Slovensko-njemačka inicijativa za Balkan, za EU, za Europu

”Europska unija je potpuna jedino ako su u njoj zemlje zapadnog Balkana”, rekao je kancelar Olaf Scholz uoči desetog, jubilarnog samita, pokrenutog već davne 2014. godine u Berlinu.

Kako bi podržala šest zemalja Zapadnog Balkana, Angela Merkel je 2014. godine pozvala njihove vlade na konferenciju u Berlinu. Sudionici su bili predstavnici šest balkanskih zemalja i deset ”država domaćina”: Njemačka, Austrija, Italija, Grčka, Poljska, Bugarska, Slovenija, Velika Britanija, Hrvatska i Francuska.

Sudjelovale su i institucije EU-a, međunarodne financijske institucije, kao i predstavnici civilnog društva, mladi i kompanije iz regije. Berlinski proces trebao je trajati samo četiri godine, ali nakon prvih deset kongresa – možemo ih očekivati još tko zna koliko…

Od 2014. godine samiti su održavani su u Beču, Londonu, Parizu, Trstu, Poznanu, Sofiji, Berlinu i Tirani. Kao i nove ministarske konferencije i  teme. Tako se sada održavaju još i godišnje konferencije o ekonomskoj suradnji, razmjeni mladih, sigurnosti, digitalizaciji, zelenoj energiji, poljoprivredi, o problemima Roma, rodne ravnopravnosti…

Ovaj samit je započeo sastankom na vrhu lidera Berlinskog procesa 2024. godine i prvom radnom sjednicom ”Regionalna suradnja i zajedničko regionalno tržište”, održana je radna sjednica ”Zeleni plan, povezanost, energija”.

”Mislim da nam je pošlo za rukom stvoriti nešto što možemo nazvati ‘duhom Berlina’”, rekao je Scholz… ”Želim reći svojim prijateljima iz Beograda i Prištine: nemojte dopustiti da vas prošlost zadržava na putu u budućnost mira i blagostanja…”

Slijedilo je potpisivanje akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište od 2025. do 2028. godine, te sporazum o slobodnijem pristupu visokoškolskim ustanovama unutar regije, koji su potpisale države zapadnog Balkana: Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina…

Moram, u poslovično srdačnom berlinskom ambijentu izdvojiti zajednički istup Slovenije i Njemačke: predložile su Europskoj uniji non-paper kojim se predviđa da nema veta i blokade bilateralnih pitanja sa susjednim državama: odvažno i razumno i, zapravo, neizbježno ako se već jednom želi zaključiti balkanska priča.

A blokade ovdje traju odavno. Ovih dana, naročito su odjeknule hrvatske blokade Crne Gore i Srbije.

Nakon prijedloga Slovenije i Njemačke o ukidanju veta, oglasili su se i analitičari iz Srbije: ”To bi prije svega pomoglo Srbiji da izbjegne potencijalni veto od Bugarske i Hrvatske, koje su prije nekoliko dana blokirale otvaranje pregovora u klasteru 3 (koji uključuje osam poglavlja, op. a.), ali i spriječilo potencijalne blokade Mađarske i Rumunjske temeljene na bilateralnim problemima, a koje su također zemlje EU-a s kojima Srbija graniči”.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Slovenije, Tanja Fajon zaključila je: ”To je inicijativa da ubrzamo cijeli proces proširenja, odnosno, pretpristupni proces, kako ne bismo imali previše prilika stavljati veto na blokade susjeda zbog bilateralnih pitanja, te više puta iskoristiti mogućnost glasanja kvalificiranom većinom (QMV) uz sam proces”… jer, samo Hrvatska je do sada šest puta blokirala Srbiji zatvaranje pregovaračkog poglavlja s Europskom unijom.

Bugarska također ne zaostaje s blokiranjem: 2024. godine blokirala je otvaranje klastera 3, 2021. otvaranje klastera 3 i 4, 2020. poglavlje 2, 2017. poglavlje 26…

I tijekom pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Slovenija je blokirala napredak te zemlje zbog graničnog spora oko Piranskog zaljeva. Dugo godina je i Grčka usporavala eurointegracije Sjeverne Makedonije zbog spora oko imena, jer je naziv ”Makedonija” smatrala dijelom svog povijesnog i kulturnog nasljeđa. Sjevernu Makedoniju je svojevremeno blokirala i Bugarska zbog pitanja naziva jezika i interpretacije povijesti.

Nova povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos, možda najbolje opisuje ove primjere: ”Treba učiniti sve da bilateralni sporovi ne uđu u pregovarački proces… Svoju ulogu vidim i u tome da pomognem u rješavanju problema, koji su veoma povezani s poviješću. A kada je povezano s poviješću, ne radi se samo o racionalnosti. Onda je riječ o emocijama, riječ je o psihologiji”…

Tanja Fajon rekla je za agenciju TANJUG: ”To je naše susjedstvo, to su zemlje koje su uvijek bile dio Europe u prošlosti i uvijek će biti dio Europe. Zbog toga mi nudimo podršku svima u procesu reformi. Za nas je bitno da sve zemlje rade na tome da bi jednom postale članice EU-a.”

No hoće li ne-papir proći? Slovenija ima podršku Njemačke, ali, naravno da će biti teško nagovoriti sve države članice da pristanu na to.

Jedna od opcija u slovensko-njemačkom ne-papiru, kako je navela Fajon, je donošenje odluka kvalificiranom većinom, a ne konsenzusom. Možda to prođe, ali samo za balkanska pitanja, a nikako ne ni u kojem drugom području – iako bi to bilo ubrzanje zbiljskog jedinstva Europske unije!

Geostrateška važnost pitanja proširenja EU-a je osnažena poslije ruske invazije na Ukrajinu, kao što su se promijenile i mnoge druge međunarodne okolnosti – strategijske, političke, vojne, ekonomske…

Ipak, ako slovensko-njemački ne-papir i pobijedi loše susjedske odnose, za Srbiju i dalje ostaju otvorena neka druga pitanja koja su suštinske prirode – pravosuđe, pravda, prava i slobode, sigurnost, stanje demokracije, borba protiv korupcije…

Slovensko-njemačka inicijativa zbilja je ozbiljna stvar, za Balkan, za cijelu EU, za cijelu Europu. Držimo plačeve da stvar uspije, radi naših susjeda s Balkana i cijele Europe. Radi bolje budućnosti…

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Kar je Sonce za Luno, to je Rusija za nas
    •  Trumpov trijumf – strah i nada svijeta
    •  Nama nema spasa, mi smo analogna rasa i kraj budućnosti
    •  Od holocena do holokausta
    •  A da konačno poslušamo Habermasa?!
    •  Fašistički kulturocid
    •  Legenda o Joakimu širila se Istrom još za njegova života
    •  1943.: Došla je naša ura
    •  Strvinari starog svijeta iliti iskonska Tea Tulić
    •  Analiza EU izbora: nacionalistički internacionalizam

> Svi tekstovi ovog autora