Nema demokracije i održivog razvoja bez akademske slobode

Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1762 od 30. lipnja 2006. ističe kako su akademske slobode i sveučilišna autonomija ključne za uspješno ostvarivanje funkcija sveučilišta, ali su istovremeno i pretpostavka svakog demokratskog društva.

Sveučilišna autonomija predstavlja civilizacijski doseg demokratskih društava.

Fundamentalne vrijednosti i temeljna načela europskih sveučilišta i europskog prostora visokog obrazovanja navedene su 1988. godine u dokumentu Magna Charta Universitatum te poslije u Sorbonskoj i Bolonjskoj deklaraciji kako je istaknuto i u Prilogu raspravi o nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i nacrtu Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti Sveučilišta u Zagrebu iz srpnja 2022.

Dakle, sveučilišna autonomija prihvaćena je kao trajna odrednica europskih sveučilišta.

Autonomija sveučilišta obuhvaća organizacijsku, financijsku, akademsku autonomiju te autonomiju nastavnog osoblja. Ključno je za razvoj znanosti, a time i cijelog društva, da znanstvenici imaju slobodu istraživanja te otvorenost prema dijalogu.

Preporuka CM/Rec(2012)7 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o odgovornosti javnih vlasti za akademske slobode i institucionalnu autonomiju od 20. srpnja 2012. godine ističe kako su akademske slobode i institucionalna autonomija intrinzične vrijednosti visokog obrazovanja koje su ključne za vrijednosti i ciljeve Vijeća Europe – demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava te je stoga nužno promovirati ova temeljna načela u okviru visokog obrazovanja.

Preporuka Europskoga parlamenta od 29. studenoga 2018. o obrani akademske slobode u vanjskom djelovanju EU-a (SL EU, C 363 od 28. listopada 2020.) ističe da se definicija akademskih sloboda mora zasnivati na temeljnim demokratskim vrijednostima, uključujući načela pristupa i borbe protiv diskriminacije, odgovornost, kritičko i neovisno mišljenje, institucijsku autonomiju i društvenu odgovornost, budući da nema demokracije bez akademske slobode koja omogućuje informiranu raspravu.

Nadalje, Europski parlament ističe kako je autonomija nužan preduvjet da bi ustanove mogle obavljati svoje dužnosti, budući da akademska sloboda zahtijeva predostrožnost i stalnu zaštitu od neprimjerenog pritiska države ili komercijalnih interesa.

Zbog navedenog, Europski parlament preporučio je Vijeću, Komisiji i visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da izričito priznaju važnost akademskih sloboda u javnim izjavama, da se autonomija obrazovnih ustanova mora uvijek štititi te da akademska sloboda ima bitnu ulogu u napretku obrazovanja i razvoju čovječanstva i modernog društva.

Ustav Republike Hrvatske u čl. 68. jamči autonomiju Sveučilišta. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Zajamčena je i sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (čl. 69. st. 1.). Država je dužna poticati i pomagati razvitak znanosti, kulture i umjetnosti (čl. 69. st. 2.).

Ustavni sud Republike Hrvatske je u razdoblju od 1999. do 2020. godina donio 15 odluka u pogledu sveučilišne autonomije.

U odluci br. U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000. godine Ustavni sud zauzeo je stajalište da temeljni sadržaj autonomije sveučilišta, to jest onaj koji nije dopušteno ograničivati zakonskim odredbama niti je dopušteno da ga ograničavaju osnivatelji, podupiratelji ili pak nositelji stručnog nadzora nad njegovim radom obuhvaća:

1) slobodu znanstvenog, umjetničkog i tehnološkog istraživanja i stvaralaštva

2) utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa

3) izbor nastavnika i čelnika

4) odlučivanje o kriterijima upisa studenata

5) utvrđivanje unutarnjeg ustroja.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021.-2026.) Vlade Republike Hrvatske iz srpnja 2021. godine na stranici 878., u pogledu reforme i jačanja kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora za istraživanje i razvoj, ističe kako je ključni uvjet za reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja institucionalna i akademska autonomija u organizacijskom i financijskom smislu, u sklopu koje institucije samostalno upravljaju svojim proračunom, strategijom ljudskih resursa i karijerama znanstvenika.

Nacrt Prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti prihvaćen je, nakon javnog savjetovanja, na 128. sjednici Vlade Republike Hrvatske 30. lipnja 2022. godine te će biti na dnevnom redu Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabor u srijedu 6. srpnja 2022. godine.

Ne ulazeći u pojedine predložene odredbe navedenog Nacrta, o kojima se već vodi polemika, ključno je voditi se ustavnim jamstvom sveučilišne autonomije u kreiranju i mijenjanju postojećih okvira visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Bez ovog stoljetnog jamstva koje je ključno za razvoj kritičkog promišljanja, poduzetništva i za razvoj slobodnomislećih pojedinaca koji su sposobni odgovoriti na izazove koje pruža sadašnjost i budućnost te odgovoriti na ciljeve europskog sustava visokog obrazovanja kako su navedeni u Komunikaciji Europske komisije o uspostavi europskog obrazovnog prostora do 2025. godine.

Među temeljnim ciljevima navodi se i pozicioniranje visokih učilišta kao centralnih aktera ”kvadrata znanja” (obrazovanje, istraživanje, inovacije i društvene usluge) koji ima presudnu ulogu u pokretanju oporavka od posljedica pandemije i uspostavi održivog razvoja u Europi, a istodobno pomaže osiguravati dovoljno kadrova za obrazovanje, istraživanje i tržište rada te osiguranje dostupnosti izvrsnosti svim istraživačima u Europskoj uniji.

Bez sveučilišne autonomije ti su ciljevi nemogući za ostvarenje. To je odgovornost svih nas koji na bilo koji način živimo sveučilišnu autonomiju. Odgovornost je to nas znanstvenika, odgovornost je na generaciji pred kojom se našla ova sveučilišna reforma, odgovornost je na čelnicima sveučilišta, predlagateljima zakona i saborskim zastupnicima.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Što nam poručuju tragedije iz Donje Jablanice i Novog Sada
    •  Hrvatska mora popraviti status starijih osoba u zatvorima
    •  Izbori su da učinimo nešto dobro i za opću dobrobit
    •  Koja pravila obvezuju dužnosnike u javnoj komunikaciji
    •  Upravljanje krizama je vještina koja nam nužno treba u 2024.
    •  Oblici femicida u Hrvatskoj i prevencija nasilja nad ženama
    •  Lamentacije – plaće, upravljanje krizama i vladavina prava
    •  Treba nam rezolucija o položaju i pravima starijih osoba
    •  Curenje informacije – moramo li i tajne skrivati i od samih sebe
    •  Učinkovitim kaznama do povjerenja građana i vladavine prava

> Svi tekstovi ovog autora