SOS za zdravstvo

Prosvjed liječnika održan 18. ožujka 2023. na Markovom trgu poslao je poruku. Oko 3.000 liječnika nezadovoljnih stanjem u zdravstvu jasno je ukazalo na sve slabosti našeg zdravstvenog sustava.

Pokušaji da se prosvjed prikaže kao skup nezadovoljne skupine liječnika svojim materijalnim statusom, propao je. I to je jedan od važnih poticajnih problema prosvjeda, ali nije najvažniji.

Organizatori skupa jasno su artikulirali svoje zahtjeve, a na prvom je mjestu veliko nezadovoljstvo kvalitetom rada, njegovim stalnim urušavanjem. A vladajući, kao i oni prije njih, nisu i ne predlažu izlaz iz ove krizne situacije zdravstva. Tek su na vidiku neki kozmetički zahvati.

Organizatori skupa sindikat, komora i liječničke udruge jasno su artikulirali probleme. Važno je istaknuti da od politike nije bilo ni slova ”p”. Jedina politika su bili zdravstveni djelatnici i njihovo nezadovoljstvo uz naglasak da se sada i odmah nešto poduzme.

U nas se uvijek prosvjedima nalijepi etiketa političkog. Ako je prosvjed protiv ovakvog zdravstva prepoznat kao politički napad na vladajuću garnituru, ponajprije ministra, a sustav duboko ne funkcionira, onda sam za takvu politiku. No sigurno je da skup, kao i obraćanje govornika nije bilo obojeno znakovljem političke oporbe.

Liječnici ne vole prosvjede. Većina je spremna negdje iz prikrajka radoznalo promatrati. U kuloarima njihova izrečena kritika zna biti itekako argumentirana i ciljana. Ali javni istupi, to je za neke druge. Međutim kada su procijenili da je vrijeme poslati jasnu poruku učinili su to bez zadrške.

”Vrijeme je za aktivnosti koje su nam jedine preostale”, zajednička je poruka pet krovnih liječničkih organizacija. SOS za zdravstvo ispisano na velikom broju transparenata samo naglašava važnost da se odmah djeluje. U takvoj situaciji nije vrijeme za osjećaj povrijeđenosti.

Ministar zdravstva mora prepoznati i iskoristiti pozitivni naboj prosvjeda i želju da se krene u korjenite promjene. Jer one su jedino moguće i ostvarive ako ih prihvate i provode zdravstveni djelatnici. A oni su jasno pokazali da su spremni i da se žele aktivno uključiti.

Oporba također mora prepoznati trenutak. Ovdje nema i ne može biti jeftinih političkih poena. Naivno vjerujem u potrebu da se zdravstvo mijenja na bolje djelovanjem svih. Vjerujem da većina ne koristi zdravstvo kao oružje političke zavjere.

Ministar Vili Beroš u svom otvorenom pismu pokušava osporiti potrebu prosvjeda.

U pismu posebno navodi znatno poboljšan materijalni status liječnika, te između ostalog proziva komoru jer su upravo Vlada i Ministarstvo zdravstva ovlastili Hrvatsku liječničku komoru za licenciranje liječnika i dali joj javne ovlasti. Zbog toga što je članstvo u komori obavezno svi liječnici plaćaju obaveznu članarinu, a s druge strane ta ista komora sada prosvjeduje protiv te iste Vlade u maniri sindikata te višak prihoda usmjerava u aktivnosti od kojih velika većina članova – liječnika, nema koristi.

O obaveznoj članarini, licencama i aktivnostima koje financira komora također treba raspravljati. Ali spočitavati joj pravo da brine o svojim članovima, liječnicima, da bude uz njih i da je dio njih kada opravdano prosvjeduju čini se bezumnim.

Gotovo mi je teško napisati da temeljem gornjih navoda proizlazi da bi komora trebala slušati Vladu, a ne svoje članove. Malo je tužno da je Hrvatski liječnički zbor ostao nijem i da nije prepoznao ugroženost medicine kao struke i znanosti.

Plaće i koeficijenti su najvažniji dio koji osiguravaju materijalni status svakog liječnika, pogotovo kada je to jedini njihov prihod. Govoriti o dežurstvima i prekovremenim satima, pripravnosti, predavanjima i provođenju kliničkih studija potpuno je neprimjereno. U to je uključen relativno mali broj zdravstvenih djelatnika koji su svojim minulim radom dosegli razinu da predaju, vode kliničke studije i drugo.

Kaže ministar da liječnici zarađuju u Hrvatskoj izdašne iznose na mjesečnoj razini i to ne samo za hrvatske već i za uvjete razvijenijih država.

Ovih je dana popularna izjava premijera Andreja Plenkovića ”Hrvatska u 15 najrazvijenijih zemalja” misleći pritom na 15 zemalja istodobno u NATO-u, EU-u, Schengenu. Time su, prema premijerovoj izjavi, stvorene pretpostavke da četvrto desetljeće hrvatske samostalnosti bude ono u kojemu dostižemo prosjek standarda razvijenih zemalja.

Evo mogućnosti za jedno pravo istraživanje. Usporedba primanja liječničke profesije u tih 15 ”najrazvijenijih” zemalja. Pa ćemo odmah vidjeti koliko smo daleko od standarda najrazvijenijih. I u tom svjetlu dobit će se prava slika jeftinije struje i benzina.

Odmah treba naglasiti da bi problem zdravstva bio vrlo lako rješiv kada bi primanja bila jedini ili najvažniji problem.

Kadrovski gorući problemi, odlazak velikog broja liječnika u inozemstvo, nepovoljna dobna struktura ponajprije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nedostatak liječnika primarne zdravstvene zaštite kao i specijalista pitanja su koja traže brza rješenja, a svi mi znamo da su kadrovska rješenja na duge staze.

Sve to kreira loše uvjete rada, duge liste čekanja i često rezultira medicinskim pogreškama. HZZO je priča za sebe i zahtijeva dubinsku reformu. Ne želim dalje nabrajati već poznato i više puta ponavljano. Za sve to još nema na vidiku konkretnih rješenja.

Prosvjed je prošao. Poruke su odaslane. Brojni liječnici uglavnom mlađi, mogli su dijelom utažiti svoje nezadovoljstvo načelom grupne psihoterapije.

Ali ostaje pitanje što i kako dalje?

Za to postoje dva scenarija: ili čekati izbore ili ne posustati i upregnuti sve postojeće snage za spas zdravstvenog sustava.

Prvi scenarij je lakše provediv, ali ne garantira početak rješavanja problema. Stoga je drugi put, iako teži, jedini koji može pokrenuti kvalitativne promjene u zdravstvu.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Zabrana upravljanja vozilom nije problem liječnika
    •  Postoji li radno vrijeme u zdravstvu?
    •  Za kvalitetu u medicini - međunarodna prepoznatljivost
    •  Što nas čini Europljanima – izborni zakon ili Schengen
    •  Dodir i riječ su ključ zdravstvene pismenosti
    •  Izgubljene vrijednosti akademske zajednice
    •  Liste čekanja treba ukinuti jer su plodno tlo korupcije
    •  Medicina nije ceh
    •  Nakon 40 godina od prve transplantacije koštane srži
    •  Koliko bi u nas trebao zarađivati vrhunski liječnik?

> Svi tekstovi ovog autora