autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Pamtiti sve žrtve i vrednovati otpor fašizmu

AUTOR: Vesna Teršelič / 24.08.2016.

Vesna Teršelič

U povodu 75. godišnjice dolaska prvih transporta logoraša u ustaški logor Jasenovac i Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima (23. kolovoza) Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću uputila je poziv predsjednicima ključnih političkih stranaka za pamćenje svih žrtava i vrednovanje otpora.

Odgovor na pitanje hoćemo li postati društvo koje se suočava s svojim traumama i pamti iskustvo otpora nasilju je u njihovim rukama.

Hrvatsko društvo trpi zbog pomanjkanja inicijative u razvijanju kulture sjećanja i spremnosti da se stvari prepuste zaboravu svih uzastopnih vlada.

Tražimo da se kao voditelji buduće parlamentarne većine i oporbe založite za nijansiran stav prema prošlosti kako bismo se sramili zločina počinjenih u ratu i poraću, bez odbacivanja pozitivnog nasljeđa narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije, ugrađenog u temelje današnje političke zajednice.

Tražimo da osude svakovrsni povijesni revizionizam i u novom proračunu predvide ulaganje u sveobuhvatna istraživanja, obrazovanje za suočavanje s prošlošću kao i priznavanje patnje svih stradalih

Pitamo se hoće li mladi pamtiti ubijene u ustaškim logorima Jasenovac, Jadovno, Slana i Metajna kao i druge zločine fašista, nacista i njihovih suradnika počinjene u genocidu nad Židovima, Srbima i Romima te okrutne obračune s protivnicima i stanovništvom koje ih je podržavalo, kad mnoga mjesta stradanja iz Drugog svjetskog rata nisu obilježena, a zvijezda pod kojom su se protiv zločinačkog režima borili partizani (ne samo u Jugoslaviji) se demonizira?

Kako će se nove generacije sjećati likvidacija zarobljenih pripadnika domobrana, ustaša, četnika, bjelogardijaca i drugih kolaboracionističkih snaga nacističkog i fašističkog režima, kao i članova njihovih obitelji, te brojnih civila u Teznom i na drugim mjestima stradanja u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i nedopustivog postupanje s preživjelim sudionicima ”marševa smrti“ kada te stradanja mnogi u javnosti i dalje niječu?

Hoćemo li svi mi uskoro imati priliku s pijetetom raspravljati o sudbini logoraša Golog otoka na mjestu koje je tek nedavno dobilo status zaštićenog kulturnog dobra a još uvijek nema muzeja ili info centra?

Što možemo naučiti od drugih zemalja koje imaju desetke specijaliziranih muzeja posvećenih žrtvama holokausta, antifašističkom otporu i sudbini političkih zatvorenika te hrvatskim dobrim praksama?

Hrvatsko društvo trpi zbog pomanjkanja inicijative u razvijanju kulture sjećanja i spremnosti da se stvari prepuste zaboravu svih uzastopnih vlada

Za sada smo u svijetu poznatiji po nedopustivim dvojbama dijela političara i institucija u vezi progona ustaškog pozdrava ”Za dom, spremni“ kao i marširanju crnokošuljaša i odobravanju njihovih simpatizera nego po dobrim muzejima, festivalima i kvalitetnoj edukaciji za izgradnju mira.

Predsjednici stranaka parlamentarne većine će odlučiti hoće li mandat nove vlade obilježiti više novih muzeja poput memorijalnog centra ”Lipa pamti“ ili nova imenovanja mjesnih zajednica, ulica i molova imenom potpisnika rasnih zakona Mile Budaka, otkrivanja spomenika teroristima, itd.

Tražimo da osude svakovrsni povijesni revizionizam i u novom proračunu predvide ulaganje u sveobuhvatna istraživanja, obrazovanje za suočavanje s prošlošću kao i priznavanje patnje svih stradalih.

Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Još tekstova ovog autora: