autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Nutritivni status slabije uhranjene djece pao na 8%

AUTOR: Snježana Kratz / 11.11.2013.

Međunarodni projekt ”Dan nutricionizma” (Nutrition day) u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu četvrtu godinu zaredom okupio je pedijatre i nutricioniste u cilju podizanja svijesti o nutritivnom unapređenju bolničke prehrane djece. Osim organizatora projekta, Odjela prehrane Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, jednodnevnom istraživanju pridružili su se i pedijatrijski odjeli riječkoga Kliničkog bolničkog centra te slavonskobrodske Opće bolnice.

”Zdravi obroci od žitarica, mahunarki i mesa važni su za brži oporavak naših pacijenata. Problem je što se u javnosti stalno govori o pretilosti, a zanemaruje se pothranjenost, posebice djece u bolnicama, pa ovim projektom utvrđujemo pravo stanje”, rekla je Tena Niseteo, jedina klinička pedijatrijska dijetetičarka u Hrvatskoj i koordinatorica projekta Klinike za dječje bolesti u Zagrebu.

”Dan nutricionizma” pokazao je da se nutritivni status slabije uhranjene djece u Hrvatskoj otprije nekoliko godina s 12 % smanjio na 8 % . U tom istraživanju sudjelovalo je 200 djece, a dvije trećine ispitanika bile su mlađe od deset godina. Kako bi se povećala kvaliteta prehrane, zagrebačka Klinika za dječje bolesti prva je u Hrvatskoj zaposlila kliničkoga dijetetičara za prehranu djece, koji jelovnike “slaže” ovisno o tome od čega boluju djeca.

U ovogodišnjem projektu sudjelovali su i studenti Prehrambeno-biotehnološkoga i Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su bilježili učestalost konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda hospitalizirane djece, majki i dojilja.

Usto, djecu se ispitivalo što vole jesti, odgovara li im bolnička hrana, kako im se sviđa servirano jelo i sl. Do sada se pokazalo, a ovogodišnji se rezultati još ažuriraju, da mališani radije pojedu kreativno ”dizajnirane” obroke poput ribljih štapića ili polpeta. Slično je i s obrocima od žitarica (ječma, heljde i prosa), odnosno mahunarki (leće i slanutka), koje će djeca radije pojesti ako su maštovito servirani u raznobojnom posuđu, a ne u onome od rostfraja.

Djeca ne vole ”ružnu” hranu, zaključak je istraživanja koje je poduprlo i Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam, a predloženo je da Hrvatska bude koordinatorica projekta za dječju prehranu u jugoistočnoj regiji.

Hospitalizirani pacijenti trebaju imati pet obroka dnevno – dva voćna i tri koja sadržavaju povrće.

”U našoj bolničkoj prehrani nema kupovnih pašteta, hrenovki i sličnih namirnica. Pripremamo ih sami od ribe, bijelog mesa peradi, mahunarki ili povrća, a kupovne smo slatkiše zamijenili mafinima od voća, pudinzima od žitarica i kolačima sa zdravim kremama, primjerice od kestena”, rekla je T. Niseteo te naglasila da su rezultati takve prehrane itekako vidljivi.

Na prvom ”Danu nutricionizma” pokazalo se da djeca pojedu samo četvrtinu servirane hrane, no lani su rezultati istraživanja pokazali da pojedu čak tri četvrtine obroka, a to je velik napredak. To više što je u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu hospitalizirano 200-tinjak djece zbog raznih bolesti, od tumorskih bolesti, celijakije, Chronove bolesti do višestrukih alergija, a budući da je Klinika i Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu – organiziranje ”Dana nutricionizma” pokazalo se itekako opravdanim.

Još tekstova ovog autora: