autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Refleksija uz rat u Ukrajini: što znači – biti za mir?

AUTOR: Jadranka Brnčić / 12.03.2022.

Jadranka Brnčić

Vjerojatno nema čovjeka koji ne želi mir, život bez sukoba i nasilja. Barem u vlastitom, osobnom, obiteljskom i svakodnevnom životu.

Najčešće mislimo da naš mir uglavnom ovisi o drugima, odnosno da su drugi ti koji ga mogu narušiti.

Što su nam prostorno i vremenski bliži ljudi čiji je mir razoren sukobima i nasiljem, to intenzivnije osjećamo strah da bi i naš mogao biti ugrožen. Prema udaljenima smo najčešće, iako možda govorimo drukčije, zapravo ravnodušni.

Nije potrebno poznavati detalje povijesnih previranja, da vidimo kako u našem stoljeću ratove ne vode politike, nego interesi. Interesi velikih korporacija koje kreiraju, bili toga svjesni ili ne, i naš svijet potreba i želja. Još smo u starom svijetu koji se opire radikalnoj promjeni.

Pravi mir ide u korijen nasilja i beskompromisan je.

Biti za mir svakako ne znači to deklarirati, a onda, bez obzira na to što nam je biti na strani žrtve, navijati da jedna strana u sukobu pobijedi takvim oružjem kakvim je napadnuta. Time samo perpetuiramo svijet nasilja.

Ne bismo li trebali početi od toga: da svatko u punom posjedu svojih sposobnosti ne dopusti da ga ponese spirala straha i prosuđivanja kako bi se nasilju suprotstavio nečim drugim, a ne nasiljem?

Radije se suprotstavimo hrabrošću savjesti, utjelovljenom svijesti, preferirajući da radije budemo ozlijeđeni nego da pozljeđujemo. Nepobjediva i ranjiva sila ponizne ljubavi stoji uspravno bez obzira na rane.

Mir ne treba tražiti, ne treba ga stvarati. Prvo ga treba otkriti u nama samima.

Mir nije nešto što se može imati ili dobiti. Mir je naša prava priroda, zaboravljena, potisnuta, zanijekana.

Riječ je o pomirenju s našim nutarnjim mirom, prepoznavanju ga kao dubljeg od straha, straha koji je njegova suprotnost i porijeklo svakog nasilja.

Tko, dakle, može zaustaviti sukobe i rat? Samo svatko od nas. Mir u svijetu ovisi o svakom od nas. Bez obzira na to koliko dug put bio da bi on bio prepoznat i zaživljen.

Ratovi u svijetu ne bi nas trebali obeshrabriti, nego potaknuti da neumorno slijedimo želju da rastemo u ljudskosti i da njegujemo najbolje od sebe kako bismo bili akteri radikalne promjene paradigme: prelaska s dominacije na služenje, s nasilja na poštovanje i s natjecanja na suradnju.

Želim nam svima, bez obzira na izvanjske okolnosti, nutarnju smirenost, mir koji pronalazi svoj put u naše odgovore i na smrt i na život.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Magnifica Humanitas
• Papa Franjo nas poziva: ''Činimo sve dobro koje možemo!''
• Britanska monarhija, Crkva i sinodalnost
• S odlaskom profesora Žmegača otišao je cijeli jedan svijet
• Želim li da se svijet promijeni?
• Prostor za trećeg(a) - opće dobro - u dijalogu
• Antisemitizam u Hrvatskoj i dalje je prisutna anomalija
• Susret s Irinom iz Mariupolja
• Bio nam dobar Prelazak!
• Thich Nhat Hanh – učitelj za 21. stoljeće

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: PARRHēSIA
Oznake: Jadranka Brnčić, mir, nenasilje, Parrhēsia, promjena paradigme

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".