Nije sve samo u gonjenju političko-gospodarskih kaznenih djela

Najviše tijelo sudske uprave je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

No nije sam u poslovima sudske uprave, kao ni predsjednici drugih sudova kada obavljaju poslove vezane uz sudsku upravu. Svakom predsjedniku suda u poslovima sudske uprave pomažu ravnatelj sudske uprave, predsjednici odjela, voditelj stalne službe ili službenik kojeg odredi predsjednik suda.

E sad, bitno je znati što su sve poslovi sudske uprave.

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove u vezi sa stalnim sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima, poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima, postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u vezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom, poslove u vezi s predstavkama stranaka na rad suda, poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava, poslove financijsko-materijalnog poslovanja, poslove praćenja naplate sudskih pristojbi, stručne poslove u vezi s ostvarivanjem prava i dužnosti službenika i namještenika u sudu, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu, poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje, poslove vođenja statistike i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda, provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima, davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom te Poslovnikom o radu Vrhovnog suda.

Međusobno poštovanje svih stručnjaka, bilo da radimo u odvjetništvu, državnom odvjetništvu, znanosti i visokom školstvu, ministarstvu je jako bitno, čak i kad se ne slažemo, zapravo pogotovo tada

Također za neke od navedenih poslova sudske uprave, ministar pravosuđa pravilnikom propisuje način obavljanja poslova.

Dakle, jasno je da, idealno, predsjednici sudova, a pogotovo Vrhovnog suda moraju biti osobe koje uz svoj integritet i znanje imaju i upravljačke sposobnosti te su sposobne i voljne konstruktivnim radom doprinijeti što boljoj organizaciji stručnog rada sudaca kako bi se osiguralo ono što svi imamo pravo zahtijevati – da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita naš slučaj.

Nisu dakle svi opisani poslovi glamurozni i politički uvjetovani, ali jasno je da neke ovlasti mogu zaista, na primjer, utjecati na suđenja u razumnom roku i spriječiti zastare te osigurati dostupnost sudske prakse svim građanima.

Predsjednik suda dužan je stalno se stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave, a to stručno usavršavanje provodi Pravosudna akademija.

Nisam vidjela plan tog stručnog usavršavanja i tko ga sve provodi i kako, ali iščitavajući tekst zakona, bitno je da je to usavršavanje kvalitetno i konstantno i gdje se slobodno mogu postavljati pitanja na koja se dobivaju meritorni odgovori.

Uprava, pa tako i sudska, čuda znači kada je kvalitetna i točno zna gdje su problemi i kako ih treba kvalitetno rješavati za dobrobit svih. Suci su stručne osobe, trebaju biti i u velikoj većini jesu, profesionalna i dobra organizacija znači da imaju više vremena za suđenja te da troše što manje svog vremena na administriranje.

U svakom slučaju je i predsjednik VS-a u tijelu koje upravlja Pravosudnom akademijom koja na godišnjoj bazi donosi programe usavršavanja sudaca koji su ujedno objavljeni na njihovim stranicama. Predsjednik Upravnog vijeća Pravosudne akademije je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a njegov zamjenik Glavni državni odvjetnik RH. Bitno je, po mom mišljenju, da plan rada Akademije zaista odgovora uočenim problemima u RH i to vezanim za sudovanje u svim granama prava.

Predsjednik Vrhovnog suda RH najmanje dva puta godišnje održava zajedničke sastanke s predsjednicima svih županijskih sudova na kojima raspravlja i utvrđuje je li došlo do znatnijeg povećanja ili smanjenja broja određene vrste drugostupanjskih predmeta županijskih sudova, neujednačenosti dodjele drugostupanjskih predmeta u prethodnom razdoblju, potrebe da se pojedinim vrstama tih predmeta, odnosno pravnih stvari odredi prednost rješavanja ili postoje drugi opravdani razlozi za izmjenama godišnjih rasporeda poslova županijskih sudova.

Dakle, jasno je da osoba na čelu Vrhovnog suda mora imati uz veliko znanje, mogućnost i umijeće upravljati sustavom na način koji je konstruktivan.

Jasno je da, idealno, predsjednici sudova, a pogotovo Vrhovnog suda moraju biti osobe koje uz svoj integritet i znanje imaju i upravljačke sposobnosti te su sposobne i voljne konstruktivnim radom doprinijeti što boljoj organizaciji stručnog rada sudaca kako bi se osiguralo ono što svi imamo pravo zahtijevati – da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita naš slučaj

Ono što je bitno napomenuti za predsjednika VS-a jest da, osim što obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda RH, predsjednik Vrhovnog suda RH predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast.

Predsjednik VS-a i polaže pred predsjednikom Hrvatskog sabora prisegu koja glasi: Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.

Ta kratka prisega obuhvaća vrlo važne stvari i ima zaista težinu pogotovo ako se ide pravno tumačiti u svakom svom pojedinom elementu i u cjelini.

Predsjednik VS-a mora biti dostojan svoje funkcije, to je vidljivo i iz odredaba koje reguliraju njegovo razrješenje – između ostalog i ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti.

Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda RH podnosi predsjednik Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje. O prijedlogu za razrješenje predsjednika VS-a odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.

Predsjednik Vrhovnog suda RH dužan je jednom godišnje, najkasnije do 30. travnja tekuće godine, Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini.

U godišnjem izvješću navode se pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda RH, županijskih sudova, općinskih sudova i specijaliziranih sudova. U godišnjem izvješću daju se pokazatelji rada i za svaki pojedini sud.

U godišnjem izvješću koriste se pokazatelji koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Pokazatelji se daju za prethodnu godinu, u odnosu na pokazatelje za najmanje pet prethodnih godina. U godišnjem izvješću predsjednik Vrhovnog suda RH može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu te dati prijedloge za unaprjeđenje rada sudova.

Nakon iznesenog izvješća predsjednika Vrhovnog suda RH, Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u vezi sa stanjem sudbene vlasti. Prilikom zauzimanja stajališta Hrvatski sabor neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca niti će na drugi način dovoditi u pitanje samostalnost i neovisnost sudaca i sudbene vlasti.

To je isto vrlo bitna odredba. Sve je navedeno propisano Zakonom o sudovima, a i jasno se može provjeriti što se i kako raspravljalo u Saboru što se tiče stanja sudbene vlasti kroz godine.

Uprava, pa tako i sudska, čuda znači kada je kvalitetna i točno zna gdje su problemi i kako ih treba kvalitetno rješavati za dobrobit svih. Suci su stručne osobe, trebaju biti i u velikoj većini jesu, profesionalna i dobra organizacija znači da imaju više vremena za suđenja te da troše što manje svog vremena na administriranje

Opća sjednica Vrhovnog suda RH koju čine predsjednik i svi suci tog suda daje mišljenje o nacrtu zakona ili drugog propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti, utvrđuje upute sudovima za praćenje sudske prakse, daje mišljenje Ministarstvu pravosuđa o visini sredstava potrebnih za redovito obavljanje poslova u sudovima, obavlja i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.

Opća sjednica mora biti sazvana ako to zatraži odjel suda ili jedna četvrtina svih sudaca, a nema tu ovlast samo predsjednik. Odluke se donose većinom glasova svih sudaca Vrhovnog suda RH. Predsjednik Vrhovnog suda ujedno i saziva Opću sjednicu Vrhovnog suda RH uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova (Proširena opća sjednica). Na toj se sjednici mogu pozivati i predstavnici Akademije.

I tu se vrlo lako može provjeriti koliko je tih sjednica bilo, kada je pozvana Pravosudna akademija, i što se na njima raspravljalo.

Nadalje, poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravosuđa. Prijedlog za provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora mogu dati predsjednik Vrhovnog suda RH, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Državnog sudbenog vijeća.

Također, što se tiče Kodeksa sudačke etike koji utvrđuje etička načela i pravila ponašanja sudaca radi čuvanja dostojanstva i ugleda sudačke dužnosti i za vrijeme svog posla, a i u slobodno vrijeme, prijedlog za izmjene i dopune Kodeksa mogu dati predsjednik VS-a, ministar pravosuđa i najmanje deset sudaca.

Kodeks se mijenja i dopunjuje po istom postupku po kojem je donesen, a na prijedlog Sudačkog vijeća Vrhovnog suda RH, jedne četvrtine sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj, većine predsjednika svih sudačkih vijeća ili Udruge hrvatskih sudaca.

Bitna je i uloga predsjednika suda u odlučivanju o izuzeću pojedinog suca, ali to nije trenutno pitanje.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u svom čl. 6. st. 1. propisuje kako radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Pravo na suđenje pred nepristranim sudom je ustavno pravo priznato i Ustavom Republike Hrvatske.

Zakon o sudovima propisuje i da se sudac mora ponašati tako da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti, da ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti, te da ne smije obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost i neovisnost ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem sudačke dužnosti.

Poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravosuđa. Prijedlog za provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora mogu dati predsjednik Vrhovnog suda RH, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Državnog sudbenog vijeća

I zbog toga je pozicija predsjednika sudova vrlo bitna, poglavito Vrhovnog suda, ali nije jedino što je bitno u organizaciji sudbene vlasti. Sucima koji nisu u stanju osigurati te osnove preduvjete u svome radu nije mjesto u ovoj vrlo časnoj profesiji.

Ne smije se, koliko god to bilo trenutno popularno, na temelju nečasnog postupanja nekih sudaca, cijelu profesiju takvom proglasiti jer to jednostavno nije točno, a i logički je pogrešno. Isto vrijedi i za sve druge profesije.

Treba se rad sudova ocijeniti objektivno i broj dugotrajno vođenih predmeta je posljednjih godina zaista u padu, unatoč poteškoćama koje se javljaju pri suđenju u političko-gospodarskim predmetima.

Kako se bavim tim predmetima, naposljetku svoj sam doktorat počela pisati 2012. godine upravo na tu temu, jasna mi je sva složenost tih predmeta, ali mislim da je potrebno napraviti dubinsku analizu svih tih predmeta i vidjeti gdje su slabije točke, što ne znači a priori da je tu bilo povrede neovisnosti, korupcije ili nestručnosti bilo od strane državnog odvjetništva, odvjetnika ili suda.

Nismo jedina država gdje suđenja u ovim predmetima traju dugo, jer su to najsloženiji predmeti. Treba vidjeti zašto je predmet XY završio kako je završio, koliko je trajao, zašto je tako dugo trajao, što je bilo posebno problematično, koja su materijalna pitanja bila sporna, je li bilo nekih neobjašnjivih odluka koje odudaraju od pravila struke, kada doskočiti odugovlačenju postupka itd. Tada ćemo znati gdje su nam zaista problemi, a gdje su percipirani problemi, a gdje ih uopće nema.

Godišnji raspored poslova Vrhovnog suda utvrđuje predsjednik VS-a uz prethodno pribavljeno mišljenje Opće sjednice VS-a, a njime se utvrđuje i način podjele poslova u sudu i predmeta u sudskim odjelima. Godišnjim se rasporedom određuje raspored sudaca i sudskih savjetnika u odjele i sudska vijeća, poslovi vijeća u odjelima, tko je zamjenik predsjednika VS-a, predsjednici odjela, njihovi zamjenici, predsjednici i članovi raspravnih vijeća itd.

Pri utvrđivanju godišnjeg rasporeda poslova pobliže će se utvrditi način podjele predmeta sucima i sudskim savjetnicima po vrstama. U sudovima u kojima se primjenjuje automatska (nasumična) dodjela predmeta, način podjele predmeta utvrdit će se sukladno informacijskom sustavu koji se primjenjuje u poslovanju suda (šifrarnici i slično).

Sudski administrator sustava u algoritam za dodjelu predmeta unosi podatke o vrstama predmeta koji će se dodjeljivati svakom pojedinom sucu te postotke oslobođenja sudaca od rada na predmetima, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. Predsjednik suda dužan je svaka tri mjeseca utvrđivati ravnomjernu radnu opterećenost sudaca, s čime ih je na njihov zahtjev dužan upoznati.

U cilju utvrđivanja ravnomjerne radne opterećenosti, predsjednik suda će izmijeniti godišnji raspored poslova ili donijeti pisanu obrazloženu naredbu kojom za pojedine predmete određuje ponovljenu automatsku dodjelu ako neravnomjerna radna opterećenost pojedinih sudaca nije posljedica nepostizanja očekivanih prosječnih rezultata rada. Dakle, ne zato da spasi ili potopi HDZ ili bilo koju pravnu ili fizičku osobu.

Predsjednik VS-a mora biti dostojan svoje funkcije, to je vidljivo i iz odredaba koje reguliraju njegovo razrješenje – između ostalog i ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti

Ovlasti VS-a su sad i manje od kada je ustrojen Visoki kazneni sud, no to ne znači da svojim integritetom itekako ne može utjecati na percepciju pravosuđa, ali sigurno nije jedini koji je stvara. Specijalizirani sudovi su sada dakle trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki trgovački sud RH, Visoki upravni sud RH, Visoki prekršajni sud RH i Visoki kazneni sud RH. Ne postoje u državi samo kazneni predmeti, nego i upravni, građanski i trgovački i prekršajni.

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske će odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima. Svako područje ima vlastite probleme i prednosti koje valja analizirati i konstantno poboljšavati.

Ne može sloboda poduzetništva biti ostvarena, ako imamo problem i u toj vrsti sudovanja gdje su, uz veliki interes javnost za kaznene predmete, ipak jako bitni predmeti u igri. Kazneno pravo dolazi posljednje, ultima je ratio, kad sve drugo zakaže, što je sasvim u redu, jer ne može samo za sebe rješavati sve sporne stvari u ovoj državi, zato se jednaka pozornost mora dati organizaciji svih sudova, koliko god nam svima posebno zanimljivi jesu upravo političko-gospodarska kaznena djela ili organizirana korupcija.

Organizirana korupcija predstavlja simbiozu organiziranog kriminala, poduzetnika i dužnosnika/službenika na odgovornim pozicijama – dakle korupcije na visokoj razini, što stvara iskrivljeni ekosustav koji obogaćuje i štiti one koji imaju pristup moći. Za ta je djela, kada su dokazana, izuzetno važno da odgovarajuća kazna uključuje oduzimanje stečene imovinske koristi.

Tu je selektivna primjena zakona izuzetno opasna i uloga kaznenog prava je vrlo bitna. Ali kako je uopće došlo da je, primjerice, javna nabava zloporabljena, ugovori sklopljeni uz nedeklarirane sukobe interesa, protivno pravilu poslovanja dobrog gospodarstvenika itd. Zašto je došlo do obiteljskog nasilja ili do zloporabe starije osobe kako bi stekli njenu nekretninu itd.

Na kraju, uloga predsjednika VS-a bitna je i radi Državnog izbornog povjerenstva. Predsjednik Povjerenstva je predsjednik Vrhovnog suda RH po položaju. Povjerenstvo obavlja poslove propisane zakonima koji uređuju izbor zastupnika u Hrvatski sabor, izbor predsjednika Republike Hrvatske, izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te provedbu državnoga, lokalnog i savjetodavnog referenduma.

U svakom slučaju, što se tiče izbora predsjednika VS-a, ovdje se želim pozvati na izvještaj koje su hrvatske vlasti dale GRECO-u.

Dakle hrvatske su vlasti izvijestile o izmjenama Zakona o sudovima kojim se utvrđuju, inter alia, postupci za odabir, imenovanje i obnovu mandata predsjednika Vrhovnog suda (članci 44., 44.a, 44.b, 44.c i 44.d), a čije su izmjene usvojene 25. lipnja 2018. s odgodom stupanja na snagu do 1. siječnja 2019.

Kako je navedeno u Drugom izvješću GRECO-a o sukladnosti vezano za Četvrti evaluacijski krug (Sprječavanje korupcije kod saborskih zastupnika, sudaca i državnih odvjetnika): U skladu s izmjenama, Državno sudbeno vijeće pokreće unaprijeđeni postupak odabira koji prati bolje uvjete transparentnosti: javni se poziv objavljuje u Narodnim novinama; kandidati šalju svoje životopise i program rada koji se objavljuju na internetskoj stranici Državnog sudbenog vijeća.

Potrebno je podsjetiti da svaka osoba može biti odabrana za položaj predsjednika Vrhovnog suda pod uvjetom da ispunjava opće i posebne uvjete za položaj suca Vrhovnog suda; kandidati ne moraju prethodno biti suci Vrhovnog suda.

Svi učimo neprestano jedni od drugih, ili bismo trebali učiti. Nitko nije najpametniji i svemoguć. Sinergija je potrebna jer gledamo iz različitih kutova iste probleme

Prijave kandidata koje zaprimi Državno sudbeno vijeće prosljeđuju se u Ured predsjednika, koji će, pak, zatražiti (neobvezujuće) prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i Pravosudnog odbora Sabora (dva potonja donose odluke većinom glasova svojih članova; savjet Pravosudnog odbora Sabora javno se objavljuje).

Predsjednika Vrhovnog suda na prijedlog predsjednika države bira Sabor. U Izvješću se i izrijekom navodi kako bi Sabor u teoriji mogao odbiti izbor predsjednika države (u tom slučaju predsjednik mora izabrati drugu osobu s prethodno određenog popisa kandidata), no to se, kaže GRECO u prosincu 2018. godine, ”u praksi nikada nije dogodilo. Predsjednik Vrhovnog suda bira se na razdoblje od četiri godine, nakon čega ta osoba može biti ponovno izabrana za isti položaj. Vlasti su svjesne da će nakon stjecanja iskustva s novim pravilima postojati potreba za uredbama za prilagođavanje/dodatnu provedbu na tom području”.

E sada, ne znam bi li zaista predsjednik trebao odabrati ”drugoga” s liste, ako taj ”drugi” ne odgovora njegovim kriterijima i je li navedeno uopće u skladu s trenutno važećim propisima, ali znam da smo u situaciji kada ćemo testirati ono što je u Izvješću bilo navedeno kao teoretska mogućnost.

U svakom slučaju međusobno poštovanje svih stručnjaka, bilo da radimo u odvjetništvu, državnom odvjetništvu, znanosti i visokom školstvu, ministarstvu je jako bitno, čak i kad se ne slažemo, zapravo pogotovo tada.

Svi učimo neprestano jedni od drugih, ili bismo trebali učiti. Nitko nije najpametniji i svemoguć. Sinergija je potrebna jer gledamo iz različitih kutova iste probleme.

Do rješenja moramo doći, badava nam svima studiranje prava ako ne možemo naći pravno konstruktivno rješenje koje će omogućiti upravo ono što je zadaća svih nas koji smo pravnici i radimo u ovom vrlo zahtjevnom i odgovornom području.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Što nam poručuju tragedije iz Donje Jablanice i Novog Sada
    •  Hrvatska mora popraviti status starijih osoba u zatvorima
    •  Izbori su da učinimo nešto dobro i za opću dobrobit
    •  Koja pravila obvezuju dužnosnike u javnoj komunikaciji
    •  Upravljanje krizama je vještina koja nam nužno treba u 2024.
    •  Oblici femicida u Hrvatskoj i prevencija nasilja nad ženama
    •  Lamentacije – plaće, upravljanje krizama i vladavina prava
    •  Treba nam rezolucija o položaju i pravima starijih osoba
    •  Curenje informacije – moramo li i tajne skrivati i od samih sebe
    •  Učinkovitim kaznama do povjerenja građana i vladavine prava

> Svi tekstovi ovog autora