autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Sretna još jedna ili nova 2.0 godina

AUTOR: Jadranka Brnčić / 31.12.2021.

Jadranka Brnčić

Klimatske promjene, virusne epidemije, ekonomske krize, sve veće razlike između bogatih i siromašnih, lažne vijesti, političke i svjetonazorske ideologije koje nas dijele – sve nas to ispunja osjećajem nesigurnosti i strahovima. A strah, pogotovu nesvjestan, rađa frustracije, gnjev, pa onda i sukobe i ratove.

Promatramo uglavnom tek simptome i ne pitamo se o uzrocima. Imamo osjećaj kao da ionako na njih ne možemo utjecati. Samo želimo da nas ostave na miru, da imamo dovoljno sredstava živjeti svoje male živote. Analizu i dijagnostiku ostavljamo drugima.

Živimo u svojevrsnu hipnotičkom stanju i sve smo podatniji za manipulacije. Sad ne više samo našim uvjerenjima, novcem i znanjima, nego našim zdravljem i našim nagonom za preživljavanje, našom potrebom za udruživanjem i solidarnošću – riječju: našom ljudskošću. Rane našega svijeta već su prodrle u naše domove, naša tijela i duše.

Je li tehnološki napredak loš za ljudsku autonomiju? To je pitanje postavila 2019. Shoshana Zuboff u ”The Age of Surveillance Capitalism”, knjizi koja govori o načinima na koje korporacije i vlade koriste tehnologiju da utječu na naše ponašanje. Zuboff je tek jedna u nizu autora koji govore o ”totalitarnoj tehnologiji”. Sintagma opisuje uređaje i algoritme kojima pojedinci gube svoju privatnost i autonomiju u korist neke treće strane.

Novi totalitarizam neće biti politički, nego već jest tehnološki. Klimatske promjene, virusne epidemije, ekonomske krize, kreiranje lažnih vijesti, političke i svjetonazorske ideologije u sukobu – sve to samo pogoduje novoj religiji. Novi bogovi objavit će nam se kao spasitelji kad se bolesti našega svijeta počnu nezaustavljivo širiti

Novi totalitarizam neće biti politički, nego već jest tehnološki. Klimatske promjene, virusne epidemije, ekonomske krize, kreiranje lažnih vijesti, političke i svjetonazorske ideologije u sukobu – sve to samo pogoduje novoj religiji. Novi bogovi objavit će nam se kao spasitelji kad se bolesti našega svijeta počnu nezaustavljivo širiti.

”Spasitelji” Njemačke i Rusije, Adolph Hitler i Josif Staljin, oslanjali su se na znanstvenike i inženjere u izgradnji infrastrukture svojih država. Vojna moć njihovih režima uvelike se temeljila na otkrićima fizičara i biologa. Pokušali su upotrijebiti biologiju za transformaciju prirode, uključujući i svoje građane, s ubojitim učinkom u nacističkoj Njemačkoj.

Očekivali su da će se znanstvenici u potpunosti posvetiti državnim ciljevima i bili su netolerantni na odstupanje od programa i ideologije koje je sponzorirala država. Zbog toga su fizičari, biolozi i inženjeri patili od posljedica ideološkog upletanja u njihov rad. Mnogi su ostali bez posla; drugi su uhićeni i nestali u zatvorima.

Politika je igrala važnu ulogu u oblikovanju znanstvenih istraživanja i razvoja u brojnim zemljama, ali nigdje s većim rizikom za građane i okoliš kao u zatvorenim političkim sustavima. Danas gotovo da je obrnuto: kupljena znanstvena istraživanja i velike korporacije imaju ključnu ulogu u kreiranju politika u tzv. demokratskim državama.

Utjecaj tehnologije može se svrstati u barem tri različite sfere života: potrošačke usluge, radna mjesta te vladu i politike.

Tehnologija već je sveprisutna u svijetu maloprodaje koja se sve više temelji na podacima o potrošačima, a ni naši osobni podaci također nisu sigurni: digitalni asistenti poput Amazon Alexe, primjerice, pohranjuju našu povijest upita, što znači da su im poznate naše jedinstvene povijesti kupovine, obrasci putovanja ili naše glazbene preferencije.

Poslodavci također diljem svijeta koriste tehnologiju za praćenje svojih radnika. Sve veći broj tvrtki koristi ne samo nadzorne kamere, nego i biometrijske vremenske kartice koje skeniraju otisak prsta, očne mrežnice ili šarenice svojih zaposlenika.

Korištenje tehnologije u vladama i politici nije novina. Ali jest doseg mogućih manipulacija. Ne samo u izbornim kampanjama, lobiranjima, tajnim službama. U tzv. ”prediktivnoj policiji”, primjerice, koriste statističke podatke ”sumnjivih” obrazaca ponašanja za sastavljanje popisa potencijalnih kriminalnih prijestupnika.

U studenom 2021. Mark Zuckerberg je najavio da će Facebook od sada biti poznat kao meta te da će njegov glavni fokus biti stvaranje i integracija virtualne stvarnosti zvane metaverse. Govorilo se o tome kako će budući metaverzum sadržavati ”senzore koji mapiraju svijet oko nas”, nagovještavajući sve dublju arhitekturu nadzora.

U reklamnom spotu Zuckerberg se pojavio kao bog obećavajući nam svoje kraljevstvo, preciznije: prodajući nam iluziju čarobne utopije, ali tražeći zauzvrat da postanemo ljudski generatori podataka. Iako je, zbog zabrinutosti dijela društva, ponavljao da je ”budućnost privatna”, nemojmo se zavaravati: meta je samo još jedan eufemizam za pipke nadzora koji se probijaju u svaki procjep naših života, mapirajući naše strahove učinkovitije i potpunije nego ikad prije

U reklamnom spotu Zuckerberg se pojavio kao bog obećavajući nam svoje kraljevstvo, preciznije: prodajući nam iluziju čarobne utopije, ali tražeći zauzvrat da postanemo ljudski generatori podataka. Iako je, zbog zabrinutosti dijela društva, ponavljao da je ”budućnost privatna”, nemojmo se zavaravati: meta je samo još jedan eufemizam za pipke nadzora koji se probijaju u svaki procjep naših života, mapirajući naše strahove učinkovitije i potpunije nego ikad prije.

Netflixov dokumentarac ”The Social Dilemma” upozorio je do koje mjere algoritmi društvenih medija iskorištavaju naše emocionalne slabosti.

Zašto je totalitarna tehnologija odabrala ovaj trenutak na sceni? Jer javnost to zahtijeva. Jer je primjena tehnologije oblikovana našim željama (ne i potrebama!) kao društva.

Posljednjih godina svijet se okreće prema populizmu, centraliziranoj kontroli i nacionalizmu. Nimalo slučajno, današnja tehnološka otkrića idu u istom smjeru – prema osnaživanju grupe, ne pojedinca kojim je teže manipulirati.

Generacijska dinamika povećava ovaj pomak prema grupnim totalnim tehnološkim sustavima. Dok starije generacije smatraju da je žrtvovanje njihove privatnosti inherentno rizično, milenijalci prirodno vide implikacije totalitarne tehnologije koje povećavaju sigurnost.

Posljednji put kada smo vidjeli promjenu raspoloženja prema nacionalnoj zajednici potpomognutoj prometejskim novim tehnologijama bile su 1930-e, kada su usred Velike depresije, opkoljeni građani osnažili FDR i njegove New Deal demokrate da izvrše velike promjene u društvu.

Tada je vlada iskoristila tehnološka otkrića kako bi pobijedila neprijatelja (u ovom slučaju, fašizam) – od masovnih radijskih emisija do masovnih montažnih linija, od radara i računala za razbijanje kodova do blizinskih osigurača i atomske fisije.

Nacionalni čelnici podržani javnošću upotrijebili su novu tehnologiju kako bi uspostavili demokratski svijet u kojem bi se opasno autoritarni režimi mogli držati pod kontrolom. Danas bi se moglo dogoditi nešto slično u obrnutom smjeru: nacionalni i korporativni čelnici mogli bi upotrijebiti demokratski svijet kako bi tehnološki totalitarizam ostao izvan kontrole.

”Zamislite, stavite naočale ili slušalice i odmah ste u svom kućnom prostoru. U njemu su dijelovi vašeg fizičkog doma rekreirani virtualno…” rekao je Zuckerberg. Neodređeno je brbljao o hologramima i senzorima koji mapiraju naš dom i naše tijelo. Virtualni svijet, u ovoj zamišljenoj budućnosti, bit će, dakle, preslikan na stvarni.

Ako ćemo htjeti, primjerice, natjerati svog avatara da trči po prekrasnoj virtualnoj livadi, morat ćemo imati dovoljno prostora da i sami trčimo u stvarnom prostoru. Uvreda u srži ovog dizajna je da će oni koji imaju manje u stvarnom svijetu, imati manje i u virtualnom. Nejednakost će se samo prenijeti, štoviše, uvećati.

Posljednjih godina svijet se okreće prema populizmu, centraliziranoj kontroli i nacionalizmu. Nimalo slučajno, današnja tehnološka otkrića idu u istom smjeru – prema osnaživanju grupe, ne pojedinca kojim je teže manipulirati.

Metaverzum nije stvaranje nekog čarobnoga i neograničenoga drugog svijeta, nego tek šareni klon našeg stvarnog svijeta i svih njegovih sumornih materijalnih uvjeta. Od nas se traži da se uključimo u laž, postanemo zamorčići na virtualnom kotaču, neprestance generirajući biometrijske i bihevioralne podatke. I sve samo za nagradu života u verziji 2.0 našega stvarnog svijeta.

Čarobna virtualna stvarnost metaverzuma zahtijeva temelje čarobnog stvarnog svijeta kojem većina nas nema pristup. No milijarderi, bilijarderi i korporacije sve će više biti prisiljeni suočiti se sa svojom odgovornošću za eroziju našega društvenog tkiva.

U San Franciscu, primjerice, Google je priznao svoju ulogu u gentrifikaciji i inflaciji cijena kuća te je obećao milijardu dolara za stambene projekte u tom području. I u Dublinu, multinacionalne tvrtke poput Facebooka preuzele su dio grada, a luksuzne stambene zgrade se uzdižu kako bi navodno smjestile tehnološke radnike – ali ostaju prazne, dok su slabo plaćeni radnici raseljeni ili stisnuti u ono malo prostora što je ostalo u gradu.

Metaverzum izgrađen na iluziji čarobnog svijeta stvara sve veće probleme u stvarnom svijetu – financijalizaciju, nedostatak i nepriuštivost stanova, stagnaciju plaća, klimatske promjene, virusne epidemije, ekonomske krize, sve veće razlike između bogatih i siromašnih, lažne vijesti, političke i svjetonazorske ideologije koje nas dijele. Ti su problemi, naposljetku, stvarni čak i u alternativnoj stvarnosti.

Zato vjerujem da će i godina u koju ulazimo biti stvarna kao i naši problemi, a rješenja dostupna koliko bile otvorene oči svakog od nas.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Papa Franjo nas poziva: ''Činimo sve dobro koje možemo!''
     Britanska monarhija, Crkva i sinodalnost
     S odlaskom profesora Žmegača otišao je cijeli jedan svijet
     Želim li da se svijet promijeni?
     Prostor za trećeg(a) - opće dobro - u dijalogu
     Antisemitizam u Hrvatskoj i dalje je prisutna anomalija
     Susret s Irinom iz Mariupolja
     Bio nam dobar Prelazak!
     Refleksija uz rat u Ukrajini: što znači – biti za mir?
     Thich Nhat Hanh – učitelj za 21. stoljeće

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija