Osuda hajke na prof. Jovića

U Centru za mirovne studije zapanjeni smo količinom mržnje iskazane u javnom prostoru na račun profesora Fakulteta političkih znanosti, Dejana Jovića, zbog njegovih stavova iznesenih u stručnoj analizi recentnog škotskog referenduma i referenduma tokom 90tih o odcjepljenjima na prostoru bivše Jugoslavije.

 

Za naše društvo porazna je činjenica da se o događajima iz suvremene hrvatske povijesti ne može raspravljati kritički te imati drugačije poglede, a da izneseni stavovi ne potaknu otvoreni govor mržnje i pozive na linč.

U Centru za mirovne studije zapanjeni smo količinom mržnje iskazane u javnom prostoru na račun profesora Fakulteta političkih znanosti, Dejana Jovića, zbog njegovih stavova iznesenih u stručnoj analizi recentnog škotskog referenduma i referenduma tokom 90tih o odcjepljenjima na prostoru bivše Jugoslavije

 

Pri tome smo iznenađeni činjenicom da se u medijima i izjavama komentatora kontinuirano provlače teze koje prof. Jović u svom tekstu uopće nije izrekao, a prešućuju neke bitne koje jest – poput one da je i referendum o ostanku Crne Gore u zajednici sa Srbijom na isti način bio neliberalan kao i oni koji su završili suprotnom odlukom o odcjepljenju.

 

Dolazimo do zaključka da velik broj sudionika ove ”debate“ tekst prof. Jovića uopće nije pročitao. Reakcije na Jovićev tekst – od micanja sa dužnosti savjetnika predsjednika, gromoglasne šutnje njegovih kolega i kolegica sa Sveučilišta u Zagrebu na napade koje doživljava, te natjecanja političara i dežurnih komentatora u žestini napada na njega kao osobu, a ne iznesene stavove – su u konačnici samo potvrda onog što je prof. Jović zaista u tekstu napisao, a to je da slobode za formuliranje drugačijeg stava nije bilo ni tada, a niti danas.

 

Ono što najviše razočarava je da takve slobode nema niti unutar akademske zajednice, te da ne postoji niti bazična solidarnost kolega i kolegica koji izgleda ne razumiju da bi kad tad i oni mogli odgovarati za bilo koji stručni ili znanstveni stav iznesen u javnosti, naravno kada bi stav o kontroverznim pitanjima imali.

 

Umjesto kolega sa Sveučilišta u Zagrebu, reagirao je jedan kolega sa Sveučilišta u Splitu, prof. Markovina, i Jovićevi kolege sa Sveučilišta u Edinburghu koji su u svom javnom apelu između ostalog naveli da “vjeruju da svi članovi znanstvene zajednice moraju biti u mogućnosti slobodno izražavati svoje mišljenje, pružati nove kuteve gledišta i argumente, te otvarati poštene i inkluzivne rasprave o svim pitanjima, pa čak i ako to uključuje bavljenje bolnim i kontroverznih povijesnim epizodama.

Ono što najviše razočarava je da takve slobode nema niti unutar akademske zajednice, te da ne postoji niti bazična solidarnost kolega i kolegica koji izgleda ne razumiju da bi kad tad i oni mogli odgovarati za bilo koji stručni ili znanstveni stav iznesen u javnosti, naravno kada bi stav o kontroverznim pitanjima imali

 

Želimo izraziti našu podršku prof. Joviću i osuditi ovaj i bilo koji drugi pokušaj koji može dovesti do smanjenja i uskraćivanja akademskih sloboda.”

 

Nakon napada političara, medija pa i kolega, ne treba čuditi pojavljivanje radikalnih zahtjeva u obliku anonimnih plakata po Fakultetu političkih znanosti usmjerenih na diksreditaciju prof. Jovića, te propitivanje njegove pozicije na FPZG-u.

 

Lov na vještice je otvoren i radikalizacija diskursa samo je logičan nastavak i dokaz opće histerije i progona hrvatskog znanstvenika i intelektualca. Kada se to počne događati i unutar akademskih institucija, vrijeme je da se upali znak za uzbunu.

 

Pitamo se što je sljedeće i TKO je slijedeći? Pitamo se koji je sljedeći potez koji ćemo ”odšutiti“ i time i dalje sprječavati razvijanje demokratskog dijaloga u Hrvatskoj?

 

Ova hajka koja se digla protiv prof. Jovića pokazuje nam koliko smo kao društvo i dalje nespremni kritički progovoriti o vlastitoj prošlosti te prihvatiti pluralizam gledišta. Degradiranje osobe u javnom prostoru bez suprotstavljanja argumentima značajka je nasilne komunikacije kojoj u našem društvu lako pribjegavamo. Progon neistomišljenika praksa je sustava kakve želimo nadići i protiv kojih se, barem deklarativno, u ovom društvu borimo.

Lov na vještice je otvoren i radikalizacija diskursa samo je logičan nastavak i dokaz opće histerije i progona hrvatskog znanstvenika i intelektualca

 

Jasno je da se hajka neće zaustaviti na profesoru Joviću, ona će se logikom kolektivizacije ”krivnje i pogrešnih stavova“ preliti ponovno na cijelu srpsku manjinu i dodatno pogoršati međuetničke odnose u Hrvatskoj.

 

Uz pretpostavku da će se slične manifestacije i pojedinačni iskazi netrpeljivosti ”mladih“, poput ove na Fakultetu političkih znanosti, i u budućnosti pojavljivati, pozivamo šutljive promatrače da ih svojim javnim iskazom osude i tim činom prekinu spiralu nasilja koja nastaje, da zaustavimo mogućnosti širenja ovakvih pojava i njihovo strukturno napredovanje.

 

Stoga se nadamo da će stručna i šira javnost stati u obranu argumentiranja, a ne sile, progona i zastrašivanja kao sredstva komunikacije. Sve one koji se ne slažu sa stavovima prof. Jovića pozivamo da svoje stavove artikuliraju u znanstvenom, političkom i javnom prostoru bez poziva na progon. Odrastimo zajedno, već su nam 23 godine!

 

Za Centar za mirovne studije, Gordan Bosanac

    •  In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
    •  Promicati kulturu milosrđa
    •  Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
    •  Hanuka
    •  Opravdano postojanje Nove ljevice
    •  Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
    •  Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
    •  Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
    •  Silovanu se ženu viktimizira i u miru
    •  Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora