novinarstvo s potpisom
Predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović u Hrvatskoj je voljela samo njezina fanatična sljedba, koja je doživljava kraljicom. Svima ostalima predsjednica je bila odbojna. Onda joj je netko savjetovao da proba ponekad javno reći da u državi, premda je na vlasti stranka iz koje je potekla, ima stanovitih problema i da bi trebalo biti bolje.
Ona je to poslušala, mediji su takve predsjedničine isprazne poruke tumačili kao kritike Vlade Andreja Plenkovića i Mislav Bago počeo je krajem mjeseca objavljivati da rejting Kolinde Grabar-Kitarović nezadrživo raste.
Bingo, uzviknuli su na Pantovčaku. Ne znači to da je predsjednica Republike uspjela privući neke nove birače, one kojima Plenković i HDZ idu na živce. Nije. Ali, svakom je političaru drago ako ankete sugeriraju da je popularan.
Zato Kolinda Grabar-Kitarović, s vremena na vrijeme, kaže da bi baš dobro bilo da nam je dobro.
Učinila je to i u petak, upozoravajući da je ”duboko zabrinjava činjenica da Hrvatska stagnira”.
Jedna, dakle, naizgled dramatična, ali zapravo sasvim bezazlena izjava. Stoga nije bila vrijedna da je se zabilježi.
Međutim, u intervjuu Hrvatskom radiju predsjednica je izrekla i nešto doista nevjerojatno. I nakon debakla Plenkovićeve komisije za prošlost, u kojoj gotovo polovica članova ima izdvojeno mišljenje, Kolinda Grabar-Kitarović tvrdi da bi ”ideološka pitanja trebala biti u domeni stručne javnosti”.
Molim?
Ima i nastavak, političari bi se istovremeno, lišeni ideološkog balasta, ”morali baviti gospodarstvom, socijalnim pitanjima i svim drugim što teško opterećuje naše građane”.
Postoje sada dvije mogućnosti. Prva je da predsjednica zna da ovakve budalaštine sjajno prolaze u hrvatskom lobotomiziranom društvu i da ih upravo zato odašilje.
Impliciralo bi to da je državna poglavarica Hrvatske pokvarena manipulatorica.
U to jednostavno ne želimo vjerovati.
Radije ćemo se opredijeliti za opciju da Kolinda Grabar-Kitarović nesvjesno priča gluposti da bi nekakvi stručnjaci trebali, primjerice, određivati hoće li Sabor ratificirati Istanbulsku konvenciju, biti pokrovitelj proslave obljetnice bitke na Sutjesci i u kojem će se obliku u škole uvesti zdravstveni odgoj.
Političari se, naravno, ne mogu izuzeti od ideoloških, svjetonazorskih tema. Štoviše, one spadaju u njihov core business.
Osim toga, u pozadini odluka vezanih za gospodarstvo, strana ulaganja, socijalu, zaštitu okoliša i ”sve drugo što opterećujuje naše građane”, također su vrlo često neki ideološki, vrijednosni stavovi.
Tako je u Hrvatskoj i u cijelom svijetu. Vodi li se trenutačno u SAD intenzivna debata o posjedovanju oružja sa stručnih pozicija, sudjeluju li u njoj samo balističari?
I kad smo već kod ovog, valjalo bi se zapitati zašto je predsjednica izbacila iz svog Ureda bistu Tita, umjesto da se koncentrira na ekonomiju, i je li tada postupila kao stručnjakinja ili kao ideološki nabrijana HDZ-ovka, koja misli da Franjo Tuđman nije podnosio pokojnog maršala.
(Prenosimo s portala Novoga lista).