autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Nemoralna ”trakavica” na Vrhovnom sudu RH

AUTOR: Ivica Grčar / 20.05.2025.

Ivica Grčar

Da li bi hrvatski građani ”sitnog zuba” kao, u pravilu, neravnopravne stranke pojedinci u sudskim postupcima protiv nadmoćnijih stranka ”krupnog zuba”, trebali pasivni prihvatiti mogući dnevnopolitički korisni prijedlog da se za predsjednicu Vrhovnog suda postavi sutkinju koja je kao privatna osoba pripadnica vrlo imućne obitelji Artuković – većinskih vlasnika Franck d.d., vodećeg hrvatskog proizvođača kave, čajeva, grickalica i sl.

Jednostavno, za očekivati je bilo da će u ime svojih 40.000 članova udruga Franak reagirati povodom prijedloga da se za predsjednicu Vrhovnog suda postavi sutkinju Sandru Artuković Kunšt.

Podsjetimo, u petak 16. svibnja ”Državno sudbeno vijeće (DSV) je predsjedniku Zoranu Milanoviću predalo kandidature pristigle na javni poziv za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, za koju su se prijavile sutkinje Sandra Artuković Kunšt i Silvija Sunčana Stubičar, te odvjetnik Šime Savić”.

No, Udruga ”Franak” je na kandidaturu sutkinje Sandre Artuković Kunšt reagirala otvorenim pismom upućenim predsjedniku Zoranu Milanoviću u kojemu se ”upozorava na način suđenja sutkinje Sandre Artuković Kunšt, koja se prijavila za upražnjeno mjesto predsjednice Vrhovnog suda”.

U otvorenom pismu se iznosi činjenica da je Vrhovni sud RH otpremio tri različita pravna shvaćanja, po jednom shvaćanju potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo na punu restituciju, po drugom imaju pravo samo na zatezne kamate, te po trećem nemaju više nikakva prava.

U pismu udruge Franak se konkretno navodi: ”Imamo saznanje da je jedna od kandidatkinja za predsjednicu VSRH upravo sutkinja (op.a: Sandra Artujović Kunšt) koja podržava pravno shvaćanje prema kojemu potrošači s konvertiranim kreditima ne bi imali nikakva prava nakon konverzije”.

U relativno malobrojnim medijskim objavama pismo udruge Franak uglavnom je prikazivano kao ”lobiranje protiv kandidatkinje -favoritkinje predsjednika Milanovića”.

Međutim, bit nije u lobiranju, nego u propitivanju građana ”sitnog zuba” mogu li se nadati i vjerovati da će svoje pravne interese rješavati efikasno i pravično nepristranim suđenjima na hrvatskom sudištu, osobito u sporovima banka protiv građana, nakon eventualne odluke da formalna šefica sudstva bude sutkinja koja je pripadnica obitelji Artuković, većinskih vlasnika Franck d.d.

Valja podsjetiti da je Vrhovni sud zadužen za ujednačavanje sudske prakse u Republici Hrvatskoj. A već gotovo tri godine nije mogao ujednačiti vlastitu praksu donošenjem pravnog shvaćanja o tri različite odluke o sporovima korisnika valutnih kredita protiv banaka!?

Suci Vrhovnog suda su, navodno, podijeljeni u odlučivanju u tim predmetima. No, to suce Vrhovnog suda ne oslobađa odgovornosti za blagovremeno ujednačavanje sudske prakse i na samom Vrhovnom sudu.

Zbog toga se puno očekuje od novog predsjednika Vrhovnog suda, osobito nakon što ni sucu Radovanu Dobroniću kao predsjedavajućem nije uspjelo isposlovati pravno ujednačene odluke Vrhovnog suda u sporovima Franak – banke, premda je sudac Dobronić kao prvostupanjski sudac donio 2013. godine presudu protiv osam banaka u korist korisnika valutnih kredita.

Prateći kako je u medijima prikazana tema kandidature za predsjednika Vrhovnog suda, zamolio sam izvješće o broju medijskih prikaza pisma udruge Franak objavljenih u Hrvatskoj u razdoblju od petka 10. – do ponedjeljka 13. svibnja 2025. godine.

I prema pressclippingu objavljeno je:

Tisak: 4 prikaza (7 dnevno, Novi list, Glas Slavonije i Večernji list),

Radijski programi ni jedan prikaz,

TV: samo jedan prilog u dnevniku Nove TV,

Internet: 9 internetskih članaka (Glas Slavonije, Novi list, Teleskop.hr, Telegram.hr, zadarskilist.hr, Glas Istre, hrvatska-danas.com, Dnevnik i regionalexpress.hr).

Prema sadržaju, broju i opsezima medijskih prikaza moglo bi se zaključiti da je javnost zapravo pasivizirana i nezainteresirana za položaj građana ”sitnog zuba” u sudskim postupcima na hrvatskom sudištu.

Ipak, mislim da sve to nije tako ”bezopasno” kao što sudeći po medijskoj marginalizaciji na prvi pogled možda izgleda.

Ne treba zaboraviti niti da je geslo režimskih medija ne ”čačkati rizične teme”, ili ”nereagiranje”.

Podsjećam da prema EU istraživanjima više od 80 posto hrvatskih građana nema povjerenja u hrvatsko sudstvo i pravosudni sustav u cjelini, a i činjenica je da su tzv. ”mali hrvatski ljudi” građani EU bez temeljnih ljudskih prava na nepristranu sudsku zaštitu.

Stoga ne čudi zapravo izbjegavanje ove teme osobito u režimskim medijima, ali se istodobno postavlja i pitanje je li javnost jednostavno odustala od prava na nepristranu sudsku zaštitu na hrvatskim sudovima.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: