autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Posljednji pozdrav Mirjani Galo (1955. – 2025.)

AUTOR: Vesna Teršelič / 03.04.2025.

Mirjana se borila do zadnjeg daha, tražeći pravdu i prenoseći poziv na solidarnost svima koji su je poznavali.

Kad je početkom rata svjedočila rastućoj netrpeljivosti u društvu i u srednjoj trgovačko-ugostiteljskoj školi u Puli gdje je radila kao voditeljica praktične nastave u trgovini, znala je da mora postojati drugačiji put. Počela je okupljati sugrađanke kojima je bio stran nacionalizam.

Kako bi se borila za ljudska prava i suprotstavila diskriminaciji uključila se u rad Antiratne kampanje (ARK), a 1994. je sa suprugom Igorom Galom pokrenula Udrugu za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda HOMO. U prvom redu su pomagali ljudima izbačenima iz stanova nekadašnje JNA.

Uz lokalne odvjetnike pomoć su pružale i kolege i kolegice iz ARK-a i drugih susjednih i europskih zemalja.

Pamtim kako se svojim autom iz Londona u Pulu dovezao Tony Smythe, kako bi pomogao s iskustvom nenasilnih akcija iz međunarodne mreže War Resisters International.

U Puli pamte njene radijske nastupe posvećene kršenjima ljudskih prava i tribine na teme diskriminacije u Istri. Pamte i događanja na datume antifašističke borbe naroda Jugoslavije, Hrvatske i Istre.

Među prvima je zajedno sa Antiratnom kampanjom Hrvatske došla u Pakrac nakon akcije “Bljesak”, pokušavajući pomoći građanima koji su tamo preostali. Volontirala je u uredu na Gavrinici.

Među prvima je stigla u Liku nakon vojno-redarstvene akcije “Oluja” i svjedočila paljenju kuća i pljački imovine. Mirjana i Igor odlučili su otvoriti ured HOMO-a u Vrhovinama u Lici, odakle su nastojali pružiti pomoć preostalim stanovnicima. Zbog svog rada više puta su napadani u svom uredu u Vrhovinama. U kuću gdje su radili i noćili dva puta je podmetana vatra. Zbog hrabrih akcija Mirjana je stalno bila na meti.

Zbog najtežeg napada na Mirjanu i tadašnjeg novinara Ferala Borisa Rašetu, prosvjedovala su i strana veleposlanstva. Štitio ju je i Amnesty International, u kampanji za sigurnost branitelja ljudskih prava širom svijeta.

Na tisuće protestnih pisama poslano je na adresu tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske, Franje Tuđmana, a na njenu pisama podrške.

Od jeseni 1995. nadalje, njeni redovni obilasci ljudi u ličkim selima kojima je donosila hranu i potrepštine, postali su rijetka potvrda da još ima humanosti.

Potakla je organiziranje ženskih grupa i obnovu doma kulture u Donjem Lapcu. Večeri poezije s Enesom Kiševićem i kazališne predstave s Perom Kvrgićem i Ivom Gregurevićem postale su mjesta utjehe za povratnike različitih generacija.

Kroz akcije solidarnosti povezivala je Istru i Vojvodinu, Pulu i Banja Luku. Suosnivala je Koordinaciju ljudskih prava RH, GONG, Igmansku inicijativu. Podupirala je inicijativu za ustanovljenje REKOM-a.

Angažirala se i na zaštiti manjinskih prava. Bila je jedna od osnivačica Samostalne Demokratske srpske stranke (SDSS) u Puli i Istri te u jednom mandatu vijećnica Županijske skupštine.

Od 2013. do 2017. bila je potpredsjednica SDSS-a. Bila je potpredsjednica Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH. Uključila se i u rad Nove Ljevice.

Dobitnica je nagrade “Dijana Budisavljević” i priznanja asocijacije multietničkih gradova Jugoistočne Europe “Philia” za izuzetan doprinos osnaživanju multietničke tolerancije.

Više od priznanja značilo joj je zadovoljstvo kad je skupa s najbližima i prijateljicama pokretala nove inicijative. Nije mirovala već se uvijek suprotstavljala nepravdi.

Mirjana nas je zadužila, pronalazeći najljudskije odgovore i puteve solidarnosti u ratna vremena. Zato su njene akcije i osmijeh upisani u sjećanja svih s kojima je drugovala, na putu solidarnosti i nade.

Za Documenta, Vesna Teršelič

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Važni amandmani na Zakon o civilnim stradalnicima iz DR
• Milan Levar – čovjek koji nije želio šutjeti
• 33 godine otkako je JNA granatirala Stari grad
• Poboljšati Zakon o pravima civilnih žrtava rata
• Hrvatska država faktički stoji iza počinitelja zločina
• Otvoreno pismo u povodu povlačenja udžbenika povijesti
• Poštujemo li doista žrtvu Vukovara?
• Nedovoljno cijenjene količina patnje i okrutnost prema žrtvama
• Apel u povodu godišnjice početka Drugog svjetskog rata
• Poziv Vladi RH na zaštitu Golog otoka i Svetog Grgura

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: ODJECI
Oznake: Antiratna kampanja, Bljesak, Boris Rašeta, Documenta, homo, JNA, Mirjana Galo, nacionalizam, Oluja, Pakrac, Pula, Vesna Teršelič

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".