Šulek, luteran koji je pokatoličio Vukovu Bibliju za Hrvate

Pozitivno su me iznenadile i iskreno obradovale neke konstruktivne reakcije na moju kolumnu o velikom Tonku Maroeviću, posebno o njegovu zanimanju za moj rad o prevođenju biblije na južnoslavenske jezike.

Dvojica kolega mi kažu da i njih zanima (citiram kolumnu) – ”kako je Bogoslav Šulek, jedan slovački luteran, išao pohrvatiti Vukov prijevod Novoga zavjeta i u kojoj mjeri je Šulekova prilagodba jezikoslovno (su)oblikovala hrvatski književni jezik” – te me mole da o tome nešto više napišem jer se o Šuleku i njegovoj pozadini premalo zna u hrvatskom narodu.

Bogoslav (Bohuslav) Šulek (Schulek) je rođen u mjestu Sobotište u Slovačkoj, 20. travnja 1816. godine, a umro u Zagrebu, 30. studenoga 1895. U Požunu (Bratislavi) je studirao evangeličku teologiju kako bi poput svog oca postao evangelički pastor. Taj se plan ipak nije ostvario jer Bogoslav zbog nagluhosti nije mogao biti zaređen.

Ta ga je sudbina dovela u Hrvatsku, najprije 1838. godine kod brata u Slavonski Brod gdje je radio u tiskari i učio hrvatski jezik, a od 1839. u Zagreb gdje je nastavio raditi kao novinar i urednik.

Preporoditeljima se pridružio 1841. te ubrzo postaje jedna od najutjecajnijih ličnosti ilirskog preporoda.

Dvije godine kasnije počinje uređivati Gajevu Danicu, a zatim od 1846. godine Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske, te niz drugih prestižnih hrvatskih novina i časopisa.

Leksikografska djela donijela su Šuleku naslov ”oca hrvatskog znanstvenog nazivlja” jer su po dosegu, opsegu i pristupu te utjecaju, na ne samo onodobne jezične tijekove. bez premca u hrvatskoj leksikografiji 19. stoljeća

Pored novinarstva bavio se popularizacijom prirodnih znanosti, leksikografijom, filološko-historijskim raspravama o Srbima i Hrvatima i drugim važnim pitanjima za razumijevanje i razvoj narodnog života i jezika u Hrvatskoj u uzavrelom 19. stoljeću.

Hrvatska enciklopedija jezgrovito sažimlje: ”Šulek je svojim djelom i golemom aktivnošću ostvario mnoge ideje narodnih preporoditelja o napretku kulture, znanosti i gospodarstva. Gotovo nema područja u kojem nije djelovao. Objavio je više od 200 naslova najraznovrsnije tematike.”

Šulek spada, uz vizionara i mecenu Strossmayera i prvog predsjednika Franju Račkog, među prve pokretače Jugoslavenske akademije, kojoj je tajnik, od 1874. do smrti 1895. godine.

Šulekova gledanja na crkvu i crkveni život bila su napredna. Imao je veoma visoko mišljenje o Strossmayeru, koji ga je materijalno pomagao u njegovu znanstvenu radu.

Kao protestant Šulek je sa simpatijama gledao i na protestantska gibanja u našim krajevima i zanimao se za njih.

Kao sin evangeličkog pastora Šulek je od najranije mladosti bio upoznat sa sadržajem Svetoga pisma i njegovim značenjem za utemeljenje i učenje kršćanske vjere.

U rodnoj Slovačkoj je preko svetopisamskih tekstova u izdanju Britanskog i inozemnog biblijskog društva shvatio značaj i opseg rada te najveće (biblijske) prevodilačke i izdavačke kuće na svijetu.

Šulek u kolovozu 1863. godine u Zagrebu upoznaje Edwarda Millarda, poduzetnog i izvrsno obrazovanog vizionara koji predstavlja Biblijsko društvo i njegov rad unutar srednje i jugoistočne Erope.

Najvjerojatnije ih je upoznao Đuro Daničić s kojim je Društvo u to vrijeme ugovorilo prijevod Staroga zavjeta u pripremama za zajedničko izdanje s Vukovim prijevodom Novoga zavjeta.

Šulek je preko Millarda i njegovih opširnih izvješća centrali u Londonu snažno utjecao na formiranje mišljenja biblijskog društva o Hrvatima, njihovu zasebnom jeziku i duhovnoj situaciji.

Kao jezikoslovac koji zna cijeniti ulogu prijevoda Biblije na narodnom jeziku i njegov značaj u standardizaciji pisma i jezika, Šulek je Millardu potanko objasnio razliku između srpskog i hrvatskog jezika.

Iznio mu je i veoma trijezan sud o vrijednosti prijevoda Vuka Karadžića za hrvatski puk te tako potaknuo da Biblijsko društvo Vukov prijevod nakon ćiriličnog izdanja izda i za Hrvate latinicom.

Millard je nakon više pokušaja, a uz pomoć Šulekovih argumenata uspio uvjeriti upravu Biblijskog društva da Vukov prijevod čak ni u latiničkom izdanju Hrvatima nije prihvatljiv te da ga treba revidirati, to jest pohrvatiti.

Bogoslav (Bohuslav) Šulek (Schulek) je rođen u mjestu Sobotište u Slovačkoj, 20. travnja 1816. godine, a umro u Zagrebu, 30. studenoga 1895. U Požunu (Bratislavi) je studirao evangeličku teologiju kako bi poput svog oca postao evangelički pastor. Taj se plan ipak nije ostvario jer Bogoslav zbog nagluhosti nije mogao biti zaređen

Nakon višekratnih početnih angažmana i provjera potencijalnih revizora (najpoznatiji kandidati bili su izvrsni bibličari/jezikoslovci Voršak i Iveković) Biblijsko društvo se ipak odlučilo za Šuleka kao revizora.

Šulekovo bavljenje filologijom te zanimanje za rad Biblijskog društva i njegova protestantska baština dovode do zaključka, i u Zagrebu i u Londonu, da nema prikladnijeg i kvalificiranijeg stručnjaka koji bi mogao kroatizirati (spominje se i izraz ”pokatoličiti”) Vukov Novi zavjet i Daničićev prijevod Psalama.

Šulekova kroatizacija navedenog prijevoda je prvi puta tiskana 1876. godine u nakladi od 10.000 primjeraka. Primljena je izvrsno te su slijedila mnoga izdanja, a od 1895. im se pridružuje i pohrvaćeno izdanje cijeloga Staroga zavjeta u reviziji Milana Rešetara.

Ta izuzetno popularna Biblija je sve do izdanja Zagrebačke Biblije (1968) predstavljala najrasprostranjeniju knjigu na hrvatskom jeziku. Ne bez izuzetnih zasluga velikog hrvatskog filologa slovačke nacionalnosti i evangeličke vjere – Bogoslava Šuleka.

Bogoslav Šulek ima izuzetne zasluge i u nizu drugih znanstvenih istraživanja i publikacija, posebno na području leksikografije.

Leksikografska djela donijela su Šuleku naslov ”oca hrvatskog znanstvenog nazivlja” jer su po dosegu, opsegu i pristupu te utjecaju, na ne samo onodobne jezične tijekove. bez premca u hrvatskoj leksikografiji 19. stoljeća.

Šulek je, kako piše njegov biograf Rudolf Maixner, bio ”polihistor, kakav je Hrvatima upravo trebao na prijelazu iz doba narodnog buđenja u doba naučnog stvaranja jer je on u svojoj inteligenciji, učenosti, marljivosti i poštenju bio i preporoditelj i naučni stvaralac”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik
    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima

> Svi tekstovi ovog autora