novinarstvo s potpisom
Jovan Ćulibrk
Jasenovac nije samo akademska tema, nego i tema bića ljudskog, rekao je vladika pakračko-slavonski Jovan završnog dana već tradicionalnog, 11. po redu simpozija održanog u Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji u Zagrebu u okviru centralne proslave Svetih novomučenika jasenovačkih. Simpozij su uz Eparhiju, organizirali Muzej žrtava genocida iz Beograda i Odbor za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora SPC-a, u suradnji sa SNV-a, a predsjedao mu je v.d. direktora Muzeja Bojan Arbutina.
U raspravi koja se povela nakon izlaganja Ive Goldštajna s Filozofskog fakulteta u Zagrebu o mučenju, umiranju i smrti u Jasenovcu, mogla se (iz publike, opaska Drage Pilsela) čuti tvrdnja o 700.000 žrtava tog logora. No vladika Jovan naglasio je da su sve takve tvrdnje neutemeljene i uvredljive za žrtve, rekavši da je i vladika Nikolaj (Velimirović) svojevremeno napisao da je 700.000 ljudi ukupno stradalo u NDH, a ne samo u Jasenovcu.
– Ne smijemo se nabacivati brojkama jer vrijeđaju žrtve, njihove porodice i potomke – rekao je Jovan i dodao da je u NDH pobijeno mnogo članova njegove šire porodice. Rekao je da se danas žrtvama rata i NDH bavi praktično samo Muzej žrtava genocida u Beogradu, kao i da je zbog svojih stavova i suprotstavljanja preuveličavanju bio na meti brojnih napada, uključujući i one iz same Srpske pravoslavne crkve.
– Manastir Jasenovac postoji da zločini ne bi bili zaboravljeni – rekao je vladika.
Goldštajnovo izlaganje, koje su pratili i budući maturanti, bilo je posvećeno patnjama logoraša, gladi, bolestima i likvidacijama.
– Uz osmišljen sistem iscrpljivanja, logoraši su dobivali tek 500 do 700 kalorija dnevno, zbog čega bi već nakon desetak dana propadali, gubivši i dostojanstvo. U logoru su vladale brojne bolesti, pa su mnogi logoraši završavali u bolnici, zapravo baraci građenoj za 120 ljudi u kojoj je bilo smješteno 300 logoraša koji su imali samo jedan toplomjer – rekao je i naglasio da je Jasenovac, iako je bio i radni logor sa tridesetak pogona, prvenstveno bio logor smrti.
– Kroz logor je prošlo 120.000 ljudi, od kojih 100.000 nije izašlo, a dnevno ih je, kad ne bi bilo masovnih likvidacija, umiralo 10 do 15. Ostali su bili puštani, razmjenjivani, slani na prisilni rad u Njemačku ili gazdinstva u Slavoniju – naveo je Goldštajn.
Osvrnuo se na ukupne procjene žrtava rata od 1941. do 1945. podsjetivši na istraživanja Bogoljuba Kočovića i Vladimira Žerjavića koji su došli do brojke od nešto preko milion žrtava. Brojka od 1.700.000 poginulih kojom se baratalo u Jugoslaviji sadržavala je i demografske gubitke jer su mnoga mjesta po poslijeratnom popisu iz 1948. bilježila manje stanovnika nego u popisu 1931.
Vladika švicarski Andrej predstavio je fotografije koje je kao student snimio 3. septembra 1984. prilikom osvećenja crkve u Jasenovcu, čemu je uz sveštenstvo prisustvovao veliki broj vjernika, podsjetivši da je tadašnji patrijarh German izrekao čuvenu rečenicu “Moramo da oprostimo, ali ne smemo da zaboravimo”.
Nakon centralne liturgije u Jasenovcu 6. septembra i osveštanja Sabornog hrama u Pakracu dan kasnije, 8. i 9. septembra održan je ovaj simpozij, prvog dana u Jasenovcu, a drugog dana u Zagrebu. Simpoziju su prisustvovali i diplomatski predstavnici Srbije, administrator mitropolije zagrebačko-ljubljanske Kirilo, učenici te njihov direktor o. Slobodan Lalić.
(Prenosimo s portala Novosti)
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.