autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Ni OECD neće zaustaviti korupciju u domaćem sudstvu

AUTOR: Ivica Grčar / 10.03.2026.

Ivica Grčar

Čitatelj je (podaci u redakciji) javio da je kao žrtva hrvatskog pravosuđa i predstavnik jedne nevladine udruge 28. veljače 2026. godine posebnoj radnoj skupini OECD-a kao dokaz priložio, između ostalih i moj novinarski tekst ”Reforme kao HDZ-ove prisile na sudstvo”, (ovdje objavljen 24. svibnja 2016. godine).

OECD formalno ispituje korupciju u hrvatskom pravosuđu u okviru postupka za prijem Republike Hrvatske u svoje članstvo. Čitatelj očekuje da će nakon sadašnjeg OECD-ova ispitivanja korumpiranosti hrvatskog sudstva morati uslijediti značajne promjene na bolje u domaćem pravosudnom sustavu.

Nemam ništa protiv prilaganja spomenutog novinarskog članka ”Reforme kao HDZ-ove prisile na sudstvo”.

No, pritom sam skeptičan prema očekivanjima čitatelja da će OECD-ova ispitivanja korumpiranosti hrvatskog sudstva puno promijeniti (do)sadašnje stanje u hrvatskom sudstvu u koje više od 80 posto građana nema povjerenja.

O korupciji i premreženosti hrvatskog sudstva stranački pristranim sucima, osobito HDZ-ovima, objavljivao sam novinarske priloge još prije 20-tak i više godina.

Osobito pamtim napise ”Bankari optužuju dio sudstva za korupciju” (Večernji list, 22. prosinca 1999., str: 37) te reagiranje na taj novinarski članak naslovljeno: ”Tajni postupci Visokog trgovačkog suda” (Večernji list, 5. siječnja 2000. str: 26), kao i napis: ”Pravosudni reket težak najmanje 150 milijuna DEM” (Večernji list, 7. veljače 2001. str: 23).

Pamtim te medijske članke po odgovoru na novinarsko pitanje Ivana Turudića, tada pomoćnika ministra pravosuđa Miroslava Šeparovića, s obzirom na to da su ministar Šeparović i njegova ekipa (uključujući i Turudića) nakon ostavke Ivice Crnića, prethodnog ministra pravosuđa, premrežili hrvatsko sudstvo imenujući tada oko 500 novih sudaca, uglavnom HDZ-ovih kadrova.

A u tekstu ”Pravosudni reket težak najmanje 150 milijuna DEM”, naveo sam i da je tada: ”Prema istraživanjima Svjetske banke indeks korumpiranosti hrvatskog sudstva (JCI) lošiji od prosjeka drugih tranzicijskih zemalja”.

Postavlja se pitanje što to u vezi s ”korumpiranosti hrvatskog sudstva (indeksom JCI)” danas nakon 20 godina istražuje ili provjerava radna skupina OECD-a?

Skeptičan sam i s obzirom na iskustva s ranije već ispričanom pričom o Poglavlju 23, pod nazivom “Pravosuđe i temeljna prava” u pregovorima Hrvatske tada za članstvo u Europskoj uniji.

Podsjetimo, u skladu s onom izrekom da ”jaki čine ono što mogu, a slabi trpe ono što moraju”, da su jaki (izvan EU) odlučili da Hrvatska mora hitno u NATO i EU, neovisno o ”Poglavlju 23”. Stoga su najteži kao posljednji naglo zatvoreni pregovori o poglavlju 23, s time da neke uvjete Hrvatska ispuni naknadno ”u hodu” nakon pristupanja u članstvo u Europskoj uniji.

Pitanje je, nije li možda i kod prijedloga o pristupu Hrvatske u članstvo u OECD-u već odlučeno na razini ”jakih koji čine što hoće”, pa sada ”slabi trpe ono što moraju” i ubrzano realiziraju odluku ”jakih”, slično kao i kod pristupnih pregovora o ”Poglavlju 23” o članstvu Hrvatske u NATO i EU?

Spomenuti tekst ”Reforme kao HDZ-ove prisile na sudstvo”, samo je jedan od mnoštva priloženih dokaza OECD-u da hrvatsko sudstvo nije neovisno i da je premreženo kadrovima lojalnim stranci na vlasti.

Svi ti dokazi dostavljeni su Williamu Loo, višem pravnom analitičaru Odjela za borbu protiv korupcije OECD-a kao ujedno i voditelju radne skupine koja priprema izvještaj za OECD o tome ispunjava li Republika Hrvatska i antikorupcijske i ostale uvjete za članstvo u toj međunarodnoj organizaciji.

Williamu Loo je u telefonskom razgovoru čitatelju, navodno, rekao da će sve to ”staviti u službeni izvještaj”.

A ”trakavica” s imenovanjima i izborima sudskih dužnosnika po HDZ-ovoj mjeri neometano se nastavlja s aktuelnim izborima sudaca Ustavnog suda, predsjednika Vrhovnog suda, naravno, dok OECD ispituje korupciju u hrvatskom pravosuđu.

Štoviše, u proteklih 20-tak godina premrežen je HDZ-ovim kadrovima i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. I nakon toga padaju standardi suđenja i u međunarodnom sudstvu eliminiranjem u pred postupku (bez suđenja) tužbi iz Hrvatske (i bez pisane i obrazložene odluke suda).

I o tome što sve umreženi hrvatski kadrovi rade u Sudu u Strasbourgu sam objavljivao niz novinarskih priloga i publikacija.

Nada umire zadnja, rekao bih čitatelju i svima koji puno očekuju od promjena u domaćem i međunarodnom sudstvu nakon prijema Hrvatske u OECD.

Nitko iz inozemstva neće promijeniti na bolje stanje u hrvatskom sudstvu u koje više od 80 posto građana nema povjerenje. To promijeniti mogu samo građani Hrvatske, ali tek nakon što zaključe da im je dosta biti građanima ”drugoga reda” u EU bez osnovnih ljudskih prava na nepristranu sudsku zaštitu.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Javna kaznena prijava protiv Z. Milanovića i G. Jandrokovića
• Afera Mirta Matić: OECD-u unatoč umrežavanje sudstva
• Nema hrvatske kolektivne krivnje zbog ustaškog holokausta
• Brisanje Društva slobodnih novinara
• Kritikom sudbenih vlasti u “kibernetičku stigmatizaciju”
• Stanje dekadencije
• Nije to Vjesnikov neboder – to je neboder Vlade RH
• Opet olako obećani bankarski krediti
• Državna riznica čuva novac ukraden poreznim ovrhama
• Prešućivanje promidžbe pronacističkih kvislinških ideologija

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: KULT NEREAGIRANJA
Oznake: Europski sud za ljudska prava, HDZ, Ivan Turudić, Ivica Crnić, Ivica Grčar, korupcija, Kult nereagiranja, Miroslav Šeparović, OECD

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

29 May

U svojoj prvoj enciklici ''Magnifica humanitas'' Papa razmišlja o socijalnom nauku Crkve u doba umjetne inteligencije. U digitalnom dobu valja razoružati umjetnu inteligenciju i prevladati teoriju ''pravednoga rata'' oživljavajući dijalog i multilateralizam.