autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Opet ”šuplje” presude o kreditima s valutnim klauzulama

AUTOR: Ivica Grčar / 25.09.2018.
Ivica Grčar

Ivica Grčar

Objavljivanjem presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu (23. Gž-1224/2015-19 datirane 3. srpnja 2018.) još jednom je pozornost javnosti usmjerena na nekompetentne, moguće i koruptivne sudske odluke hrvatskoga sudišta u aferi s kreditima sa valutnim klauzulama u CHF u ZABA-i, PBZ-u, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitskoj i Sber banci.

I ovom presudom/rješenjem suci kompromitiranoga hrvatskog sudišta pretvaraju trakavicu sudskih sporova zbog kredita u ”švicarcima” u pravnu     farsu.

Nakon prve presude suca Radovana Dobronića (P-1401/12 od 4. srpnja 2013.) praktično su sve presude ”šuplje”.

U svim naknadnim presudama slično: ”Klijent banke je sklopio ugovor o kreditu sa bankom u kojem je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli jasna, lako razumljiva i uočljiva, pa je na temelju odredbe čl. 84. Zakona o zaštiti potrošača izuzeta od ispitivanja poštenosti”.

U obrazloženjima ”šupljih” presuda o kreditima s valutnim klauzulama uglavnom se poziva na odredbu čl. 84. Zakona o zaštiti potrošača da ugovornu odredbu koja je ”jasna, lako razumljiva i uočljiva za potrošače treba u sudskim postupcima izuzeti od ispitivanja poštenosti”!?

Problem je u tome što je ta sudska konstatacija točna, ali nepotpuna, odnosno poluistinita, jer se prešućuje (zataškava) niz značajnih nespornih činjenica.

Ako je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli ”jasna, lako razumljiva i uočljiva” za klijente, postavlja se jednostavno pitanje zašto ista odredba nije ”jasna, lako razumljiva i uočljiva” i za bankare – kreditore?

U obrazloženjima ”šupljih” presuda o kreditima s valutnim klauzulama uglavnom se poziva na spomenutu odredbu čl. 84. Zakona o zaštiti potrošača da ugovornu odredbu koja je ”jasna, lako razumljiva i uočljiva za potrošače treba u sudskim postupcima izuzeti od ispitivanja poštenosti”!?

Pa ako su tu pravnu pizdariju hrvatske zakonodavne vlasti unijele u tekst Zakona o (tobožnjoj) zaštiti potrošača, ne znači da zakonitost (i poštenost) ugovora o kreditima s valutnim klauzulama ne treba preispitivati u sudskim postupcima i na osnovi drugih, svih ostalih zakona kojima je uređeno poslovanje poslovnih banaka u Hrvatskoj.

I sasvim konkretno: zašto se o tome izbjeglo izjasniti u odlukama Visokog trgovačkog suda Pž-7129/13-14 od 13. lipnja 2014.,Vrhovnog suda Revt 249/14 od 9. travnja 2015. i svim ostalima sve do najnovije Županijskog suda Gž-4224/2015-19 od 3. srpnja 2018. godine?

A ono što definitivno diskreditira sve suce koji su o tome odlučivali je činjenica da se u prvostupanjskoj presudi sudac Radovan Dobronić usudio preispitati i ukinuti odredbe o valutnim klauzulama i promjenjivim kamatnim stopama, ujedno ukazujući na prethodnu sudsku praksu prema kojoj su ugovori s valutnim klauzulama ugovarani između poduzeća ukidani, te presudio da su ugovori o kreditima s valutnom klauzulom u CHF nezakoniti.

Pa ako su tu pravnu pizdariju o ”izuzimanju od ispitivanja poštenosti” hrvatske zakonodavne vlasti unijele u tekst Zakona o (tobožnjoj) zaštiti potrošača, ne znači da zakonitost (i poštenost) ugovora o kreditima s valutnim klauzulama ne treba preispitivati u sudskim postupcima i na osnovi drugih, svih ostalih zakona kojima je uređeno poslovanje poslovnih banaka u Hrvatskoj

Pa zašto se suci (izuzev Dobronića) plaše donijeti odluke na štetu ZABA-e, PBZ-a, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitske i Sber banke, a u korist više od 100 tisuća korisnika kredita s spornim valutnim klauzulama u CHF?

Ponavljam: u spomenutoj prvostupanjskoj presudi suca Radovana Dobronića objašnjeno je (obrazloženo) i potkrijepljeno konkretnim (i zakonitim) činjenicama i dokazima kao i prethodnom sudskom praksom zbog čega su ugovorne odredbe o valutnim klauzulama u CHF nezakonite.

Ma kako to u ovom trenutku izgledalo nezamislivo preplašenim, nekompetentnim i vjerojatno korumpiranim sucima koji pokušavaju zataškati prvostupanjsku presudu suca Radovana Dobronića, na kraju će sve morati završiti potvrđivanjem odluke o ukidanju svih ugovornih odredbi o valutnim klauzulama i vratiti sve na početak, na prvu presudu spomenutog suca Radovana Dobronića sa Trgovačkog suda u Zagrebu iz 2013. godine, kojom su ugovori o kreditima s valutnom klauzulom proglašeni nezakonitima.

Podsjetimo: preplašeni suci Visokog trgovačkog suda pribjegli su kompromisu ukinuvši dio presude suca Dobronića, pa su dosudili, protivno vlastitoj sudskoj praksi, u korist tuženih osam banaka da su zakonito ugovarale valutnu klauzulu u CHF, a u korist tužitelja – korisnika više od 100 tisuća kredita – ”utješno” ništavnost nezakonitih promjenjivih kamatnih stopa.

I u revizijskom postupku je Vrhovni sud (Revt 249/14 od 9. travnja 2015. godine) praktično odlučio isto i nametnuo u svim kasnijim presudama istovjetno šuplje presude: ”Ugovorna odredba o valutnoj klauzuli je ‘jasna, lako razumljiva i uočljiva’ za klijente, a nije i za bankare”.

Poslovanje banaka uređeno je nizom propisa, a ne samo Zakonom o zaštiti potrošača.

Ako je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli ”jasna, lako razumljiva i uočljiva” za klijente, postavlja se jednostavno pitanje zašto ista odredba nije ”jasna, lako razumljiva i uočljiva” i za bankare – kreditore?

Primjerice, u kojoj mjeri su poštovane ”jasne, lako razumljive i uočljive” odredbe propisa i standarda o adekvatnosti kreditnog kapitala banke prilikom ugovaranja valutne klauzule u CHF nakon međunarodne liberalizacije valutnih tečaja, odnosno nakon uvođenja tzv. ”plivajućih tečaja valuta” kada se kod dugoročnih kredita zapravo nije ni moglo znati koliko će iznositi obveza korisnika kredita kroz određeno vrijeme.

A Zakonom o obveznim odnosima propisano je da su ništavni ugovori u kojima vrijednost nije odreðena ili nije odrediva.

Pa zašto hrvatsko sudstvo ne razmatra i taj aspekt ugovaranja valutnih klauzula kod dugoroènih kredita?

Ako je u prvostupanjskoj presudi suca Radovana Dobroniæa razmotren i taj aspekt kod odluèivanja o ukidanju valutnih klauzula u dugoroènim kreditima, zašto se u svim naknadnim presudama o tome izbjegava išta reæi?

U spomenutoj najnovijoj ”šupljoj” presudi/rješenju Županijskog suda u Zagrebu (23. Gž-1224/2015-19) sutkinja izvjestiteljica Vlasta Horvat Matajić nekritički je prepisala što je: ”jasno, lako razumljivo i uočljivo za klijente nije i za bankare” (!?), a njezina kolegica Tihana Marija Miladin kao članica Vijeća i sudac Ivica Veselić kao predsjednik Vijeća to su supotpisali.

U toj se upitnoj presudi/rješenju javnosti nastoji podmetnuti da su se odvjetnici Boris Porobija (kao zastupnik ZABA-e) i odvjetnik Eugen Zadravec kao korisnik stambenog kredita s valutnom klauzulom u CHF pravno nadmetali te da je pobijedio Porobija koji kao zastupnik banke nije morao vidjeti ono što je Zadravec kao klijent ZABA-e morao vidjeti, jer je to bilo ”jasno, lako razumljivo i uočljivo” za klijente, a ne i za bankare.

Prema propisima se odluke suda moraju poštovati, ali to ne znači da je neovisnim novinarima zabranjeno objavljivati kritička mišljenja o upitnim presudama/rješenjima

Pa su onda suci u javnosti otprije kompromitiranog Županijskog suda u Zagrebu Vlasta Horvat Matajić, Tihana Marija Miladin i Ivica Veselić morali ”izuzeti od ispitivanja poštenosti ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli za kredit ZABE u CHF”.

I ponovit ću da bismo se razumjeli: prema propisima se odluke suda moraju poštovati, ali to ne znači da je neovisnim novinarima zabranjeno objavljivati kritička mišljenja o upitnim presudama/rješenjima.

A kao neovisni novinar, nakon što su ukinute kaznene odredbe o ”deliktu mišljenja”, smatram svojom profesionalnom obvezom objaviti svoje novinarsko mišljenje o nekompetentnosti, strahu i vjerojatnoj koruptivnosti sudaca.

Da se i ne govori o novinarskom mišljenju o odvjetnicima kao dijelu koruptivnog hrvatskoga pravosuđa.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja”, kada nastupa kao takav, odgovara autor.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

 

Još tekstova ovog autora:

     Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
     Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
     Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
     Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
     Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
     Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
     Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu
     Mediji u koruptivnoj mreži vlasti
     Nelagoda u javnosti zbog hrvatske pristranosti
     Peticija HND-a radi zaštite ''ficleka'' iz kaznenih istraga

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija