autograf.hr

Toliko toga se događa oko nas, bliže i dalje, od čega me preplavljuju  snažne emocije i teške misli. Prisustvo sahrani malene hendikepirane djevojčice – izbjeglice, koju je herojska majka uz nevjerojatne napore, u dvostrukoj opasnosti (zdravstveni rizik zbog transporta i neposredna opasnost od neprijateljskih vojnika) uspjela izvesti iz ratom opustošene domovine u sigurnost, a našla […]

Nisam ni politolog ni povjesničar, samo povremeni komentator događaja ”zanimljivog vremena” u kojem živimo, često manipulirani i politički i povijesno. Da bismo razumjeli sadašnjost, neophodno je imati znanje o prošlosti, koja u historijskom aspektu nije nalik prustovskom, literarnom osjećaju što boji nostalgijom sjećanje na bolje minulo doba. Povijest se razvija iz političkih trenutaka koji utječu […]

(Uz knjige Johana Ickxa ”Ured: Židovi Pija XII.” i Davida Kertzera ”The Silent Pope. Pio XII, Mussolini and Hitler”) U svjetlu događaja od nekoliko mjeseci unazad, ovogodišnji Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, 27. siječnja, još više je nabijen značajem i težinom uspomena. Građani u Europi dižu se i pozivaju na uzbunu protiv bujanja antisemitizma, […]

Hrvatske vlasti čine sve da ni na koji način ne dovode u pitanje ono što Izrael posljednjih tjedana i mjeseci čini u Gazi, ali i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Ničim Plenković i njegovi ne bi da unezgođuju Netanjahua. Milanović s ponosom ističe kako on nikad i nigdje nije bio za rješenje prilika na Bliskom […]

Primjer[i] postavljanja spomen-ploče HOS-a u Jasenovcu 5. studenoga 2016. godine koju su otkrili predstavnici Udruge branitelja HOS-a Grada Zagreba i HOS-a Jasenovac u počast 11 poginulih pripadnika HOS-a na tom području u Domovinskom ratu i ambivalentna reakcija predstavnika državne vlasti (spomen-ploča sadrži ustaški pozdrav) otkriva da izazov suočavanja s prošlošću nije ozbiljno shvaćen u Hrvatskoj.

Pojam[1] u kojem je utjelovljena problematika suočavanja s prošlošću u kontekstu Drugog svjetskog rata na razini Republike Hrvatske jest Jasenovac, radni, prolazni, sabirni, kažnjenički i logor smrti koji je djelovao od kolovoza 1941. do travnja 1945. godine. Jedan od stalnih izvora kontroverzi jest pitanje broja žrtava toga logora koji se kreće od umanjenih nekoliko tisuća […]

Dobrovoljni pomagatelji: ”Nitko pametan ne navija za žrtve ili krivce u sukobu. Svijet se bori protiv terorizma”. *** Gabor Maté, Kanađanin, Židov koji je preživio Holokaust, ”prokomentirao” napad Hamasa na sudionike glazbenog festivala u Negevu, osebujnom porukom: Useljenje europskih Židova, preživjelih nakon Holokausta, u Palestinu nije prošlo bez nasilja, bez protjerivanja domorodnog stanovništva (možda čak […]

U filmu ”Poricanje”[i] otvaraju se brojne teme koje su važne iz komparativno-materijalnog i procesno-pravnog, a također i iz šireg sociološko-političkog aspekta u odnosu na stanje u Republici Hrvatskoj. U procesno-pravnom smislu, film prikazuje određene posebnosti suđenja u Ujedinjenom Kraljevstvu kada je riječ o tužbi za klevetu. Prema relevantnom zakonodavstvu koje pokriva tu materiju u UK, […]

Prekrajanje povijesti, umanjivanje ili uvećavanje razmjera zločina i iskrivljavanje činjenica o Drugom svjetskom ratu, posebice kroz posljednjih trideset godina, ostaje veliki izazov. Zbog iskrivljavanja činjenica i prekrajanja povijesti već smo izgubili generacije koje su se školovale i odrastale u neovisnoj Republici Hrvatskoj.

Proljeće je 1945. godine. Amerikanci i Britanci ulaze u nacističku Njemačku sa zapada, dok sovjetska armija napreduje s istoka. Tih dana američki general Eisenhower, vrhovni komandant savezničkih snaga u Europi, te američki generali Bradley i Patton, obilaze Ohrdruf, jedan od prvih oslobođenih koncentracijskih logora.

Ivo Goldstein, ”Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas”, Fraktura-Židovska vjerska zajednica ”Bet Israel”, Zagreb, 2022., 632 str. Nakon knjige ”Holokaust u Zagrebu”, koju je Ivo Goldstein objavio 2001. u suautorstvu sa Slavkom Goldsteinom, ove (2022.) godine javnosti je ponudio knjigu o povijesti antisemitizma koja obuhvaća širi vremenski raspon i područje cijele Hrvatske.

“Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas” nova je knjiga Ive Goldsteina, redovitog profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Goldstein je napisao sveobuhvatnu knjigu o povijesti fenomena antisemitizma, kakva dosad u Hrvatskoj nije napisana. Ona će svim budućim istraživačima antisemitizma u Hrvatskoj biti neizostavna literatura, bez obzira na to hoće li […]

(Govor Olega Mandića, posljednjeg muškog zatočenika nacističkog logora smrti Auschwitz, na otvaranju spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima, Zagreb, Kolodvor, 27.4.2022.). Našli smo se ovdje na otkrivanju Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima. Našli smo se da se niti nakon osam desetljeća nebi zatrla sjećanja na žalosna i sramotna zbivanja iz naše prošlosti.

Pred nešto više od mjesec dana zbile su se dvije međunarodne naučne konferencije koje su se potpuno ili djelimice bavile Jasenovcem i/li stradanjem na prostoru okupirane Kraljevine Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, a s kojih su očigledni zaključci od odsudne važnosti za istraživanje Holokausta, genocida i uopšte stradanja – a naravno i samog rata – […]

Jennifer Otter Bickerdike, You Are Beautiful and You Are Alone: The Biography of Nico; London: Faber & Faber Ltd., 2021., 504 str. ”Tokom 2004. godine, provela sam anketu ograničenog obima koja se sastojala od razgovora za usmenu istoriju s Nijemcima koji su za vrijeme nacionalsocijalizma bili djecom ili mladim ljudima”, piše Carolyn Birdsall na početku […]

Un die Velt hot geshvign (”Svijet je šutio” Elie Wiesel)[i] Gorka konstatacija Elie Wiesel ”A svijet je šutio” pokušava dokučiti kako je moglo doći do urušavanja svih dotadašnjih kulturom stečenih načina ponašanja. Svijet je šutke pratio provedbu ”konačnog rješenja židovskog pitanja”.

(Opaska uredništva: The Jerusalem Post je 15. kolovoza objavio ”pismo čitatelja”, stanovitog Davida Goldmana iz Australije, u kojem autor – ili autori – negira genocidnu ustašku politiku i opseg zločina, to jest, genocida u Jasenovcu. Brzom reakcijom Muzeja žrtava genocida iz Beograda 17. kolovoza i Jad Vašema, tekst je uklonjen i redakcija se ispričala, 21. […]

Često pohodim ljude iz mjesta snažno pogođenih ratnim razaranjima u 20. stoljeću, među kojima su i naselja opjevana u poznatoj tužaljki ”Na Kordunu grob do groba, traži majka sina svoga…”. Tek nakon potresa u prosincu prošle godine siromaština tog kraja i susjedne Banije postala je odjednom vidljiva ne samo u drugim dijelovima Hrvatske, nego i […]

Михаил Шкаровский, Холокост и православная церковь Москва: ”Вече”, 2016., str. 430.; Ion Popa, The Romanian Orthodox Church and the Holocaust Bloomington: Indiana University Press, 2017., str. 238. ”Uloga Vatikana u vrijeme holokausta još uvijek je veoma kontroverzna”, pisao je prije dvadeset i jednu godine Jonathan Gorsky u i danas referentnom zborniku The Holocaust and the […]

U našem ti haustoru nije bilo Židova, a potvrdila mi je to i teta Beba, koja je živjela u stanu ispod našega. Njezin muž Milan (za kojega se ne sjećam jesam li ga za života ikada vidio, ili postoji samo u ovoj priči) skočio je u ratu s prozora njihovog kupatila, jer nikako nije mogao […]

1941. godine, kao žrtva jezivog ustaškog zločina nestala je gotova cijela židovska zajednica, upozorili su iz Platforme Možemo       UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA […]

”Gospođo, smirite se, vi možete ostati, on mora van iz zemlje, takav je zakon!” Mjesto radnje policija za strance u Pragu, 2008. godina. ”Gospođa” sam ja, ”on” je moj sin, beba od tri mjeseca koju držim u nosiljci ispred sebe dok zabezeknuto slušam mladu službenicu koja ne trepćući okom, bez ijedne grimase na licu, govori […]

Prošlog se tjedna (27. siječnja) hrvatska javnost opet prikladno prisjetila najstravičnijeg zločina novije povijesti – Holokausta. Hrvatska televizija ovaj puta nije zakazala jer je izravnim prijenosom emitirala i u kasnijim vijestima nekoliko puta ponovila obilježavanje na Židovskom groblju na Mirogoju.

(Opaska uredništva: Donosimo osvrt episkopa pakračko–slavonskog Jovana Ćulibrka na oratorij Petera Mlakara i Dragana Živadinova, ”Odilo. Zatemnitev. Oratorij.”, Slovensko mladinsko gledališče – Kino Šiška, 20. aprila 2018.) ”I povrh svega оn uopšte i nije Nijemac, nego Slovenac!” – jedna je od arhetipskih rečenica iz Drugog svjetskog rata, pripisana ”Gestapo Mülleru”, zloglasnom šefu političke policije Trećeg […]

Povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta, na židovskom groblju na Mirogoju, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković te potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, kao izaslanici premijera Plenkovića, položili su zajednički vijenac.

U Židovskoj općini u petak 22. siječnja je održan sastanak predstavnika dijela vladajuće koalicije sa zastupnicima oporbenih stranaka na kojem je jednoglasno zaključeno da se pokrene procedura za sastavljanje zakona o zabrani i krivičnom kažnjavanju upotrebe ustaških simbola, negiranja koncentracijskih logora smrti i veličanja ustaških zločinaca.

(Opaska uredništva: S velikim zadovoljstvom izražavamo dobrodošlicu našem novom kolumnistu, pakračko-slavonskom episkopu Jovanu Ćulibrku, koji će obrađivati ​​teme vezane uz holokaust, prilično nepoznat u našoj javnosti).

Ovog ponedjeljka, 9. studenoga, prisjećamo se istoga dana 1939. godine kada je počela sustavna likvidacija Židova, kada je krenuo holokaust.

U svojoj knjizi ”Modernost i holokaust” (TIMpress, Zagreb, 2017) jedan od najznačajnijih suvremenih sociologa Zygmunt Bauman (1925-2017) napisat će: ”Holokaust se ne može promatrati kao iracionalan izljev ostataka predmodernoga barbarstva – on je bio legitiman stanar u kući modernosti, koja ga je kreirala”.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autora). Čut ćete katkad da je holokaust postao gotovo pa privredna grana. Uspomena na židovsko stradanje u Drugom svjetskom ratu navodno opstaje samo stoga što Židovi od toga divno zarađuju.

U ponedjeljak 2. ožujka je istraživačima otvoren Vatikanski arhiv pontifikata pape Pija XII. Napokon je došao i taj dan i mogućnost uvida u iznimno vrijednu povijesnu građu i to ne samo za znanstvenike, ne samo za potomke žrtava iz razdoblja Holokausta, nego za svakog pojedinca kojem je stalo do istine. Konačno, više od 75 godina […]

Novi filmski uradak Jakova Sedlara pod nazivom ”Zagrljaj sudbine – Albanci i Židovi” premijerno je prikazan pred stotinjak gledatelja ovog utorka na Festivalu filma sefardskih Židova u New Yorku, zbog čega je Svjetski židovski kongres uputio prosvjedno pismo te reagirao na svojoj službenoj Facebook stranici.

Njemačka, ona službena Njemačka, od predsjednika, preko parlamenta, pa do lokalnih razina, ona medijska Njemačka, pokazala je u danima sjećanja na 75. obljetnicu oslobađanja Auschwitza, kao i sjećanja na sve žrtve holokausta, da pamti, da ne zaboravlja i da ne želi zaboraviti, niti želi svojim građanima dozvoliti da zaborave.

Za Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječanj, datum na koji je prije 75 godina, 1945., Crvena armija ušla u Auschwitz i oslobodila nešto više od 7.000 logoraša. Desetak dana prije toga, 18. siječnja, logorska uprava i straža na brzinu napušta sva tri velika logora iz kompleksa Auschwitz i većinu logoraša, njih […]

Govor koji je predsjednik Savezne Republike Njemačke Frank-Walter Steinmeier održao 1. rujna 2019. u Poljskoj u mnogim je njemačkim medijima ocijenjen kao jedan od najvažnijih, a možda i najvažniji govor njegova života. Pisao sam tada o tom govoru, zapravo o dva govora, koje je predsjednik Steinmeier, na 80. godišnjicu početka Drugog svjetskog rata, održao u […]

Na Dan sjećanja na Holokaust, u Zagrebu slavlje jer su stigli srebrni koji su nama zlatni a zapravo bi, sigurni smo, svojim sjajem mogli posramiti i briljante. Usuprot odredbi Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pišem smrtonosnu riječ Holokaust velikim slovom jer znam precizno na što se i koga ona danas odnosi. I […]

Predsjedništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i predsjednik Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) objavili su zajedničko priopćenje u povodu 75. obljetnice oslobođenja bivšega koncentracijskoga logora Auschwitz-Birkenau i Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja.

Za Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječanj, datum na koji je prije 75 godina, 1945., Crvena armija ušla u Auschwitz i oslobodila nešto više od 7.000 logoraša. Desetak dana prije toga, 18. siječnja, logorska uprava i straža na brzinu napušta sva tri velika logora iz kompleksa Auschwitz i većinu logoraša, njih […]

Granica pisanja 1. U enciklopedijama piše: Primno Levi (1919-1987.), veliki talijanski pisac. Baš tako piše. A Levi je u potpunosti postao pisac pod teretom životnog iskustva. Izrastao u pisca u krajnjoj situaciji. Da u nju nije dospio, nikada ne bi postao takav pisac. Doduše, od ranih dana je pomalo pisao, mnogo čitao,[i] izuzetno pismen bio, […]

(Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječnosti autora) U Italiji se, u posljednje vrijeme, zaoštrila javna rasprava o porastu netolerancije, rasizma, antisemitizma i fašizma. Počinje se s netolerancijom prema ”drugome”, tkogod to bio, da bi se u drugoj fazi prešlo na identifikaciju ”drugoga” u liku pripadnika drugih rasa (ali i nacija); treći stupanj je usredotočenje rasizma na […]

U Italiji se, u posljednje vrijeme, zaoštrila javna rasprava o porastu netolerancije, rasizma, antisemitizma i fašizma. Počinje se s netolerancijom prema ”drugome”, tkogod to bio, da bi se u drugoj fazi prešlo na identifikaciju ”drugoga” u liku pripadnika drugih rasa (ali i nacija); treći stupanj je usredotočenje rasizma na Židove prešućivanjem, negiranjem ili minimiziranjem holokausta, […]

Dragi prijatelji, danas, nakon završetka Šabata, 9. studenog 2019. godine, želim vas podsjetiti na jedan od najvećih pogroma i kulturocida u povijesti Europe, koji se dogodio prije 81 godine – na takozvanu KRISTALNU NOĆ. U noći od 9. na 10. studenog 1938. u čitavoj Njemačkoj i Austriji gorjele su sinagoge, razbijali su se izlozi, uništavala […]

Čut ćete katkad da je holokaust postao gotovo pa privredna grana. Uspomena na židovsko stradanje u Drugom svjetskom ratu navodno opstaje samo stoga što Židovi od toga divno zarađuju.

Prepustimo povijest povjesničarima, česta je floskula kojom se služe mnogi, pogotovo političari, u beskonačnim raspravama o različitim interpretacijama povijesnih događaja.

Gradska skupština Grada Zagreba Drago Prgomet, Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba

Predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u RH Ognjen Kraus uputio je dopis predsjedniku zagrebačke Gradske skupštine Dragi Prgometu, u kojem traži da se ”sramotna odluka” o podizanju spomenika Žrtvama Holokausta u Zagrebu ponovo stavi na dnevni red te da se ukine, upozoravajući da se njegovim podizanjem ”želi prikriti prava istina o stradanjima […]

Tjednik Novosti donosi nepobitne dokaze da je Ruža Tomašić veličala NDH, ustaše i Pavelića i to nije sporno. I ja sam to slično, možda ne baš tako radikalno i direktno, radio kao mladić u Argentini. Problem je u tome što zastupnica Europskog parlamenta, koja je to opet postala zahvaljujući i podršći dijela klera, ne vidi […]

U petak sam na poziv kolege Mirka Klarina u Puli nazočio izložbi fotografija i prezentaciji interaktivnog narativa “Ahmići: 48 sati pepela i krvi“. Narativ je producirao Klarinov SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, a fotografije je snimio britanski fotograf Giles Penfound (iz britanskog vojnog kontingenta srednje Bosne) u danima nakon zločina u tom srednjobosanskom selu.

Jučer sam došao na mjesto na kojem počivaju zemljani ostaci mojega oca Adolfa Pilsela na mjesnom groblju u San Ignaciju, pokrajina Misiones, na jugu Paragvaja. Dok sam stajao ispred tatina groba, koji je sada pokriven betonskom pločom na čijem je početku, iznad mjesta gdje se nalazi njegova glava, okrenuta prema istoku, postavljeno omanje željezno raspelo […]

Na ivici stojimo još od ”konačnog rješenja”. Gledamo u vlastito lice suočeni s onim za što smo kadri učiniti jedni drugima prelazeći točku u kojoj se još možemo zvati ljudima. Kroz našu povijest prelazi nezacijeljena pukotina i širi se. Gledamo i pravimo se da ne vidimo.

Borci za životinjska prava biju boj protiv medicinskih i farmaceutskih eksperimentiranja na životinjama. Argument da to služi na dobrobit čovječanstva odbacuju kao duboko neetičan.  

Sanja Modrić joj je odala počast (”Žena koja je pružila ruku”, Novi list, 12. 2. 2019.). Splićanki koja je pružila ruku napadnutom srpskom vaterpolistu koji se pokušavao popeti na visoku rivu. Prolaznici koji su ga vidjeli polugolog u hladnom moru – nisu reagirali.

U obveznoj školskoj lektiri za više razrede osnovne škole, među šest knjiga koje će osnovci u te četiri godine morati pročitati, nalaze se i “Priče iz Vukovara” Siniše Glavaševića. Potresan testamentarni tekst, pisan i kontekstualiziran u vrijeme kada je padao grad, vjerojatno je i najvažniji književni dokument nastao u ratu u Hrvatskoj 1991.

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta članovi njemačkog pokreta ”Marš živih” iskazali su žaljenje zbog zločina svojih predaka i privrženost borbi protiv antisemitizma.         UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 […]

Neka svaka država prihvati sjećanje na holokaust kao obvezu, kako bi buduće naraštaje poštedjeli tog užasa – rekao je 1. studenog 2005. godine u palači Ujedinjenih naroda u New Yorku tadašnji stalni promatrač Svete stolice pri UN-u nadbiskup Celestino Migliore, pozdravljajući ustanovljenje Dana sjećanja na holokaust.

U četvrtak, 24. siječnja, ispred zagrebačke katedrale je upriličena komemoracija za žrtve holokausta povodom Dana sjećanja na holokaust, 27. siječnja.

Govor kardinala Bozanića na komemorativnom skupu u povodu Dana sjećanja na Holokaust, ispred zagrebačke katedrale, 24.1.2019.

Nije se trebalo pretpostavljati, odmah se po prvim izvještajima s hrvatskih web portala znalo tko je ubojica iz sinagoge u Pittsburghu.

Lijep odjek u javnosti imale su poruke i riječi koje su 24. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu izrekli zagrebački muftija i predjsednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz Hasanović, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Srpske Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj Porfirije Perić, rabin Židovske općine Zagreb i glavni rabin u Republici Hrvatskoj Luciano Moše Prelević i Mate Uzinić, […]

Slavko Goldstein, erudit, pisac, izdavač, filmski scenarist, antifašist, povjesničar, političar, nezaobilazna figura Hrvatske u 20. i na početku 21. stoljeća, napustio je zauvijek scenu na kojoj je odigrao tako puno vrijednih, za sve nas važnih uloga. U svojih gotovo devedeset godina ostavio nam je puno toga što vrijedi sačuvati u kolektivnoj memoriji naše zemlje.

Ian Kershaw, ”Kraj – Slom Hitlerove Njemačke 1944.-1945.”, VBZ, 2018. Dana 9. svibnja 1945, odmah u petnaest do jedan po ponoći, u Karlshorstu, predgrađu Berlina, u nekadašnjoj menzi škole vojne inženjerije, gdje je tad bio štab sovjetskog maršala Žukova, potpisan je u pet primjeraka dokument o bezuvjetnoj njemačkoj kapitulaciji. Jutro ranije iz Flensburga su u […]

Potresno je čuti svjedočanstva onih koji su preživjeli ovo jasenovačko mjesto užasa, kojima je glas dao predsjednik Rivlin. Dugujemo sjećanje svakom pojedincu stradalom u Holokaustu.

Kolinda Grabar-Kitarović naravno nije objavila na društvenim mrežama svoj govor izrečen neki dan u društvu izraelskog kolege u Jasenovcu. Jasno je i zašto. Kao što mulja kada novinaru Deutsche Welle kaže da ne pamti Thompsonove ”sporne pjesme”, ama, sačuvaj Bože, nikada nije ništa sporno čula iz usta njenog najdražeg pjevača (to, da joj je MPT […]

(Opaska uredništva: Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, s izraelskim kolegom Reuvenom Rivlinom posjetila je u srijedu 25. srpnja spomen-područje Jasenovac. Govor hrvatske predsjednice prenosimo u cijelosti. U nastavku donosimo najvažnije ulomke govora izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina).

Ugledni New York Times još je prije dvije godine upozorio na pojavu koju je nazvao ”fenomenom globalnog fašizma”. To upozorenje je uglavnom ignorirano, da bi se danas ponovo pojavilo u  medijima potaknuto zbivanjima na svjetskoj sceni.

U posljednji čas, rano ujutro u petak, lideri Europske unije odahnuli su i objavili, urbi et orbi, da je postignut dogovor, ”uključujući i pitanje u vezi s migracijama”. Ali taj dogovor je zasnovan na klimavim nogama, jer jedinstvo nije postignuto, a problemi su samo odgođeni.

Predrag Finci, ”Umjetnost uništenog. Estetika, rat i Holokaust”, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Predrag Finci (1946.) kao da se cijeli svoj život spremao za ovu i ovakvu knjigu. Kao da mu je za nju trebalo još samo jedno, osobno ratno traumatsko iskustvo.

“Ovdje ljudi rijetko se grle kad se sretnu na ulici, rijetko jedan drugog stegnu zdušno. A i što bi se grlili, ionako se stalno sreću. Ništa novo ne dešava se mjesecima, godinama. Netko tu i tamo umre, netko se rodi, netko se doseli, a iseljavaju se oni koji mogu ili moraju. Ne znam znači li […]

Nedavno je Javna ustanova Spomen područje Jasenovac izdala zbornik ”Jasenovac – manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam”, koji urednički potpisuju dr. sc. Andriana Benčić, dr. sc. Stipe Odak i dr. sc. Danijela Lucić, a o kojem razgovaramo sa sociologinjom Andrianom Benčić, zaposlenom u JUSP-u Jasenovac.

HDZ je vratio pokroviteljstvo kada je došao na vlast, a na čelu Sabora bio je Željko Rajner. Inicijativa SDP-a neće polučiti rezultate. Situacija u parlamentu, ali i u društvu, je takva da se neće skupiti dovoljan broj ruku da takva inicijativa prođe, premda bi za takvu odluku bila dovoljna većina u Predsjedništvu Sabora. No, SDP […]

U siječnju godine 2001. prenio mi je moj savjetnik za vanjsku politiku poruku Efraima Zuroffa, tada izvršnog direktora Centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu. Poruka je doslovno glasila ovako: ”S prijašnjim hrvatskim Predsjednikom nisam se želio sastajati. Ovoga novoga htio bih upoznati. Može li me primiti na razgovor?” Bez oklijevanja odgovorio sam: ”Naravno, i ja želim […]

Kada su Karl Marx i Friedrich Engels pisali svoj ”Komunistički manifest” 1848., bauk komunizma je bio na dnevnom redu i on je, po njihovom mišljenju, kružio Europom. Danas je taj bauk nešto drukčiji, zove se populizam i ne širi se Europom, već cijelim svijetom.

Kada sam ljetos s ocem, prvi puta u njegovom životu, posjetio područje nekadašnjeg logora smrti Jasenovac (stajali smo ispred Bogdanovićeva spomenika umorenima), rekao sam tati: Okreni se oko sebe i gledaj dokle ti pogled seže, ovdje je zemlja natopljena krvlju Srba, Židova, Roma te drugih… i, nemoj nikada zaboraviti, naših ljudi – Hrvata.

Polemika koju su Beograd i Zagreb, Dačić u govoru u UN-u i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodili povodom sjećanja na holokaust, nastavak je ”rata drugim sredstvima” Srbije i Hrvatske.

Za Dan sjećanja na holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti izabran je 27. siječnja jer je na taj dan 1945. ruska armija oslobodila oko 7.000 zatvorenika koje su ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.

Da hrvatsko društvo još uvijek nije razriješilo svoj odnos prema Drugom svjetskom ratu jasno je manje-više svima. Stoga je posve razumljivo da takvo društvo teško može na primjeren način obilježiti Dan sjećanja na žrtve Holokausta.

Sir Charles Gray, sudac Visokog suda pravde u Londonu, donio je 11. travnja 2000. godine presudu u parnici koju je engleski povjesničar David Irving pokrenuo protiv izdavačke kuće Penguin Books i američke povjesničarke Deborah Lipstadt, autorice knjige “Denying the Holocaust” u kojoj je spomenut i Irving kao jedan od notornih Hitlerovih apologeta i revizionista.

Fašizam je opet na ulicama Europe. Tu jednostavnu činjenicu se nakon 60 tisuća poljskih prosvjednika za “Bijelu Europu bratskih nacija”, “Čistu Poljsku”, koja poručuje “Izbjeglice van” i “Molimo se za Islamski holokaust” više ne može negirati, niti umanjivati.

Ovdje smo da ne dopustimo izjednačavanje krvnika i žrtava, izjednačavanje ustaštva i antifašističke borbe, kazao je predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) Ognjen Kraus na komemoraciji u povodu 79. obljetnice Kristalne noći, prvog masovnog pogroma Židova u nacističkoj Njemačkoj, održanoj sinoč na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu.

Ustavni sud objavio je prije nekoliko dana dugo očekivanu odluku kojom je poništio odluku kojom je jedna ulica u Slatinskom Drenovcu nazvana Ulicom 10. travnja.

Boris Buden, filozof, publicist i prevoditelj, jedan je od najznačajnijih intelektualaca s ovih prostora. Već godinama živi u Berlinu, nakon što je doktorirao na berlinskom sveučilištu Humboldt. S nekadašnjim urednikom i kolumnistom Arkzina te autorom kultnih zbirki eseja ”Barikade” i ”Kaptolski kolodvor”, u kojima je pronicljivo i kritički secirao tegobnu tranziciju hrvatskog i postjugoslavenskog prostora, […]

Otvarati Muzej holokausta u glavnome gradu a da o njemu ništa ne znaju ni hrvatski Židovi ni hrvatski Srbi, niti ijedna druga zajednica žrtava fašizma, i to u trenutku dok zemljom niču ploče s ustaškim pozdravom – ima li čega bizarnijeg?

Tekst na portalu Novog lista od 29. rujna pod naslovom: ”U staroj tvornici ulja Zvijezda: Bandić i Lustig otvaraju Muzej holokausta“ donosi razgovor novinara Borisa Pavelića s gospođom Natašom Popović, direktoricom ”Festivala tolerancije – Festivala židovskog filma”. Grad Zagreb i Festival (suvremenog) židovskog filma osnovali su ove godine ”Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja […]

Kada se u obitelji karlovačkog knjižara Ive i supruge mu Lee Goldstein u kolovozu 1928. rodio dječačić Slavko, mogli su se samo nadati da će njihov sin biti uspješan onako kako to svi roditelji žele svojoj djeci.

Jučer, u srijedu 13. rujna, oko 13 sati u bolnici Rebro u Zagrebu preminuo je Slavko Goldstein. Bio je veliki hrvatski pisac. Svoj 89. rođendan je u utorak 22. kolovoza, nažalost, proslavio u bolnici. Vijesti su, na svu sreću, bile konačno povoljne, pa sam ga ponovo vidio već sutradan nakon što se vratio u svoj […]

Najvažniji događaj ovoga ljeta, dosljedno nezabilježen u svim hrvatskim medijima, govor je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na mjestu Zimskog velodroma u Parizu, u povijesti Holokausta dobro znanog kao Vel’ d’Hiv.

Treba raskinuti s komunističkom jugoslavenskom baštinom, mantra je koja je postala norma hrvatskog pristupa vlastitoj novijoj povijesti. (Je li ona jugoslavenska nekomunistička baština u redu!?) Treba li izbrisati cijelu povijest Hrvata u 20. stoljeću da bi se zadovoljila današnja ideološko-politička potka, koja želi mijenjati prošlost jer nam ne nudi ništa za budućnost?

Bez svih relevantnih historijskih izvora, prije svega službenih izvora Rimokatoličke crkve (RKC), ne može se u potpunosti znanstveno osvijetliti pitanje povijesne uloge hrvatskog metropolita nadbiskupa Alojzija Stepinca i klera ni njegovog odnosa prema vlastima Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić izabrao je neobičan način da čestita Dan pobjede nad fašizmom, Dan Europe: kazao je u ponedjeljak uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a na tiskovnoj konferenciji da Milorad Pupovac ne pripada Hrvatskoj. Nije prvi puta da plagijator Brkić nastupa s čisto fašističkih, pače i neoustaških pozicija i da Pupovca tjera u Srbiju.

Kakva pomirba na djelu – Milan Bandić u rutinskoj kontroli spomen- područja Jasenovca (ugurao ju je između uređenja iz usluge parka na Savici i odabira još koje fontane), gdje govori da se tamo zbio zločin (ajde!?), a istodobno zagrebačka Skupština odaje priznanje redatelju Jakovu Sedlaru

(Opaska uredništva: Ova je kolumna trebala biti objavljena u ponedjeljak. 27. ožujka i unesena je u sustav u nedjelju 26. ožujka. Te je nedjelje u večernjim satima, nakon trodnevnog napada, naš server blokiran i pristup Autografu je bio onemogućen sve do utorka 28. ožujka u popodnevnim satima. To je razlog zašto se kolumna planirana za […]

Prije nekoliko tjedana pristupio mi je novinar tjednika Globus Darko Hudelist s molbom da razgovaramo jer je pripremao, kako mi je rekao, velik članak u povodu 4. godišnjice pontifikata pape Franje te želi čuti moje mišljenje, posebno o radu mješovite komisije o Stepincu. Sreli smo se dva puta. Dugo smo razgovarali. Naknadno mi je javio […]

Kontinuitet protkan novostima – to bi moglo biti geslo papinske službe u posljednjih nekoliko stoljeća, pa se mirno može primijeniti i na sadašnjeg poglavara Katoličke crkve Franu, kome se u ponedjeljak 13. ožujka u večer navršavaju četiri godine otkako je izabran u konklavu u Sikstinskoj kapeli, u petom glasanju.

Rafael Šlemilovič, pripovjedač prvoga romana nobelovca Patricka Modianoa, nestvaran je lik kroz čije se susrete prelamaju tisuće života i sudbina. On je Židov koji je čas mučenik, čas izdajica, čas bogataš, a čas nevoljki siromah.

Priopćenje Documente – Centra za suočavanje s proslošću u povodu osnivanja Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima /

Hrvatskoj historiografiji nedostaje prikaz međunarodnih inicijativa za kažnjavanje nacističkih zločina i uloga Jugoslavije u tim planovima. (Nesistematski prikaz nalazi se kod Martine GRAHEK RAVANČIĆ, Mađari kao neprijatelj. rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača;primjer: kotar Bjelovar ČSP, br. 1., 37.-52. Zagreb, 2012., ovdje 39-41.).

Dašak svježeg vjetra – tako je u studenome 2016. godine jedan zapadni diplomat komentirao dolazak Andreja Plenkovića na čelo Vlade. Njegov optimizam imao je konkretne razloge: povijesni revizionizam i novo širenje filoustaških sentimenata u javnom prostoru za vrijeme vlade u kojoj je glavnu riječ imao Tomislav Karamarko.

Oslobođenje te uspostava Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) trebali su, prema viziji Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), donijeti početak nacionalne i socijalne revolucije. No, najprije je valjalo ukloniti ”ostavštinu” fašističkih okupatora i njihovih pomagača, utvrditi ratne zločince, te ih privesti pravednoj kazni.

Snimak, navodno iz Novske, iz ratne godine 1992., koji posljednjih dana uzbunjuje duhove ne samo u hrvatskim medijima, nego prije svega među istinskim antifašistima, obvezuje me da o tome nešto više kažem. Otvoreno i bez ikakve zadrške. Kao prvo, snimak je autentičan, mada nepotpun. Kao drugo, ja sam to doista govorio. I, kao treće, govorio […]

Među samoubojicama jedna je naročita vrsta: oni koji ne bi da svojom smrću opterete bližnje, pa se ubiju tako da se ne zna je li to bilo samoubojstvo ili nesretni slučaj.

Novinar RTL-a Hrvoje Krešić jučer je upitao premijera Andreja Plenkovića je li se osjećao licemjerno dok je bio u memorijalnom centru holokausta, s obzirom da se usred Jasenovca nalazi ploča na kojoj piše ”Za dom spremni”.

Koordinacija svih židovskih općina u Hrvatskoj odlučila je ne sudjelovati na komemorativnim i ostalim skupovima koje organizira hrvatska vlast povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust 27. siječnja.

…I dok se s njima hvata u koštac, treba razmišljati izvan kutije. U neke bitke u kojima smo već pobijedili trebamo ići opet jer je nužno opet ih voditi. Pitanje socijalne pravednosti je i dalje relevantno ali zahtijeva novi, drugačiji pristup.

Dok po kiši i općem kijametu zagrebačkog petka kročimo uz apokaliptične predjele nekadašnjih velesajamskim paviljona, Ivan priča kako je prije mjesec i pol dana Angela Merkel u nekome govoru upotrijebila termin postfaktično ili postčinjenično društvo.

(Opaska uredništva Autografa: Smatramo da je Antifašistička liga RH pogriješila u tome što nije kazneno prijavila i autora scenarija Sedlarova filma, Hrvoja Hitreca). Antifašistička liga Republike Hrvatske je 15. srpnja 2016. godine podnijela Kaznenu prijavu protiv Jakova Sedlara i to zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325.st 4. Kaznenog zakona. […]

Dok svijet oplakuje smrt moralnog velikana Elieja Wiesela, ja žalim što ga nisam uspio dovesti u Osijek. O tome smo kao povremeni kolege na istom odjelu postdiplomskog studija na Bostonskom sveučilištu konkretno razgovarali u nekoliko navrata.

Mališane je nezahvalno darivati. Donesete li im štogod, njihova se lica nakratko razvedre, široko se osmjehnu mliječnim zubićima, a onda nestrpljivo i pohlepno razderu omot, izvade iz kutije bager, ili Supermana, ili robota ili što ste im već donijeli, i šmugnu u svoju sobu, da bi se otamo najkasnije za deset minuta vratili žalosno noseći […]

Jučer su se i u Hrvatskoj komemorirale žrtve genocida počinjenog tijekom Drugog svjetkog rata nad židovskim narodom: Jom ha-Zikaron la-Šoa ve-la-Gvura (יום הזיכרון לשואה ולגבורה; “Dan sjećanja na holokaust i heroizam”), znan kolokvijalno u Izraelu i izvan njega kao Jom Hašoa te na hrvatskom kao Dan sjećanja na holokaust, koji se odlukom izraelskog parlamenta obilježava […]

Opaska uredništva: Donosimo dijelove knjige Slavka Goldsteina ”Jasenovac – Tragika, mitomanija, istina” koja uskoro izlazi u izdanju Frakture iz Zaprešića (2) O genocidu nad Židovima u Jasenovcu postoji relativno najviše dokumenata i prepričanih podataka. U početnim mjesecima logora, sve do kasne jeseni 1941., Židova je bilo najviše. U iscrpljujućim radovima na nasipu i u prisilnom […]

Episkop Jovan (Ćulibrk) je rođen 16. travnja 1965. godine u Zenici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u (Bosanskoj) Gradišci. Južnoslovenske jezike i književnosti studirao na sveučilištima u Banjoj Luci i Zagrebu, gdje je diplomirao na Katedri za stilistiku radom o Milošu Crnjanskom, za što je dobio ”Brankovu nagradu” Matice srpske 1991. godine

U rujnu 1935. u Njemačkoj su uvedeni Nirnberški zakoni: prvi o državljanstvu, drugi o zaštiti njemačke krvi i časti. Prvim su zakonom Židovi u praktičnom smislu lišeni prava na njemačko državljanstvo, dok je drugi zakon regulirao koji se ljudi smatraju Židovima (te Romima i crncima). Sljedeće tri godine trajao je tihi teror, čiji je cilj […]

Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju […]

Filip David, “Kuća sećanja i zaborava”, Laguna, Beograd 2014. – Fraktura, Zaprešić, 2015. Ruben Rubenovič stajao je na željezničkoj stanici u Semlinu, između dvojice agenata specijalne policije, pa kada bi nekoga prepoznao, samo bi pokazao prstom i taj bi se našao na putu za Auschwitz. Bilo je to u ljeto i jesen 1942, nakon što […]

U razgovoru pape Franje s njegovim dobrim prijateljem rabinom Abrahamom Skorkom, vođenim 2010. dok je Jorge Mario Bergoglio još bio nadbiskupom Buenos Airesa (naravno, i kardinal), a koji se može i kod nas pročitati u obliku knjige (”O nebu i o zemlji”, Jorge Bergoglio i Abraham Skorka, VBZ, Zagreb, srpanj 2013., str. 74) Papa kaže, […]

(Opaska uredništva Autografa 1: Ponavljamo i ove subote intervju s episkopom Ćulibrkom zbog velikog zanimanja naših čitatelja). (Opaska uredništva Autografa 2: Od četvrtka 27. kolovoza se na kioscima Srbije može kupiti novi broj tjednika Nedjeljnik koji na naslovnoj stranici donosi intervju s episkopom slavonskim, gospodinom Jovanom Ćulibrkom. Episkog pakračko-slavonski Jovan smatra da je opremom izamnipulirana […]

”Pitanje krivnje”, Karl Jaspers, AG&M, Zagreb, 2006., 120 str. U vrijeme užasa holokausta najučeniji Židovi koji su se našli u koncentracijskom logoru Buchenwald organizirali su suđenje Bogu. Svake večeri okupljali su se raspravljajući je li Bog kriv.

(Opaska uredništva Autografa: Od četvrtka 27. kolovoza se na kioscima Srbije može kupiti novi broj tjednika Nedjeljnik koji na naslovnoj stranici donosi intervju s episkopom slavonskim, gospodinom Jovanom Ćulibrkom. Episkog pakračko-slavonski Jovan smatra da je opremom izamnipulirana njegova poruka i da naslov koji je uredništvo rečena tjednika dalo razgovoru: “Srbi, dobro vagajte svaku reč o […]

Ovovremena je Njemačka uistinu s teškom mukom zadobila ugled svjetski otvorene i demokratske zemlje. U njoj se sve do mirnog ujedinjenja Njemačke (1990.) živjelo s kompleksom manje vrijednosti (sindrom holokaust), pa se zadugo i poslije ujedinjenja prakticiralo rijetko kada samosvjesno ”nijemstvo”, jer je nepisani kodeks nalagao uzdržanost i obzire, posebice prema Židovima (i državi Izrael), […]

Predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović je u srijedu u Jeruzalemu u Muzeju holokausta Yad Vashemu izrazila ”najdublje kajanje” zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata istaknuvši da je taj dio povijesti bacio ljagu na našu zemlju, ali da se, zbog budućnosti, moramo suočiti sa svojom prošlošću.

Na prijedlog Ivana Jakovčića Asocijacija liberalnih stranaka (Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu), treća skupina po snazi u Europskom parlamentu, prihvatila je Rezoluciju o Srebrenici, koja je zatim proslijeđena u redovitu parlamentarnu proceduru. Povod rezoluciji je dvadeseta godišnjica zločina, koja će biti obilježena 11. srpnja. Tekst ima karakter javnog apela: Pozivaju se Vijeće […]

Odlukom predsjednika Romana Herzoga, od 1996. godine 27. siječnja je upisan u službeni državni kalendar Savezne Republike Njemačke kao Dan sjećanja na žrtve nacional-socijalizma. U mnogim zemljama širom svijeta taj se datum obilježava i kao Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Pa tako i u Hrvatskoj.

Pohvalila se Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuima za uskrsne trobroje Jutarnjeg i Večernjeg lista imenima svojih novih savjetnika. Iako je po tko zna koji put ponovila kako ”svoju ulogu predsjednice Republike Hrvatske vidi upravo u prostoru postizanja ‘nacionalnog sporazuma’ oko odgovora na ključna pitanja gospodarskog oporavka”, ni u jednom ni u drugom listu nije otkrila tko […]

Nacionalizam, šovinizam, ksenofobija, antisemitizam, islamofobija, rasadišta su zla čiji predstavnici danas, uključujući neonaciste sjede u pojedinim europskim parlamentima, primjerice u Grčkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Švedskoj…

Na blagdan Purim, vjernici se prisjećaju događaja iz vremena prije više od pet stotina godina prije Krista, ali blagdan, tijekom povijesti, nije izgubio na svojem značenju. I u radosti slavi se čudesno spasenje židovskog naroda u jednoj neobičnoj priči u kojoj se nigdje izravno ne spominje Bog, ali providnost Njegova djelovanja je očita.

Filmski producent i redatelj Branko Lustig u petak je usporedio pravosudni progon još uvijek aktualnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića sa, ni manje ni više, holokaustom – genocidom u kojem je nacistički režim tokom Drugog svjetskog rata sustavno pobio oko šest milijuna Židova   Takva Lustigova izjava nije samo neistinita, nego je i krajnje uvredljiva prema svim […]

(Napomena uredništva: Ovaj glasoviti članak s kraja 2007. Rafaela Seligmanna objavljujemo u povodu nedavne smrti velikoga njemačkoga predsjednika Richarda von Weizsäckera. Na slici: Konrad Adenauer)   Njemački narod zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. Gotovo jednodušni izbor Berlina u Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda je novo priznanje zaslugama ove zemlje.

Prozaista, esejista i dramaturg Filip David nedavno je dobio NIN-ovu nagradu za roman ”Kuća sećanja i zaborava”, što nam je poslužilo kao povod za ovaj razgovor.  NIN-ova nagrada je važna stavka u srpskoj književnosti i kulturi, a vi ste kao ovogodišnji dobitnik izjavili da je ona bitnija za knjigu nego za autora. Kako to da tumačimo?

Ruben Rubenovič stajao je na željezničkoj stanici u Semlinu, između dvojice agenata specijalne policije, pa kada bi nekoga prepoznao, samo bi pokazao prstom i taj bi se našao na putu za Auschwitz. Bilo je to u ljeto i jesen 1942, nakon što je već likvidiran Judenlager Semlin, i u njemu neutvrdiv broj Židova i Roma. […]

Iako su se pokušali registrirati kao udruga, u čemu nisu uspjeli jer je tijelo državne uprave prepoznalo da se radi o negacionistima holokausta i da bi se time, kad bi ih se priznalo, žestoko kršio Ustav i zakoni naše zemlje, ”Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac” nastavlja svojim zamislima i sada javlja da je pokrenulo […]

”Hitlerove furije – Njemice na nacističkim poljima smrti”, Wendy Lower, Profil, Zagreb, 2014.   Na pitanje novinara kako danas gleda na svoja zlodjela iz prošlosti jedan od čuvara logora u Auschwitzu uzima predah za razmišljanje. Nakon kraće stanke daje sljedeći odgovor: ”Znate, kad malo bolje razmislim o tome, da, mogu vam reći da žalim. Žalim […]

Službeno, preporučeno pismo, sa zaglavljem, datumom, protokolirano. Pismo iz Berlina. Njegov potpisnik veli da mu je sam Fürer povjerio zadatak da očisti muzeje od djela izopačene umjetnosti, a u takva djela spadaju i stotine slika adresata, čije “slike ne doprinose napretku njemačke kulture u njenoj odgovornosti njemačkom narodu i naciji.   Premda ste morali biti […]

”Ateizam znači bezboštvo, dakle odgajanje bez Boga. Tvrde da je to izraz napretka. Iz iskustva najnovijih događanja znamo da se bez Boga i protiv Boga ne odgaja plemenite ljude, a vrlo često se odgaja takve koji su stvorili Oswiecim.”   Tako stoji u izdvojenom okviru na trideset devetoj stranici udžbenika katoličkog vjeronauka za osme razrede […]

U komentaru ”Papa i tajne holokausta” novinara i publiciste Drage Pilsela (prenijetom 16. veljače 2014. godine iz tjednika Express na portal Autograf.hr), mogao se pročitati i ulomak iz razgovora  pape Franje s njegovim dobrim prijateljem rabinom Abrahamom Skorkom, vođenim 2010. dok je Jorge Mario Bergoglio još bio nadbiskup Buenos Airesa (naravno i kardinal), a koji […]

U komentaru ”Papa i tajne holokausta“ novinara i publiciste Drage Pilsela (prenijetom 16. veljače 2014. godine iz tjednika Express na portal Autograf.hr) mogao se pročitati i ulomak iz razgovora pape Franje s njegovim dobrim prijateljem rabinom Abrahamom Skorkom, vođenim 2010. dok je Jorge Mario Bergoglio još bio nadbiskup Buenos Airesa (naravno i kardinal), a koji […]

Recepcionar u ginekološkoj ordinaciji, samac, neostvareni pjesnik, sitan ženskaroš, snažne socijalne imaginacije, u svakodnevnim intervalima zamišlja se kao predsjednik izraelske vlade ili pisac prevratnih članaka u ljevičarskom Haaretzu, Efrajim Nisan zvani Fajma uzaludnik je, svojevrsni moderni pikaro, jurodivi navjestitelj sudnjega dana, suvremeni čovjek rastrgan ritmovima modernog doba, spolni egzistent, emocionalno upropašten i nezreo, zrcalni odraz […]

O odgovornosti Katoličke crkve u Drugom svjetskom ratu napisane su tisuće i tisuće knjiga, kako od strane crkvenih apologeta tako i od autora koji se trude da potvrde stereotipije, priličito raširene i u zemljama bivše Jugoslavije, poput onih koje Katoličku crkvu  u cjelini poistovjećuju s fašizmom i koncentracijskim logorima. Istina se može vidjeti, naravno, tek […]

Vatikan je od Lateranskih ugovora s Musolinijem iz 1929. godine bio suverena “državna oblast”, koja zauzima svega 44 ha površine i ima oko tisuću stanovnika, što opet ne smeta da bude jedna od najmoćnijih država na svijetu. No, vatikanska moć, kao što je poznato, ne počiva na njezinoj veličini i oružanoj sili, nego na “tajnim […]

Od kostiju žrtava komunističkih zločina na Daksi i drugim stratištima Karamarko gradi ljestve prema vlasti   Berlinski je zid pao prije 25 godina, u raznim je bivšim komunističkim zemljama na različite načine i u različitim opsezima provedena lustracija, a u Hrvatskoj je počeo rat. Agresija je krenula iz Beograda gdje je na vlast zasjeo komunist […]

U komentaru ”Papa i tajne holokausta“ novinara i publiciste Drage Pilsela (prenijetom 16. veljače 2014. godine iz tjednika Express na portalu Autograf.hr), mogao se pročitati i ulomak iz razgovora pape Franje s njegovim dobrim prijateljem rabinom Abrahamom Skorkom, vođenim 2010. dok je Jorge Mario Bergoglio još bio nadbiskup Buenos Airesa (naravno i kardinal), a koji […]

Neka vas ne iznenadi kratkoća ovotjedne kolumne. Situacija je toliko očita da treba malo riječi da se opiše budalasto ponašanje zagrebačkog kardinala.   Hoće li doći taj dan kada se o svetkovini Velike Gospe nećemo naslušati teoloških ali i politoloških koještarija, proturječnosti i nedosljednosti? Jer, evo, da se u kladionicama možete kladiti na to da […]

Židovi su žrtve jednoga genocida bez presedana. Nikad još dotad jedna država nije odlučila i objavila, pod autoritetom svoje najviše odgovornosti, da određena skupina ljudi mora biti istrebljena i to, ako je moguće, u potpunosti, što je odluka koju je, potom, sustavno (uredno, pedantno, birokratsko-metodično, tehnički i industrijski) primjenjivala svim sredstvima koja su joj bila […]

Novi rat na Bliskom istoku, jer ovo što se događa na relaciji Izrael – Gaza jest rat, stvorio je upravo idealnu dimnu zavjesu iza koje se, javno i jasno, prikriveno i manje prikriveno, ili tek na “mala vrata” na javnu scenu ponovo vraća antisemitizam. A antisemitizam, ako netko slučajno ne zna, mržnja je i neprijateljstvo […]

Chil Rajchman, “Ja sam posljednji Židov, Treblinka 1942-1943, zapisi za buduće naraštaje”, Fraktura, 2014.   Čak i kada je ona strašna, pisac mora reći istinu, a čitatelj je mora znati. Okrenuti se, zatvoriti oči, samo proći, značilo bi uvrijediti sjećanje na one koji su nestali.   Vasilij Semjonovič Grossman   Bio je rujan 1944. kada […]

Prije neki dan pogledah dokumentarni film-esej ”Strpljenje” (”Patience, After Sebald”, 2012.) Granta Greena. Film u počast sjajnom, tragično preminulom piscu W. G. Sebaldu (1944.-2001.), a po njegovoj najpoznatijoj knjizi ”Saturnovi prsteni: hodočašće po Engleskoj”, knjizi koja je kombinacija putopisa, meditacija, povijesti i autobiografskih sjećanja. Sve odjednom.   U filmu sam čuo da je Max (tako […]

Nevjerojatna ali istinita ratna priča Salomona Perela, objavljena nedavno u Zagrebu (Profil knjiga) pod naslovom “Bio sam Hitlerov omladinac Salomon”, u izvrsnom prijevodu Borisa Perića, kojom prilikom je autor stigao u Hrvatsku po drugi puta, jer se prilikom predstavljanja njegove knjige dogodila i hrvatska neslužbena premijera filma “Europa, Europa” (kako se Perelova knjiga izvorno zove) […]

U razgovoru pape Franje s njegovim dobrim prijateljem rabinom Abrahamom Skorkom, vođenim 2010. dok je Jorge Mario Bergoglio još bio nadbiskup Buenos Airesa (naravno i kardinal), a koji se može i kod nas pročitati u obliku knjige (”O nebu i o zemlji”, Jorge Bergoglio i Abraham Skorka, VBZ, Zagreb, srpanj 2013., str. 74), Papa kaže, […]

Umjetnik je u Jasenovcu pronašao i otkupio gomilu cigli koje su prije sedamdeset godina, pri ropskome radu, izrađivali jasenovački mučenici: Srbi, Židovi, Romi, komunisti, ljevičari, masoni, slovenski katolički svećenici i homoseksualci. Od tih cigli neka je partizanka sagradila sebi kućicu, pa su tako i sačuvane.   Umjetnik je od njih sagradio niz obeliska nepravilnog oblika, […]

Prilično rezolutna izjava američkog državnog tajnika Johna Kerryja da su sigurnost i prosperitet Izraela uvjetovani okončanjem okupacije palestinskih područja i postignućem mirovnoga ugovora s Palestincima izazvala je bijes u Tel Avivu, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu je Kerryjeve riječi nazvao ”nemoralnima i nepravednima.”   Sve više se steže obruč i bojkot Izraela. Već je više […]

Klerici Katoličke crkve vole reći da se njima nikada i nikamo ne žuri jer institucija kojoj služe svoju povijest, a isto tako i vrijeme prošlo i buduće, mjeri tisućljećima. Ali, kad održavanje jedne sjednice Hrvatske biskupske konferencije treba pomaknuti za neznatno zrnce pijeska, kakvo prema vječnosti predstavlja jedan sat zemaljskog vremena, onda je biskupsko vrijeme […]

Gušimo se u seriji karnalnih prazničnih svetkovina sa i bez smisla, pa dokonom čoveku padaju na um svakojake bar naizgled frivolne besposlice… Tako sam se, stanovitim povodom, o kojem ću nešto kasnije, setio svog prošlojesenjeg – ne, sada je to zapravo već jesen preklanjske, 2012. godine – landranja po Parizu. Obilazio sa tako i čuveni […]

Papa Franjo se nakon nedjeljne molitve “Anđeo Gospodnji”, javlja IKA, osvrnuo na sedamdeset i petu obljetnicu Kristalne noći, nasilja počinjenoga u noći između 9. i 10. studenoga 1938. protiv Židova, sinagoga, stanova i trgovina, koji su označili žalostan korak prema tragediji holokausta.   ”Ponovno izrazimo svoju blizinu i solidarnost sa židovskim narodom, našom starijom braćom. […]

Njemačka je ovoga vikenda obilježila 75. godišnjicu Kristalne noći, pogroma Židova koji je organizirao režim Adolfa Hitlera i koji je svijetu pokazao svu silinu antisemitskog nasilja. U noći s 9. na 10. studenoga 1938. godine i tijekom cijelog idućeg dana dućani i radionice židovskih vlasnika diljem zemlje divljački su uništavani, sinagoge paljene, a 30 000 […]