Svjetska etika (3)

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI

Parlament svjetskih religija
Chicago,  4. rujna 1993.

***

NAČELA  SVJETSKE ETIKE

Naš svijet prolazi kroz temeljnu krizu, krizu svjetske privrede, svjetske ekonomije, svjetske ekologije i svjetske politike. Posvuda se ljudi žale na odsutnost velike vizije, na užasnu gomilu neriješenih problema, na političku paraliziranost, na blijeda politička vodstva, koja nemaju dovoljno uvida u stvarnost, a još manje predviđaju budućnost, i općenito, na premalo smisla za opće dobro.

Previše je starih odgovora na nove izazove.

Stotine milijuna ljudi na našem planetu sve više trpe od nezaposlenosti, siromaštva, gladi i raspada obitelji. Opet nestaje nada u trajni mir medu nacijama. Napetosti između spolova i generacija dosegle su zabrinjavajuće razmjere. Djeca umiru, ubijaju i bivaju ubijena. Afere zbog korupcije u politici i gospodarstvu pogađaju sve veći broj država. U našim je gradovima sve teže mirno živjeti zbog socijalnih, rasnih i etničkih sukoba, zloupotrebe droga, organiziranog kriminala, pa i anarhije. Susjedi često žive u strahu jedni od drugih.

Afere zbog korupcije u politici i gospodarstvu pogađaju sve veći broj država. U našim je gradovima sve teže mirno živjeti zbog socijalnih, rasnih i etničkih sukoba, zloupotrebe droga, organiziranog kriminala, pa i anarhije. Susjedi često žive u strahu jedni od drugih

Nastavlja se bezobzirna pljačka našeg planeta. Prijeti nam slom ekosistema. Uvijek iznova primjećujemo kako na nemalo mjesta u svijetu neke vlade i pripadni­ci religijskih zajednica potiču agresiju, fanatizam, mržnju i ksenofobiju, te raspiruju i opravdavaju nasilne i krvave sukobe. Religija se često zloupotrebljava u posve političke ciljeve, uključujući i ratove. Nad tim se zgražamo.

Osuđujemo sve ovakve pojave i izjavljujemo da ih ne bi trebalo biti. U učenjima svjetskih religija već postoji etika koja se može suprotstaviti zlokobnim svjetskim razvojima.

Dakako da ta etika ne nudi izravna rješenja za sve beskrajne svjetske probleme, ali daje moralni temelj za bolji pojedinačni i svjetski poredak. Daje viziju koja može osloboditi ljude od očajanja, a društvo izvesti iz kaosa.

Mi smo oni koji prihvaćamo zapovijedi i praksu svjetskih religija. Tvrdimo da već postoji konsenzus medu religijama koji može biti podloga za svjetsku etiku, minimalni temeljni konsenzus u obveznim vrijednostima, neopozivim mjerilima i temeljnim moralnim stavovima.

1. Nema novog svjetskog poretka bez svjetske etike

Stoga se mi, žene i muškarci, pripadnici različitih religija i regija ove Zemlje, obraćamo svim ljudima, religioznim i nereligioznim. Želimo izraziti naša zajednička uvjerenja:

• svi smo odgovorni za bolji svjetski poredak
• apsolutno je nužno da se zauzimamo za ljudska prava, slobodu, pravdu, mir i očuvanje Zemlje
• naše različite religijske i kulturne tradicije
  ne smiju nas priječiti da se zajedno suprotstavljamo svim oblicima nečovječnosti i da se zalažemo za veću čovječnost
• načela, koja ističe svjetska etika, mogu prihvaćati sve osobe s etičkim uvjerenjima, bez obzira jesu li ta uvjerenja utemeljena na religiji ili ne
• mi kao ljudi koji smo religijski i duhovno usmjereni, koji svoj život temeljimo na Vrhunskoj Stvarnosti i odatle crpimo duhovnu snagu i nadu pouzdanjem, molitvom ili meditacijom u riječi ili šutnji, posebno smo odgovorni za dobrobit cijeloga čovječanstva i očuvanje planeta Zemlje.

Ne smatramo se boljima od drugih ljudi, ali nadamo se da prastara mudrost naših religija može pokazati put u budućnost.

Nastavlja se bezobzirna pljačka našeg planeta. Prijeti nam slom ekosistema. Uvijek iznova primjećujemo kako na nemalo mjesta u svijetu neke vlade i pripadni­ci religijskih zajednica potiču agresiju, fanatizam, mržnju i ksenofobiju, te raspiruju i opravdavaju nasilne i krvave sukobe. Religija se često zloupotrebljava u posve političke ciljeve, uključujući i ratove. Nad tim se zgražamo

Nakon dvaju svjetskih ratova i okončanja hladnoga rata, nakon propasti nacizma i fašizma, nakon događaja koji su uzdrmali temelje komunizma i kolonijalizma, čovječanstvo je ušlo u novo razdoblje svoje povijesti. Danas ono posjeduje dostatno ekonomskog, kulturnog i duhovnog bogatstva da može uvesti bolji svjetski poredak.

Međutim, stare i nove etničke, nacionalne, socijalne, ekonomske i religijske napetosti ugrožavaju izgradnju boljega svijeta.

Više no ikad prije naše je vrijeme doživjelo tehnološki napredak. Pa ipak, činjenica je da se diljem svijeta nije umanjilo siromaštvo, glad, umiranje djece, nezaposlenost, bijeda i uništavanje prirode. Sve je to čak u porastu. Mnogim narodima prijeti ekonomsko nazado­vanje, socijalni nered, politička marginalizacija, ekološka katastrofa i nacionalna propast.

U takvoj dramatičnoj svjetskoj situaciji čovječanstvu nisu samo potrebni politički pro­grami i akcije. Njemu je potrebna jedna vizija mirnog suživota naroda, etničkih i etičkih gru­pacija i religija u zajedničkoj odgovornosti za naš planet Zemlju. Vizija počiva na nadanjima, ciljevima, idealima i pravilima. A sve to izmiče mnogim ljudima.

Pa ipak, mi smo uvjereni da upravo religije, unatoč njihovoj zlouporabi i čestom povijesnom zatajivanju, snose odgovornost da se takva nadanja, ciljevi, ideali i pravila održe, utemelje i žive. To posebno vrijedi za sve što je vezano uz suvremenu državu: nužna su jamstva za slobodu savjesti i religijsku slobodu, ali ona ne nadomještaju obvezatne vrijednosti, uvjerenja i norme koje vrijede za sve ljude, bez obzira na njihovo društveno porijeklo, spol, boju kože, jezik ili religiju.

Uvjereni smo u temeljno jedinstvo ljudske obitelji na planetu Zemlji. Zato podsjećamo na Opću deklaraciju o ljudskim pravima, koju su Ujedinjeni narodi usvojili 1948. godine. Što je ona svečano proglasila na razini prava, želimo ovdje potvrditi i produbiti sa stanovišta etike.

Riječ je o ostvarenju i dostojanstvu ljudske osobe, o neotuđivoj slobodi, o načelnoj jednakosti svih ljudi, o njihovoj nužnoj solidarnosti i uzajamnoj ovisnosti.

Na temelju osobnih životnih iskustava i mučne povijesti našeg planeta naučili smo

Više no ikad prije naše je vrijeme doživjelo tehnološki napredak. Pa ipak, činjenica je da se diljem svijeta nije umanjilo siromaštvo, glad, umiranje djece, nezaposlenost, bijeda i uništavanje prirode. Sve je to čak u porastu. Mnogim narodima prijeti ekonomsko nazado­vanje, socijalni nered, politička marginalizacija, ekološka katastrofa i nacionalna propast

• da se samo zakonima, propisima i dogovorima ne može stvoriti pa ni nametnuti novi svjetski poredak;
• da ostvarenje mira i pravde, kao i očuvanje Zemlje, ovisi o uviđavnosti ljudi i njihovoj spremnosti da pravedno djeluju;
• da zalaganje za pravdu i slobodu pretpostavlja svijest o odgovornosti i obvezama i da se zato treba obratiti ljudskom umu i srcu;
• da se pravda bez morala ne može trajno održati i da zato nema novog svjetskog poretka bez svjetske etike.

Pod svjetskom etikom ne podrazumijevamo neku novu svjetsku ideologiju niti neku jedinstvenu svjetsku religiju koja bi nastala iz svih postojećih religija, a još manje prevlast jedne religije nad svima ostalima.

Pod svjetskom etikom podrazumijevamo temeljni konsenzus o postojećim obvezatnim vrijednostima, neporecivim mjerilima i osobnim stavovima.

Bez temeljnog konsenzusa u etici svakoj zajednici, prije ili poslije, prijeti kaos ili diktatura, dok poje­dinci budu očajavali.

(S engleskog preveo prof. dr. Mato Zovkić).

(Nastavlja se).

    •  In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
    •  Promicati kulturu milosrđa
    •  Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
    •  Hanuka
    •  Opravdano postojanje Nove ljevice
    •  Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
    •  Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
    •  Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
    •  Silovanu se ženu viktimizira i u miru
    •  Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora