloj Hrvatskoj. Sve što je radikalizmom oštrio u kampanji, a za što se moglo nagađati da služi zbijanju desnih redova, šef […]

Hrvatska je jedina zemlja u regiji koja nema centralni Dom kulture – da budem izravan bez većeg uvoda. To svakako nije na ponos hrvatske kulture! Većina je kod nas spremna dičiti se sportskim dvoranama u europskim razmjerima. To još nije dovoljno – neki predlažu izgradnju nove, još veličanstvenije arene u Zagrebu, za neko međunarodno sportsko […]

Ovako u svojoj novogodišnjoj poslanici, objavljenoj pod kopirajtom “Project Syndicate”, piše Jean-Claude Juncker, paša luksemburški i briselski veliki vezir sirotice naše Europe: “Europa – ljubav mog života. Taj hrabri kontinent. Ti časni ljudi. Mjesto koje cijeli svijet doživljava kao sigurno i pravedno. Postupat ćemo u skladu s tom reputacijom. Demonstrirat ćemo svoju otvorenost.

Izbjeglička kriza poprima globalne razmjere, imamo globalnu ekonomiju, globalne korporacije, globalne klimatske promjene ali i globalni terorizam. Globalizacija je već pobijedila, ali ne postoje odgovarajući mehanizmi koji bi ljudima omogućili i kontrolu i zaštitu od globalizacije, upozorava naš komentator te otvara pitanje sudbine nacionalnih država jer one više nisu model koji omogućava zaštitu od svih […]

Govor povodom primanja mirovne nagrade njemačkog nakladništva 2015. Istog dana kad sam primio vijest o mirovnoj nagradi njemačkog nakladništva  otet je u Siriji Jacques Mourad. Dvojica naoružanih muškaraca su ušla u samostan Mar Elian na rubu gradića Qaryatein. Tražili su oca Jacquesa. Našli su ga, jasno, u skromnom, malom uredu koji je i njegov dnevni boravak i […]

Govor povodom primanja mirovne nagrade njemačkog nakladništva 2015. Istog dana kad sam primio vijest o mirovnoj nagradi njemačkog nakladništva,  otet je u Siriji Jacques Mourad. Dvojica naoružanih muškaraca je ušla u samostan Mar Elian na rubu gradića Qaryatein. Tražili su oca Jacquesa. Našli su ga jasno u skromnom, malom uredu koji je i njegov dnevni boravak i […]

U trenutku kada je veći dio svijeta opet uvučen u žestoku raspravu o ravnoteži sigurnosti i slobode, Kancelarka postavlja velike zahtjeve pred njemački narod, a preko njihovog primjera također i pred nas ostale. Da iskazujemo dobrodošlicu. Da se ne bojimo. Da vjerujemo kako velike civilizacije grade mostove, a ne zidove, i da se ratovi dobivaju […]

U trenutku kada je veći dio svijeta opet uvučen u žestoku raspravu o ravnoteži sigurnosti i slobode, Kancelarka postavlja velike zahtjeve pred njemački narod, a preko njihovog primjera također i pred nas ostale. Da iskazujemo dobrodošlicu. Da se ne bojimo. Da vjerujemo kako velike civilizacije grade mostove, a ne zidove, i da se ratovi dobivaju […]

Hvala Bogu što Donalda Trumpa, razvikanog milijardera, samohvalisavca (poput onog glumački nadarenog slavnog boksera koji je neprestance ponavljao “I am the greatest!”), pseudokršćanskog islamomrsca, nije Time Magazine proglasio čovjekom godine!

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Tomislav Jakić, vanjskopolitički novinar i dugogodišnji savjetnik predsjednika Republike Stjepana Mesića u posljednje vrijeme svoje članke objavljuje u tjedniku ”Novosti”. Nakon napada Islamske države na Pariz reagirao je člankom ”Svjetla se gase u Evropi” objavljenom na portalu ”Novosti” (i prenesenom na Autografu, op. D.P.).

Nakon što je saznao da su mu zabranili ulazak na današnji sastanak Nacionalnog vijeća Mosta, Drago Prgomet napisao je pismo svojim bivšim kolegama iz Mosta nezavisnih lista, u kojemu ih je pozvao da ne glume ”slijepo zajedništvo gdje ga ne može biti jer je ono negacija liberalne demokracije na čijim temeljima počiva današnja Europa”. Iznad […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Veliki povjesničar Philip Schaff drži da je poslije nastanka kršćanstva protestantska reformacija “najveći i najdalekosežniji događaj u povijesti zapadne civilizacije”. Ona označava kraj srednjeg vijeka i početak modernih vremena. Povijest zapadne civilizacije, posebice europske i sjevernoameričke, nezamisliva je bez snažnog kulturološkog pečata protestantske reformacije.

Ponuditi izbjeglicama da ostanu – o tome nitko ni da zucne. Danas se u Hrvatskoj čini posve nezamislivim nevoljnike koji bježe preko pola svijeta javno pozvati da ostanu ovdje živjeti, i objasniti im da Njemačka ili Švedska ne moraju ni po čemu biti bolje od Hrvatske, štoviše.

Mjesec listopad prošao je u znaku Chopina, najvećeg na svijetu natjecanja za pijaniste u dobi od 17 do 30 godina koje se svakih pet godina, dakle rjeđe nego Olimpijske igre, održava u Varšavi. Naravno, ne odnosi se to na Hrvatsku koja je zaokupljena predizbornom kampanjom kroz koju se prelama sve, pa i rijeke ljudi koje […]

Svejedno gdje bila: u Zagrebu, Splitu, Puli, New Yorku, Budimpešti, Pekingu ili Hong Kongu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ne prestaje lupetati kao kakva sponzoruša bez škole i manira. Rezultati njene potkapacitiranosti za funkciju koju obavlja, čemu treba dodati hrpu bezveznjaka koje je okupila u svom Predsjedničkom uredu, takvi su da se trezveni ljudi u HDZ-u […]

Poljski pisac Tadeusz Borowski bio je nepoznat čitateljima knjiga na hrvatskom jeziku, sve dok izdavačka kuća VBZ nedavno nije objavila zbirku njegovih odabranih priča pod naslovom “Kod nas u Auschwitzu”. Knjiga je izašla u okviru niza “Europom u 30 knjiga” koji nam donosi po jedno djelo autora iz trideset europskih zemalja, u prijevodu Ivane Vidović […]

Kakva je samo čast minulog tjedna ukazana cijenjenom kolegi Damiru Piliću! Urednici njegovih matičnih novina, Slobodne Dalmacije, cenzurirali su mu dva teksta za redom. Najprije su Piliću odbili objaviti subotnju kolumnu, u kojoj je pisao o poraznim rezultatima ankete provedene među učenicima srednjih škola.

Od trenutka kad se naš međunarodni tim RCRR (ROM – Renewing our minds – Community Refugee Response) u Srbiji premjestio na granicu Hrvatske i Mađarske bili smo izloženi napadima kršćana koji nisu odobravali našu akciju. Upozoravali su nas da smo ”naivni i zavedeni“. Neki su čak govorili da ”pomažemo teroristima i trgovcima ljudima“.

Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju […]

Bila mi je čast osobno poznavati i povremeno se družiti (on bi predložio da kažem prijateljevati) s pjesnikom i političarom Anđelkom Runjićem. Njegova ovotjedna smrt me je podsjetila na naše razgovore o nužnosti i kušnjama pluralizacije društvene zajednice i o dalekosežnom značaju protestantske reformacije ne samo za kršćanstvo nego i kulturu i društveno uređenje Europe.

Izvještavajući o rijekama izbjeglica u hrvatskom susjedstvu, novinar Saša Kosanović uranja u dubine humanitarne katastrofe i uspijeva to činiti bez suvišne patetike. Svojim javljanjima iz Mađarske i Srbije mnoge gledatelje središnjeg Dnevnika HRT-a prikovao je za ekran, a o potresnim svjedočanstvima s terena i osobnim izazovima u suočavanju s takvom stvarnošću, detaljnije govori za tportal.

Postupak hrvatske Vlade prema izbjeglicama koje su, poslije zatvaranja granice između Mađarske i Srbije od strane mađarskih vlasti, krenule prema Hrvatskoj bio je civiliziran i korektan, a prihvat, za sada, dobro organiziran.

Europa je na izbjegličku krizu reagirala ratom protiv izbjeglica i šokantnim odsustvom bilo kakve empatije i humanizma. Izmučene i napaćene ljude koji su opasnim putem preko Sredozemlja i Balkana pokušavaju pobjeći od najsmrtonosnijeg rata u modernoj povijesti, onog sirijskoga, dočekuju zidovi, žice i policija. Europskim javnim prostorom ponovno otvoreno divljaju fašizam, rasizam i ksenofobija. 

Hajde da porazgovaramo o našim strahovima od izbjeglica. Prvi, i najčešće spominjani, strah je da bi se među te ljude – među našu braću u potrebi i u nevolji – mogli uvući ratnici ISIL-a. U osnovi, to je sasvim moguće, čak i vrlo vjerojatno, nastavi li se ova izbjeglička kataklizma.

Možda se i vama štogod takvoga dogodilo. Uđete u pekarnicu u gradiću u kojem ste se rodili i zamolite prodavačicu da vam kruh stavi u “škrnicl“, a ona vas čudno pogleda i pita: ”A što vam je to?“ Osjetite nelagodu kao da ste stranac u vlastitom zavičaju.

Togodišnji Alyan Kurdi jedno je od tisuća djece koja su stradala na Mediteranu. Njegov otac Abdullah Kurdi jedan je od desetaka tisuća ljudi koji su na tom putu izgubili svoje obitelji. Fotografija utopljenog sirijskog dječaka koji leži na obali turskog Bodruma postala je momentalno viralni simbol izbjegličke patnje. Bez obzira na one koji se zgražaju […]

Europa ima posla s tri problematična lidera koji se sve više pozivaju na svoju vjeru i oko nje grade svoju nacionalističku ideologiju. To su: pravoslavac Putin, kalvinist Orban i musliman Erdogan. Svi su oni populistički političari koji su korijene svoje nacionalne vjere otkrili u potrazi za moći, a u svojim su domovinama veoma popularni. Hvale […]

Znam da sam anakronizam. U vremenu sam kojem ne pripadam. U epohi što nemilosrdno odbacuje sanjare beznadežno, zakašnjelo(ne samo zbog zastrašujućeg broja nakupljenih godina) zaljubljene u utopiju bratstva i tolerancije. U jednakost i ljudskost. Netko sam tko se teško uklapa u obrasce i sheme suvremenog svijeta. Gadljiva mi je, do krajnjih granica odbojna, licemjernost europskih […]

Onih dana kada sam dolazio na svijet, godina je bila 1966, Jugoslavija je već podijelila pasoše svima (ili skoro svima) koji su ih tražili, i započinjala je kratka i plodonosna era gastarbajtera. Švicarski pisac Max Frisch upravo je tad bio izgovorio rečenicu koju ne zaboravljam otkako sam je prvi put pročitao, a danas je aktualnija […]

”Duboko sam dirnut, ponizan i malčice ponosan što sam kao dijete ove regije primio ovakvo odličje građana Aachena”, kazao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, primajući u svibnju ove godine međunarodnu ”Karlovu nagradu grada Aachena” (Der Internationale Karlspreis zu Aachen), koja se smatra ”europskim političkim Nobelom”. Od tada se i spremam uzeti u vizir i […]

”Najezda azilanata”, ”Bujica tuđinaca pred našim vratima”, ”Poplava izbjeglica”, ”Prijeti li nam potop migrantski?” to su samo neki od ksenofobičnih novinskih naslova koje srećemo ovih dana. Čitamo da Europa hoće zidove betonske na granicama svojim graditi, Mađarska ga je već započela prema Srbiji, Rumunjska to isto priželjkuje. I drugi, mnogi.

Domovina nam je pred strašnom pogibelji. Deseci tisuća, stotine tisuća, neki apokaliptički tvrde i milijuni izbjeglica iz Sirije i drugih arapskih zemalja nezaustavljivo nadiru prema našim istočnim pragovima. Srbija se već napunila očajnicima, a kako su se Mađari na sjeveru sebično odlučili ograditi zidom, jedini put u spas te goleme rijeke ljudske nesreće vodi – […]

Ovovremena je Njemačka uistinu s teškom mukom zadobila ugled svjetski otvorene i demokratske zemlje. U njoj se sve do mirnog ujedinjenja Njemačke (1990.) živjelo s kompleksom manje vrijednosti (sindrom holokaust), pa se zadugo i poslije ujedinjenja prakticiralo rijetko kada samosvjesno ”nijemstvo”, jer je nepisani kodeks nalagao uzdržanost i obzire, posebice prema Židovima (i državi Izrael), […]

O čemu govorimo kad govorimo o Grčkoj? O “narodu patoloških lijenčina”, kako Grke naziva njemački jurišni tabloid Bild, o “urbaniziranim čobanima koje treba naučiti pameti” i “Srbima koji ne govore srpski”, kako ih, još maštovitije, nazivaju anonimni komentatori po najuglednijim hrvatskim informativnim portalima, ili su Grci neradnici koji ne plaćaju porez, a na kraju godine […]

Prije nekoliko dana u “Otvorenom” profesor Dejan Jović jasno je rekao da možda svjedočimo kraju njemačke, ali ne i britanske Europe. Jović je aludirao na razliku liberalnih i realističkih koncepata Unije. Briselski dogovor o trećem bailoutu nimalo ne odgađa takav rasplet: ostanak Grčke u eurozoni tu misao samo potvrđuje.

Svakoga dana uz Balkanski se poluotok kreću kolone nevoljnika. Pristižu sa Levanta, Sirijci, Iračani, Afganistanci, Kurdi, redom sve sami muslimani. Kreću se u zatvorenim kamionskim furgonima, u pretrpanim kombijima i pokvarenim cestovnim hladnjačama – svojevrsnim dušegupkama, bez ventilacije i bez svjetla, ili putuju u izvanrednim željezničkim kompozicijama, preko europskog dijela Turske, kroz Grčku i Makedoniju, […]

Dajte nam standardnu definiciju Istočne Europe. Tako je u vidu sažete zamolbe zapravo glasilo složeno pitanje jednog zbunjenog postdiplomca u tijeku mog nedavnog predavanja na jednom američkom sveučilištu. Većina Amerikanaca još uvijek razmišlja u jednostavnim kategorijama hladnoratovske podjele svijeta u kojoj je Istočna Europa donedavno jednostavno značila ”istočni blok”, zemlje ”iza željezne zavjese” pod komunističkom […]

Da, premda sam svojedobno bio među relativno malobrojnim otvorenim kritičarima Franje Tuđmana, ne bih danas glasao protiv prijedloga da se zračna luka u Zagrebu nazove njegovim imenom, kaže mi ovih dana Slavko Goldstein, podsjećajući da je 1993. zajedno s grupom istomišljenika (Ivo Banac, Krsto Cviić, Vlado Gotovac, Vesna Pusić i Ozren Žunec) uputio Tuđmanu javno […]

Časopis The Economist nastanak je Europske monetarne unije još sredinom devedesetih okarakterizirao kao veliki rizik, jer ”ukoliko se pojavi ekonomska kriza i usmjeri zemlje članice jedne protiv drugih, promjene će biti prebrze i dalekosežne za redovno postupanje. Kad EMU padne na testu, čitava bi se struktura mogla raspasti“.

(Opaska uredništva: (Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Govor pape Franje članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Philipp Blom, ”Vrtoglave godine. Europa, 1900.-1914.”, Fraktura, Zaprešić, 2015. Shvatili smo već da nas povijest teško nečemu uči, kao da nije dosta što nas povrh toga muči otrcana dosjetka o ”kotaču povijesti koji se uvijek vraća”. Pa ipak, da obje konstatacije, koliko god bile površne, nisu možda i posve bezvrijedne, na suptilan nas način podsjeća […]

Kako bi objasnio što očekuje od katolika u BiH, papa Franjo poslužio se metaforom mosta u Ive Andrića, a koju je koristio i sv. Ivan Pavao II. Sarajevo – Evropski Jeruzalem ”Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju specijalno značenje za Europu i sav svijet. Stoljećima su na ovom ozemlju nazočne zajednice koje ispovijedaju različite religije […]

Vlaho Bogišić preturao je po Krležinoj rukopisnoj zaostavštini u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, i iz ovećeg bračnog epistolarija odabrao sto njegovih i Belinih pisama, kronološki ih nanizao, i napisao svojevrsni vodič kroz pisma i imenik najfrekventnijih osoba koje se u njima spominju. Sanja Jovičić uredila je rukopis, poštujući, između ostalog, sve Krležine i Beline pravopisne […]

Prvi put u svjetskoj se povijesti za Libiju čulo 1912. godine, kada se Italija pridružila Francuskoj, Velikoj Britaniji, Austro Ugarskoj i trima malenim balkanskim državama, u komadanju europskih i mediteranskih posjeda Otomanskog imperija. Prije te godine ovaj je teritorij bio poznat kao Tripolitanijski vilajet (Vilâyet-i Trablus garb) ili Tripolitanijsko kraljevstvo, kojim je, pod vrhovnom upravom […]

Ideju europske kulturne prijestolnice pokrenula je grčka ministrica kulture Melina Mercouri, uz pomoć francuskoga kolege Jacka Langa. Bilo je to 1985, oboje su nastupali ispred socijalističkih vlada, a bit njihove ideje bila je pokazati kako je smisao ujedinjenja Europe u očuvanju i upoznavanju europskih raznolikosti, protivno hegemoniji onih koji su veći, brojniji ili bogatiji.

Među 28 preživjelih iz najveće nesreće na Mediteranu u kojoj je u nedjelju 19. travnja poginulo više od 800 migranata, migranti su iz Malija, Eritreje, Bangladeša, Sierra Leonea, Gambije, Obale Bjelokosti, Senegala i Somalije. Odakle su oni koji su u četvrtak položeni u zajedničku grobnicu na Malti, ne zna se. Uz muslimanski i kršćanski obred pokopani su posmrtni ostaci 24 osobe […]

Zgroženi medijskim ignoriranjem pokolja na kenijskom sveučilištu u Garissi, u kojemu su napadači militantne islamističke skupine Al-Shabab prvo podijelili studente na muslimane i kršćane, a potom kršćane hladnokrvno pobili, studenti dvaju sveučilišta, mostarskoga i zagrebačkoga, odlučili su izvesti performans pod nazivom “Stotinučetrdesetsedam sekundi za Keniju”.

Kada bi se birao najveći Nijemac nakon 1945, Willy Brandt bi bio moralna, Konrad Adenauer nacionalna, Helmut Kohl ujedinjujuća figura, ali najveći je Grass. Posljednji put u europsku je zbilju intervenirao prije manje od dva mjeseca, kada je za Neue Westfälische izjavio da mu se čini kako je Treći svjetski rat već počeo. Ali to […]

Uz 100. godišnjicu rođenja Ivana Supeka (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.). Na rastanku, prije nego što ću ugasiti diktafon, još sam ga pitao ima li, po njegovu mišljenju, Boga. Nasmiješio se samouvjereno, i odgovorio da za njega Boga nema. Godinu kasnije, na radiju su jednoga jutra objavili vijest o njegovoj smrti.

U srijedu je diljem plante obilježen Svjetski dan Roma. Obilježava se od travnja 1971. godine kada je u Londonu prvi put održan Kongres, a za taj narod prihvaćen naziv Romi. Šest godina kasnije (1977.) na prijedlog Indije Komisija za ljudska prava u Ženevi donijela je rezoluciju po kojoj su Romi indijska, povijesna i jezična manjina, […]

Nacionalizam, šovinizam, ksenofobija, antisemitizam, islamofobija, rasadišta su zla čiji predstavnici danas, uključujući neonaciste sjede u pojedinim europskim parlamentima, primjerice u Grčkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Švedskoj…

Iste se knjige nisu dvaput prevodile pa su neki pisci prevođenjem postajali hrvatski, neki su postajali srpski. Zahvaljujući prije svih Isi Velikanoviću Čehov je hrvatski pisac. Dostojevski je, opet, srpski pisac, kao, recimo, i Thomas Mann. I danas, tridesetak godina kasnije, ovaj čitatelj neće rado čitati Čehova na srpskoj ekavici, niti će vjerovati Dostojevskom na […]

Na blagdan Purim, vjernici se prisjećaju događaja iz vremena prije više od pet stotina godina prije Krista, ali blagdan, tijekom povijesti, nije izgubio na svojem značenju. I u radosti slavi se čudesno spasenje židovskog naroda u jednoj neobičnoj priči u kojoj se nigdje izravno ne spominje Bog, ali providnost Njegova djelovanja je očita.

(Govor njemačkog predsjednika Joachima Gaucka pred hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, Berlin, 17. Ožujka 2015). Dobro došli u dvorac Bellevue! Lijepo je što ste, u tako kratkom roku nakon preuzimanja dužnosti, došli k nama u Njemačku. Hvala Vam na ukazanom znaku povjerenja i prijateljstva. Veseli me što se danas upoznajemo te što na taj način […]

Krajem prvoga desetljeća u ovom novom tisućljeću, Evropu, Ameriku i dobar dio ostaloga svijeta zatekli su događaji koje gotovo nitko nije umio ili mogao predvidjeti: ”ciklička kriza”, jedna od najvećih u posljednjih stotinu godina, porazna po svojem učinku.

Hrvatska se raspinje između malih socijalnih olakšica i velikih političkih sukoba. Plaće su za neke donekle porasle, nekim najsiromašnijima oprošteni su dugovi, prenapuhani švicarski franak zastao je pred državnim zidom, dok su čak i neke najuglednije svjetske financijske institucije izrazile vjeru u hrvatski blag oporavak.   Kao da se nešto i pokrenulo, pa se čini […]

Prevelika za Europu, ali premala za svijet. Henry Kissinger bio je u pravu kada je upravo tako opisao Njemačku, politički najvažniju zemlju Europske unije čije je liderstvo neupitno. Njemačka se te uloge još uvijek javno pomalo ustručava, inzistira na partnerstvu i ravnoteži, ali istovremeno smatra da je zaslužuje.

U subotu 27. siječnja 1945. jedinice Crvene armije oslobodile su koncentracijski logor Auschwitz. Dočekalo ih je pet tisuća ljudi, uglavnom živih kostura, “muslimana”, kako su u žargonu čuvara logora nazivani ti mrtvaci kojima nekim čudom još uvijek kuca srce.   O tome mogao bi svjedočiti ugledni hrvatski građanin Jakob Dencinger, koji živi u Osijeku, kao […]

Zagrepčanin Ferdo Schreiner bio je kemičar. Studij je završio u u Pragu. Obitelj mu je posjedovala tvornicu keramike “Zagorka” u Bedekovčini, koju je doskora preuzeo. Jedva je navršio 40 godina, kada je vlak u kojem je Schreiner transportiran prema sjeveru Europe, prolazio je baš kroz Bedekovčinu.   Bilo je ljeto, stisnuti Židovi u stočnim vagonima […]

Pedeset osam mu je godina, širokog osmijeha i dječačkog lika, s naočalama starinskoga, ovalnog okvira, kakve su neko vrijeme bile u modi među lijevim njemačkim intelektualcima, Rainer Maria Woelki kardinal je i nadbiskup drevne biskupije sa sjedištem u Kölnu.   Potekao je iz obitelji koja je nakon 1945. protjerana ili humano preseljena iz istočne Pruske, […]

Godina 2015.mogla bi ozbiljno ugroziti budućnost Europe. Nisu u pitanju samo zloguka predviđanja kakva inače očekujemo od dežurnih euroskeptika. I cijeli niz respektabilnih analitičara upozorava na neuralgične točke na kojima puca tkivo zajedničke Europe. Eurokriza svakako nije ništa novo jer se radi o kroničnoj bolesti koja traje već godinama, no u naše vrijeme je došlo […]

Separatizam i unitarizam – i jedan i drugi vojnog karaktera – bili su načini da se izbjegne liberalizacija i demokratizacija Jugoslavije. Nezainteresirani za jugoslavensku 1989., lideri triju republika – Slovenije, Srbije i Hrvatske – odlučili su se da demokraciju prihvate samo tamo gdje su bili sigurni da imaju većinu. Sva trojica bili su (aktualni ili […]

Domoljubni Europljani protiv islamizacije Zapada. Tako na hrvatskom glasi ime njemačke udruge i pokreta Patriotische Europäer gegen die Islamisierung des Abendlandes, poznatog pod kraticom PEGIDA. Da približimo stvari hrvatskom diskursu i prilikama nazovimo to Stožerom za obranu kršćanskog zapada. PEGIDA je nastala u Dresdenu gdje od listopada prošle godine svakog ponedjeljka građane poziva na prosvjedne […]

Među nebrojenim komentarima iznenađujućeg uspjeha Ivana Sinčića i Živog zida u prvom krugu predsjedničkih izbora, ima jedan na tzv. društvenim mrežama koji je prešišao sve ostale. Za nekoliko godina, veli anonimni komentator, Živi zid će biti slavljen kao ”prvi partizanski odred” u porobljenoj Evropi koji je ustao protiv vladajućeg kapitalističkog ”nacizma”.   Uh, pomislih, ovaj […]

Iako je Slovenija ipak bila najliberalnija post-jugoslavenska država, ni ona nije bila pošteđena nekih od rečenih trendova. Na čelu promjena – makar djelomično, u kohabitaciji – je bio također komunist, koje je doduše bio nešto više liberalan, ali samo kad se radilo o Sloveniji, odnosno o teritoriji na kojoj je mogao računati na sigurnu većinu.