novinarstvo s potpisom
Ispratili smo velikog i neprežaljenog Olivera Dragojevića pjesmom i suzama. Danima sjećanja i oficijelno unikatnim Danom sućuti.
Oliver se nije bavio politikom niti je dopuštao ideološke i ine podjele među ljudima jer je bio neiskompleksirana cjelovita ličnost, puna dobrohotne životne radosti i nepatvorene ljubavi.
Zato nas je i mogao onako čudesno ujediniti i u radosti i u boli, za što mu od srca dugujemo riječ i pjesmu zahvalnosti.
Već godinama i to vrlo često pjevušim Oliverovu i Runjićevu ”Vjeruj u ljubav, jer ljubav je sve, vjeruj u ljubav, ne živi bez nje…vjeruj u ljubav u dobru i zlu.”
Osobno tugujem za Oliverom i istovremeno se ljutim na njega. Da, dobro ste pročitali, unutar tuge nalazim razloga za ljutnju jer držim da si je Oliver sam skratio život zbog svoje ovisnosti o smrtonosnim cigaretama kojima nije uspio odoljeti.
Oliver je, naime, umro desetak ili više godina ranije nego što je trebao. Zamislite, mogao je pjevati još čitavo desetljeće ili čak i duže.
Mi to u kontekstu ove i sličnih smrti ne spominjemo, vjerojatno iz nelagode. Ali neugodne činjenice i njihove neizbježne posljedice neće nestati time što ih blagonaklono ignoriramo.
Rak pluća je prerano odnio, među ostalima, mog najdražeg bratića Radimira kao i moje prijatelje fra Iliju Živkovića i Josipa Turčinovića. O mojoj ljutnji o preranoj smrti ove dvojice najvrsnijih intelektualaca među katoličkim klericima sam na ovom mjestu kratko pisao prigodom ispraćaja neprežaljenog fra Ilije.
Činjenica je da je duhanski dim poguban za zdravlje te da je i našeg dragog i dobrog Olivera Dragojevića ubilo pušenje.
Ozbiljna znanstvena istraživanja o opasnoj ovisnosti o duhanu i štetnosti posljedica pušenja su počela šezdesetih godina prošloga stoljeća u Americi, da bi već desetljeće kasnije medijima bilo zabranjeno da javno reklamiraju duhanske proizvode.
Danas cijeli svijet zna da pušenje ubija više ljudi nego sve prometne nesreće. Šokira podatak da rak pluća ubija više ljudi nego svi naši ratovi zajedno.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) vodi evidenciju koja govori o tome da pušenje ubije šest milijuna ljudi godišnje diljem svijeta. WHO nadalje predviđa da će, ako se sadašnji trendovi nastave, u ovom stoljeću biti više od milijardu smrti povezanih s pušenjem.
Pušači su izloženi trostruko većem riziku od prijevremene smrti nego oni koji nikada nisu pušili. Istraživanja pokazuju i dokazuju da pušači umiru u prosjeku oko deset godina ranije nego nepušači.
Oko 95% umrlih od raka pluća su pušači. Znanstveno je dokazano da jedna cigareta pušaču skraćuje život za 14 minuta te da pušenje jedne kutije cigareta na dan, kao sto smo već spomenuli, uzima u prosjeku 10 godina života.
Već godinama znamo da pušenje utječe na dugotrajne promjene u mozgu te da se stoga radi o opasnoj ovisnosti koju treba prevenirati, kao i sve druge zloporabe opojnih sredstava.
Najnovija znanstvena istraživanja uzroka raka su pronašla određena molekularna oštećenja DNK ili takozvane mutacijske otiske. U stanicama pluća pušenje kutije cigareta dnevno vodi do 150 mutacija u svakoj stanici svake godine. Svaka od tih mutacija je moguća polazna točka za ”kaskadu genetskog oštećenja” koje vodi prema razvoju raka.
Rezultati iste znanstvene studije također pokazuju da pušenje kutije cigareta dnevno dovodi do u prosjeku 97 mutacija u svakoj stanici grkljana, 39 mutacija u ždrijelu, 23 u ustima, 18 u mjehuru i šest mutacija u svakoj stanici jetre svake godine.
U Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje prijevremeno umire oko 14.000 ljudi, što znači da svake godine gubimo jedan grad veličine Makarske ili Rovinja.
Prema istraživanju Instituta Ivo Pilar u Hrvatskoj puši oko 38 posto muškaraca i 33 posto žena u dobi od 15 do 64 godine. A s oko 3000 novooboljelih od raka pluća svake godine Hrvatska se nalazi na visokom drugom mjestu u Europi po broju oboljelih i umrlih od toga karcinoma.
Ovih dana nas naše Ministarstvo zdravlja i mediji opet podsjećaju na zastrašujuću činjenicu da se na bolesti uzrokovane pušenjem godišnje izdvaja više od 1,5 milijarde kuna iz inače osiromašenog zdravstvenog budžeta.
To su neki od razloga zašto osobno podržavam predloženo povećanje poreza na cigarete i alkohol.
Očito je da zastrašivanje pušača šokantnim fotografijama i dramatičnim porukama na kutijama od cigareta nije dovoljno učinkovito u borbi protiv te skupe i smrtonosne ovisnosti. Strah nije dovoljno snažna emocija s trajnim utjecajem na kvalitetu života i zdravlja.
Rak pluća spada u zloćudnije tumore zbog agresivnosti i nekontroliranog rasta. Samo 5 do 15 posto bolesnika preživi pet godina bez obzira na metode i intenzitet terapije.
Prije samo nekoliko mjeseci su nas mediji opširno izvijestili o preranoj smrti Nebojše Glogovca (49), velikana srpskog glumišta i filma. Njega je prekasno otkriveni agresivni rak pluća zbog nagle metastaze na jetra odnio za nepuna dva mjeseca.
U ovom kontekstu je zanimljivo spomenuti da su upravo Oliver, Gibonni i Urban prije nepune dvije godine zajedno pjevali na prvom humanitarnom koncertu zaklade Hrvatska kuća disanja, koja je osnovana ponajviše kao odgovor na poražavajuće statistike utjecaja pušenja. Cilj je bio da se skupe sredstava za kupovinu uređaja za ranu dijagnostiku raka pluća.
Tom su se prigodom Oliver i Gibonni javno ispovjedili kako ih je sram ovisnosti o duhanu i svojih neuspjelih pokušaja da prestanu s pušenjem.
Oprosti mi, pape, ali ovo sam morao napisati. Ne zbog tebe, iako si otišao prerano, a ja bih volio da si nam pjevao bar još jedno desetljeće, nego zbog svih onih koji tvoju pjesmu vole, a poroka se tek trebaju osloboditi.