novinarstvo s potpisom
Do 8. studenoga (kada pišem ovaj osvrt) je umrlo 794 osoba od Covida-19, a među preminulima je dio smrtnog ishoda bilo moguće izbjeći. Do kraja studenoga ima još 21 dan. Ako prosječni broj umrlih po danu bude 30 to je 630 osoba plus ovih 794 pa dolazimo do brojke od 1.424 preminulih.
Bez nekih matematičkih modela iz ovoga moram zaključiti da je, na žalost, kolega Đikić u pravu (uzimajući u obzir i to da je prošlo nekoliko dana od njegove izjave).
Također treba sagledati da posljednja tri tjedna ima puno više oboljelih/pozitivnih koji nisu dokazani testiranjem, a posljedično, zbog njihovog velikog broja dio ih ne bude kontaktiran ili barem ne odmah. I to ni od pozitivnih/bolesnih ni od nekoga iz zdravstvenog sustava (liječnik obiteljske medicine ili epidemiolog).
Jedino što je primjetno da su se ljudi povukli posljednjih sedam do deset dana što može imati pozitivan učinak kroz neko vijeme.
No mnoge kolege diljem države uočavaju brojne propuste u primjeni propisanih mjera. Smatram da se dio propusta nesvjesno događa zbog zbunjenosti javnosti nekim kontradiktornim izjavama te potpuno promašenim (ne samo domaćim!) pristupu javnosti.
Stručne rasprave se vode u medijima, na brojnim društvenim mrežama, a prenose ih portali i novine.
Javnosti se treba obraćati isključivo jasnim porukama da svi razumiju što točno treba raditi te kako postupiti u pojedinoj situaciji.
Pandemija ima svoju dinamiku te je dio rasprava bio o tome imamo li drugi val ili je to rep prvog.
Kako su se provodile stroge mjere potpunog i djelomičnog zaključavanja, prvi val je prekinut, a u jesen je nastavljen, no ako se prikaže grafički, javnosti se čini da je drugi val.
Koliko god se puta mjere prekinu, toliko će biti nastavaka ili novih valova. No je li za javnost ovaj podatak važan?
Ne, nije, jer je većini bilo jasno da će na jesen opet biti više oboljelih.
Zašto se sve ovo medijski događalo, ne znam, no vjerojatno je znanstveno-stručnu zajednicu ponijelo što su sudionici uživo nikad većeg pokusa u zajednici, kako se stručno naziva kad se mjere primjenjuju na cijelu zajednicu, a u ovom slučaju gotovo cijeli svijet.
No trebali su se suzdržati javnih rasprava kako ne bi opterećivali stanovništvo ni podacima ni analizama o tijeku pandemije.
Tako i ja o pandemiji mogu napisati puno veći tekst, ali ovdje želim potpuno usredotočeno javnosti poručiti ono što je sljedećih pet mjeseci iznimno važno provoditi samo s jednim ciljem – preživjeti zdravstveno i financijski.
Provedba individualnih mjera bez prisile je bitan za naš ekonomski opstanak kao zemlje i naših sugrađana koji su najviše pogođeni pandemijom. Ako oni izgube poslove zbog naše nediscipline, lančano ćemo na kraju svi biti ugroženi.
Uočila sam nekoliko pogrešaka u razumijevanju i provedbi mjera.
Ako su u trgovini dvije prodavačice, kad netko uđe stave masku, a dio njih to učini nepravilno tako da im nos viri u cijelosti. No dok nema kupaca druže se na udaljenosti manjoj od metra i bez maske, gotovo u pravilu.
To ne može nadzirati nikakva inspekcija nego je bitna osobna odgovornost za sebe i druge.
Ne volim represiju i uistinu apeliram na sve koji takve pojave vide da ih odmah upozore, naravno na vrlo pristojan i neprovokativan način.
Zar je tako teško razumjeti jednostavnu uputu – udaljite se jedno od drugog i stavite masku. Ako se odmarate od maske, razmaknite se na više od dva metra od sugovornika ili suradnika. Masku uredno složite između presavinutog lista papira i to tako da presavinuta strana bude ona unutarnja.
I još nešto za kraj – s malo vlastite discipline moguće je spasiti živote.
(Autorica, prof. dr. sc. Nataša Antoljak je specijalist epidemiolog i zaposlena je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Nacionalni je koordinator programa probira raka debelog crijeva. Voditelj je predmeta Epidemiologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i niza kolegija na postdiplomskim i doktorskom studiju na hrvatskom i engleskom jeziku. Koordinatorica je za edukaciju Međunarodnog programa za školovanje epidemiologa kojeg organizira EU centar za kontrolu bolesti za Hrvatsku. Autorica i koautorica u nekoliko sveučilišnih udžbenika te brojnih radova objavljenih u inozemnim i domaćim časopisima).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.