autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Teologija i genocid

AUTOR: Senad Hevešević / 27.07.2021.

Senad Hevešević

Nakon Drugog svjetskog rata teološka misao tragala je za različitim vrstama razmatranja Holokausta. Formirana je i podvrsta teologije pod nazivom teologija holokausta, iako postoje kritičari takvog koncepta. Unutar tih razmatranja neophodno je analizirati pojmove zla, nade, sudbine, Božjeg djelovanja u svijetu…

Simbolično analizirajući tematiku kroz srpanj 2021. godine, neizbježno je doći do zaključka da islamskoj teološkoj misli na našim prostorima tek predstoji teološko razmatranje genocida počinjenog nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda u Srebrenici upravo početkom srpnja 1995. godine, a za koji je osuđeno preko 50 osoba za individualnu i zapovjednu odgovornost iz vojnih i političkih vlasti Republike Srpske, a država Srbija osuđena za nesprječavanje genocida.

Dodatni naglasak na ovu temu donijela je objava visokog predstavnika Valentina Inzka koji je pri kraju mandata donio odluku o proglašenju dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

O pravnim detaljima zakonskog rješenja i načinima provedbe tih dopuna Kaznenog zakona bit će mnogo govora u skorijoj budućnosti, ali je potrebno izbjeći opasnosti ”definicionalizma” i (ne)namjernog cinizma unutar izjava proisteklih iz svakodnevnih političkih previranja te imati na umu mogućnosti teologije u širenju dobra.

O pravnim detaljima zakonskog rješenja i načinima provedbe tih dopuna Kaznenog zakona bit će mnogo govora u skorijoj budućnosti, ali je potrebno izbjeći opasnosti ”definicionalizma” i (ne)namjernog cinizma unutar izjava proisteklih iz svakodnevnih političkih previranja te imati na umu mogućnosti teologije u širenju dobra

Pitanje genocida ili Holokausta se u specijaliziranim znanstvenim razmatranjima analizira ponajprije kroz pitanje definicije samog genocida i upravo će na polju ”definicionalizma” uslijediti najsnažnije pravne i druge borbe koje će pravnim sredstvima bilo kakvu primjenu dopuna Kaznenog zakona najvjerojatnije dovesti do razine Europskog suda za ljudska prava.

U tom procesu inzistirat će se na naglasku na ”slobodi govora” i dozvoljenosti razlikovanja genocida od etničkog čišćenja, masakra, masovnog ubojstva ili nekog drugog naziva. Visoka razina preciznosti u svakom istupu, a pogotovo pravnom podnesku, bit će od ključne važnosti.

Također, logično je da su društveni radnici iz Bosne i Hercegovine i okolnih država iznimno zainteresirani, pa i pozvani, za iznošenje stavova i mišljenja o postupku visokog predstavnika, kao i o ostatku općedruštvene situacije u BiH i tu je vrlo važno ukazati na jednu opasnost.

Primjetno je da se pojedine izjave uobličuju na način koji ima na umu kratkoročnu dnevnopolitičku korist i vezane su za svakodnevne političke trzavice unutar kojih se niskom razinom diskursa na degradirajući način koriste riječi stranog porijekla (poput turcizama) da bi se, u potpunosti neprikladno, dalo komentar na ozbiljnu temu poput negiranja genocida. Upravo tu teologija može dati veliki doprinos svojom inspiracijom i savjetom.

Na samom početku spomenuo sam teologiju holokausta što je, ustvari, vrsta suočavanja s ulogom vlastite vjerske zajednice u genocidu, zatim analiza židovske misli o tome kako je uopće moguće da se Holokaust dogodi, a Bog postoji i, na kraju krajeva, razmatranje o životu u vremenu poslije Holokausta.

U svim ovim elementima promišlja se Bog, dubina ljudskog postojanja, analizira se karakter ljudskih bića i pokušava se pronaći način za zdravije gledanje u budućnost.

Sve navedeno zahtijeva preciznost u izražavanju i iznimno poštovanje prema svetosti ljudskoga života, a upravo to teološka misao, kao misao koja se ogleda u Dragome Bogu, traži od nas. Teološka misao tu može biti veliko nadahnuće, smjerokaz i savjet, daleko iznad pravne i političke sfere.

Koliko je to moguće i kakva će biti uloga teološke misli pravoslavlja, islama i katoličanstva na ovom prostoru gdje smo tako blizu jedni drugima, vidjet ćemo.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Katar kao pozornica dijaloga
• Islamski centar kao mjesto susreta
• Treba li vjerskoj instituciji Bog?
• Zašto, ipak, ideal Europe?
• Žrtvovanje kulture sebičnosti
• Što nam je činiti da bismo razgovarali tijekom dijaloga?
• Osnovno o Ramazanu - U sjeni Božje riječi
• Plemena tumačenja i sigurnosti
• Misija prosvjetljivanja ''čaršijskog'' uma
• O mjerema u pandemiji možemo razgovarati, ali ne bez znanja

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: SEL@M
Oznake: genocid, Islamska zajednica, Senad Hevešević, sloboda govora, teologija

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

18 Sep

Jesu li teroristi pobijedili nakon 11. rujna? SAD su odgovorile na napad u New Yorku upravo onako kako su napadači priželjkivali, pridonoseći stvaranju svijeta u kojem je terorizam postao toliko uobičajena pojava da više ni ne znamo kada tu riječ treba upotrijebiti.