Teheran priznaje holokaust

Prilično rezolutna izjava američkog državnog tajnika Johna Kerryja da su sigurnost i prosperitet Izraela uvjetovani okončanjem okupacije palestinskih područja i postignućem mirovnoga ugovora s Palestincima izazvala je bijes u Tel Avivu, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu je Kerryjeve riječi nazvao ”nemoralnima i nepravednima.”

 

Sve više se steže obruč i bojkot Izraela. Već je više od 200 međunarodnih organizacija koje ga provode, a najnovija je vijest da se bojkotu pridružila i utjecajna britanska agencija Oxfam koja se protivi širenju izraelskih kolonija na okupiranim palestinskim područjima. Stanje u regiji se dramatično mijenja otkako je Iran promijenio retoriku i prema Izraelu i prema SAD-u. Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif izjavio je na njemačkoj televiziji da je holokaust Židova pod nacističkim režimom bila ”okrutna tragedija koja se više nikada ne smije ponoviti”.

Stanje u regiji se dramatično mijenja otkako je Iran promijenio retoriku i prema Izraelu i prema SAD-u. Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif izjavio je na njemačkoj televiziji da je holokaust Židova pod nacističkim režimom bila ”okrutna tragedija koja se više nikada ne smije ponoviti”

 

”Nemamo ništa protiv Židova i iznimno ih poštujemo i u Iranu i izvan njega. Ne osjećamo se ugroženi ni od koga”, izjavio je Zarif na njemačkoj televizijskoj postaji Phoenix nakon sudjelovanja na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu. Suprotno prethodniku Mahmudu Ahmadinedžadu koji je negirao postojanje holokausta i ismijavao žrtve genocida, pak veličao Hitlera, novi iranski predsjednik Hassan Rouhani prvi je osudio ”nacistički pokolj Židova”.

 

Rouhani je naglasio da nuklearno oružje ”nema mjesto u iranskoj sigurnosnoj i obrambenoj doktrini”, da je suprotno njihovim vjerskim i etičkim uvjerenjima te da Iran nije prijetnja svijetu. Ponovio je da je Iran nuklearni program razvio isključivo u civilne svrhe, zbog čega je još jednom osudio sankcije prema svojoj zemlji.

 

Rouhanijev govor ubrzo su osudili izraelska diplomacija i premijer koji je riječi iranskog predsjednika nazvao ciničnima. ”Bio je to ciničan govor pun licemjerja”, rekao je Netanyahu u priopćenju. Dodao je da nema naznaka da će Iran prekinuti vojni nuklearni program i ispuniti odluke Vijeća sigurnosti UN-a. ”Upravo je to bio iranski plan, razgovarati i kupiti vrijeme kako bi se unaprijedila sposobnost Irana za dobivanje nuklearnog oružja”, tvrdio je Netanyahu.

 

Prvi puta nakon revolucije 1979., podsjetimo se, na marginama posljednjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, američki i iranski su predsjednik razgovarali telefonom. Obama je nakon razgovora s Rouhanijem istakao da SAD i Iran mogu doći do sveobuhvatnog rješenja za sporna pitanja i da ovaj razgovor ukazuje na “mogućnost da se krene s mrtve točke.”

Iranski ministar odbacio je tvrdnje da je Teheran pristao na pregovore pod pritiskom sankcija. Ustvrdio je da normalizaciju odnosa sa svijetom želi narod koji je s više od 50 posto glasova prošle godine izabrao umjerenog predsjednika Hassana Rouhanija. Izbori su pokazali da Iranci žele konstruktivan dijalog s međunarodnom zajednicom, ali na temelju uzajamnog poštovanja. Zato su izabrali predsjednika koji to može postići

 

Zatim se dogodio važan susret – američki državni tajnik John Kerry razgovarao je s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammadom Javadom Zarifom o pregovorima o trajnom rješenju spornog iranskog nuklearnog programa. Sastanak je održan na marginama međunarodne minhenske Konferencije o sigurnosti.

 

Zarif je u Muenchenu izjavio da Iran na nastavak pregovora o svojem nuklearnom programu dolazi s iskrenim namjerama, ali je iluzorno očekivati da potpuno obustavi obogaćivanje urana.

 

”Prekid obogaćivanja urana nije jedini dokaz da naš nuklearni program ima isključivo miroljubive svrhe. Ne može jedna strana odlučiti koje je najbolje rješenje jer ćemo inače ponovo upasti u iluzije koje su nas ovamo i dovele”, rekao je Zarif. Iranski ministar odbacio je tvrdnje da je Teheran pristao na pregovore pod pritiskom sankcija. Ustvrdio je da normalizaciju odnosa sa svijetom želi narod koji je s više od 50 posto glasova prošle godine izabrao umjerenog predsjednika Hassana Rouhanija. Izbori su pokazali da Iranci žele konstruktivan dijalog s međunarodnom zajednicom, ali na temelju uzajamnog poštovanja. Zato su izabrali predsjednika koji to može postići.

 

Ali Zarif je rekao da se odnosi Irana i Izraela neće poboljšati sve dok Izrael krši ljudska prava Palestinaca. ”Mi ne izjavljujemo o Izraelu ono što je izjavljivao bivši predsjednik. Ali dok se ne počnu rješavati problemi i ne prestanu kršiti ljudska prava Palestinaca, neće biti pomaka”, istaknuo je.

 

Novi međunarodni dogovor o iranskom nuklearnom programu bi mogao izmijeniti ravnotežu moći na Srednjem Istoku u korist Teherana nakon dvije godine pobuna koje su oslabile arapske nacije. Dogovor koji je postignut će omogućiti otopljenje odnosa između SAD-a i Irana i zaustaviti konfrontaciju koja je trajala gotovo koliko i Hladni rat sa Sovjetskim Savezom, što je uzbunilo Izrael i arapske vladare Golfskog zaljeva koji se boje da će novi regionalni lider biti neprijateljski nastrojen prema njihovim interesima.

Kako su historijski arapski centri moći Egipat, Sirija i Irak oslabljeni zbog pobuna i sektaških napada, novi početak s Teheranom predstavlja novu potencijalnu pobjedu američke administracije u potrazi za vanjskopolitičkim uspjehom. Zapravo, John Kerry spašava posrnuli ugled Obamine administracije izuzetno dobrom međunarodnom politikom i svojom pojavnošću na kriznim područjima

 

Dogovor koji će uspostaviti kontrolu nad iranskim obogaćivanjem urana, ali neće ugasiti projekt za koji je Zapad dugo vjerovao da znači rad na nuklearnoj bombi, ima mnogo veće implikacije od samog posjedovanja oružja u regiji narušenoj ratom koji je presudan za svjetske zalihe nafte. Iran će postati bogatiji i snažniji zbog manjih sankcija koje će kasnije biti uklonjene, a koje su narušile ekonomiju zemlje i ohrabrile islamističke vladare da povećaju svoju podršku šijitskim saveznicima u arapskim zemljama.

 

Za razliku od njih, oni koji podržavaju dogovor navode da bi poboljšanje odnosa Irana i SAD-a moglo pomoći stabilizaciji regije i umanjiti sektaške napore koji su prouzrokovali krvave konflikte između šijitskih i sunitskih muslimana.

 

Nepovjerenje je uzajamno, baš kao i u periodu Hladnog rata između Zapada i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata. Kako su historijski arapski centri moći Egipat, Sirija i Irak oslabljeni zbog pobuna i sektaških napada, novi početak s Teheranom predstavlja novu potencijalnu pobjedu američke administracije u potrazi za vanjskopolitičkim uspjehom. Zapravo, John Kerry spašava posrnuli ugled Obamine administracije izuzetno dobrom međunarodnom politikom i svojom pojavnošću na kriznim područjima.

 

Arapske zemlje Golfskog zaljeva su najviše zabrinute jer misle da umjereni iranski vođe koji su vodili pregovore nisu oni koji vode državu te zbog onog što smatraju šijitskim uplitanjem u sunitske arapske zemlje. Te snage su i dalje dominantne u Revolucionarnoj gardi i obavještajnim agencijama. Arapi Golfskog zaljeva kao glavni primjer za to navode podršku Irana sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu, članu sekte bliske šijitskom islamu, koji već dvije i pol godine vodi rat protiv većinski sunitskih pobunjenika koje podržavaju i arapske zemlje Golfskog zaljeva.

 

(Tekst je izvorno napisan za tjednik Express).

    •  Shvatite: Milorad Pupovac nije kriv za tragediju Vukovara
    •  Treba nam spomenik kakav je zagovarao Ivan Zvonimir Čičak
    •  Kutlešu ne brinu ni mrtvi ni grabežljivi kapitalizam
    •  Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu
    •  20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič
    •  Dođite na promociju možda najvažnije moje knjige
    •  Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!
    •  Novinar Malić i ministar Anušić misle da je Porfirije četnik?
    •  Vatikanska placebo Gospa
    •  Je li SDP ljevica, služi li ona još ičemu danas?

> Svi tekstovi ovog autora