novinarstvo s potpisom
Zabrinutost nasrtajima fašizacije u hrvatskom društvu, ali i u okolnim zemljama te cijeloj Evropi bila je zajednička nit obraćanja učesnika skupštine Antifašističke lige Republike Hrvatske, održane u subotu 2. travnja u Novinarskom domu u Zagrebu. Prisutne članove, brojne poznate ličnosti i predstavnike nevladinih organizacija pozdravio je počasni predsjednik Lige Juraj Hrženjak.
”Ponovno oživljavanje fašizma kojem svjedočimo ne ugrožava samo antifašističke vrijednosti, već se napadaju i časni ljudi koji daju sve od sebe da se održe vrijednosti antifašizma. Imamo svijest i savjest, a naša srca su čista. To su uz spremnost na volontiranje faktori i oružje koji nam garantiraju našu pobjedu”, rekao je Hrženjak i dodao da je zadatak Lige da zajedno s državom nađe modus življenja i ukazuje da je ona nastala na antifašizmu od kojeg se sve više udaljava.
Nakon minute šutnje za nedavno preminulog intelektualca Bogdana Denića, predsjednik Lige Zoran Pusić rekao je da se u Hrvatskoj negiraju antifašističke vrijednosti i zagovara nasilje nad neistomišljenicima za kojeg nije pitanje hoće li, nego kad će biti primijenjeno.
”Riječi upozorenja izrečene na osnivačkoj skupštini prije godinu dana pokazale su se kao proročanske. Naša upozorenja ostvarila su se pred našim očima, a razvoj događaja, osobito na području slobode medija i kulturnog stvaralaštva, pokazuje zabrinjavajuće trendove. Jedna od osnovnih zadaća demokratske države je da štiti svoje građane i osigura slobodu od straha, a jedan od prepoznatljivih simptoma da politički sistem klizi prema totalitarizmu je induciranje straha u društvu. Metode su poznate, dovoljno je dati otkaze onima koji pogrešno misle da bi kriterij trebao biti profesionalnost, ne podobnost, a još jedan prepoznatljiv simptom totalitarnog režima je pokušaj da se mediji učine režimski podobnima”, kazao je Pusić.
”Ako to ne ide glatko, uvijek će se naći režimu skloni batinaši koji će taj proces pospješiti”, rekao je i podsjetio na simultane provale u stanove intendanta riječkog HNK Olivera Frljića i njegove djevojke te nedavni fizički nasrtaj na novinara Antu Tomića.
”Sva sreća da je u SAD-u na svakom raskršću prisutan stav o opasnosti od ustaštva”, našalio se Pusić pokazujući tablu ”No U turn”.
Sanja Tabaković Zoričić iz Židovske općine Zagreb naglasila je da je fašizam ojačao izborom novih ljudi u vladajućoj garnituri.
”Kad smo lani osnovali Antifašističku ligu, razmišljali smo o modernizaciji i stavljanju u kontekst pojma antifašizma, ali se situacija toliko pogoršala da se danas moramo boriti protiv sirove fašizacije društva u svim segmentima i na svim razinama”, rekla je i dodala da se Liga i njeni članovi bore protiv fašizma na dnevnoj bazi i to različitim tribinama o demokraciji i toleranciji.
Glumac i aktivist Vilim Matula naglasio je da se danas treba krenuti od odgovornosti ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je antifašizam nazvao floskulom. Matulu je zabrinula i ministrova izjava da su Hrvati u prošlom vijeku jedini put istinski pobijedili u Domovinskom ratu, nazvavši je nakaradnom interpretacijom. Matula je naglasio i da se ne bi smjela propustiti prilika da se obilježe značajne godišnjice iz Narodnooslobodilačke borbe
”Jasno je da 1993. nije obilježavana godišnjica bitke na Neretvi i Sutjesci u kojima su sudjelovali brojni partizani iz Hrvatske, ali zašto tu godišnjicu nije obilježio Račan 2003. ili Milanović prije tri godine”, upitao je.
Prisutnima se obratio i Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, koji je tokom svog govora naglasio da onaj tko dovodi u pitanje antifašizam, dovodi u pitanje i osnovna ljudska prava, slobodu medija i normalan život u demokratskoj i civiliziranoj zemlji. Rekavši da je na djelu relativiziranje i izjednačavanje fašizma i antifašizma, Leković je naglasio da je fašizam zločin i mržnja, a antifašizam borba protiv njega.
Tea Vidović iz Centra za mirovne studije kazala je kako je EU, kad su u pitanju izbjeglice, iznevjerila vlastite temeljne vrijednosti i to uskraćujući pravo na azil i dostojanstvo, iako je među njima 38 posto djece i 22 posto žena.
– U dogovoru s Turskom uvedena su nehumana pravila o razmjeni ‘glave za glavu’ kao da je riječ o stvarima, a ne živim ljudima – upozorila je Vidović.
Prisutne su pozdravili i kopredsjednici Igmanske inicijative Vehid Šehić iz Foruma građana u Tuzli i Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam iz Novog Sada.
”Tokom 90-ih pojavio se virus desnila, kako su ga imenovali u ‘Feralu’, i uzeo brojne živote, zatim se pritajio, a sad vlada epidemija. U Srbiji se negiraju antifašističke vrijednosti, rehabilitiraju kvislinzi, a razni zločinci proglašavaju herojima što je slučaj s Radovanom Karadžićem”, kazao je Popov i dodao da je oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju uvreda za svakog časnog čovjeka.
”Ipak, u svim zemljama bivše Jugoslavije postoje časni ljudi koji se suprotstavljaju fašizmu jer da nema njih, ne bi bilo ni borbe protiv zla”, dodao je Popov.
Vehid Šehić kazao je da se u BiH antifašizam smatra sramotom jer su tu vrijednost izdali antifašisti iz Drugog svjetskog rata koji nisu odoljeli zovu nacionalizma.
”Zato moramo reafirmirati ideju antifašizma, a u borbi protiv fašizma moramo zaboraviti državne granice”, rekao je Šehić.
Umjesto najavljenih bivših predsjednika koji se nisu pojavili na skupštini, govorio je Josip Juratović, poslanik SPD-a u Bundestagu.
”Antifašističke vrijednosti su demokratske, a fašizam nije u katalogu sloboda; fašizam je zloči”, kazao je Jutatović, dodavši da zločini iz 1941., 1945. i ratova 90-ih nikad ne smiju zastarjeti.
”O zločinu moraju odlučivati suci, a ne politika”, rekao je Juratović, kazavši da i danas postoje razni hitleri i staljini koji čekaju svoju šansu.
U radnom dijelu skupštine usvojeni su financijski izvještaj i izvještaj o radu, kao i planovi i program rada za ovu i narednu godinu. Aneta Lalić, predsjednica Izvršnog odbora, kazala je da je unatoč malim sredstvima Liga lani organizirala brojne aktivnosti.
Često su to bile ad hoc akcije, pogotovo u slučajevima istupanja protiv govora mržnje i nasilja nad novinarima. Kazala je i da je Liga uz svoje članice učestvovala na brojnim komemoracijama i obilježavanjima godišnjica iz Drugog svjetskog rata.
Osim toga, Liga je kroz ”ženske” organizacije bila aktivna i u prezentaciji ženske antifašističke borbe u Zagrebu.
Potpredsjednica Lige Vesna Teršelič govorila je o planovima rada, ističući da će se nastaviti s komemorativnim akcijama i tribinama, kao i da će se početi izdavati bilten i web stranica čime bi Liga postala vidljivija u javnosti.
(Prenosimo s portala Novosti).