novinarstvo s potpisom
Otkad je HNS ušao u Vladu opet smo prisiljeni slušati nepodnošljive gluposti o depolitizaciji obrazovne reforme. U tome prednjači upravo dvoje HNS-ovih ministara.
”Željeli smo Ministarstvo znanosti s ciljem depolitizacije obrazovanja”, izjavio je nedavno Predrag Štromar. ”Temeljni cilj je maksimalna depolitizacija svih procesa u obrazovanju”, dometnula je Blaženka Divjak, kojoj je pripao resor obrazovanja.
Osoba koja je preuzela ministarsku, imanentno političku, dužnost, govori o depolitizaciji?!
Nemoguće je to razumijeti.
A taman smo se ponadali da je neuspjeh eksperimenta s premijerom Tihomirom Oreškovićem zadao smrtni udarac doktrini da u Vladi trebaju biti stručnjaci i da se oni moraju voditi nekakvim stručnim, ne političkim kriterijima. Nažalost, ništa od toga. Ovo je nevjerojatno žilava beštija s čudesnim sposobnostima oporavka.
Ali, koliko god to sve skupa bilo frustrirajuće, jednostavno ne možemo odustati od borbe za zdrav razum. Stoga nam ne preostaje nego uporno ponavljati notornu činjenicu da je obrazovanje isključivo stvar politike, dakle nositelja državne vlasti.
Prije nekoliko godina Vlada Zorana Milanovića napravila je političko-vrijednosni okvir kurikularne reforme. Za predsjednika Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije postavili su Nevena Budaka, ljevičara bliskog SDP-u, a zatim su uvjeti javnog poziva prilagođeni Borisu Jokiću kako bi on mogao biti imenovan voditeljem Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme. Rezultat je bila liberalna reforma obrazovanja.
Nije bila takva zato što su je htjeli stručnjaci nego politika. Stručnjaci su samo realizirali što im je naložila politika.
Protivnici Milanovićeve vlade, HDZ i njegovi desničarski saveznici, tvrdili su da ovakva reforma predstavlja zločin prema hrvatskom katoličkom puku.
Nakon promjene vlasti, HDZ i neobično utjecajni Hrast spriječili su start kurikularne reforme, Jokić je reagirao povlačenjem s dužnosti i to je u lipnju prošle godine isprovociralo masovne demonstracije u Zagrebu i u još nekim gradovima.
Konfuzni prosvjednici tražili su da se politika makne od obrazovanje i da se ono prepusti stručnjacima, ali jasno je bilo da se zapravo zalažu za reformu koju je simbolizirao Jokić, a pokrenula Milanovićeva vlada.
Kad je u Banske dvore došao Andrej Plenković, za ministra znanosti odredio je Pavu Barišića. Konzervativnom HDZ-ovcu zadaća je bila osmisliti neliberalnu kurikularnu reforma, više u skladu s dušom hrvatskog naroda.
Barišić je izabrao stručnjake koji će isporučiti dokument na tom tragu. Ali, Plenković ga je žrtvovao zbog koalicije s HNS-om i sada je tu ta Blaženka Divjak koja nas opet zamara tezama o depolitizaciji obrazovanja, neshvaćajući da se o svim društvenim reformama odlučuje na izborima.
Dokle više?
(Prenosimo s portala Novoga lista).