autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Totalni kapitalizam – siromaštvo za ljude i baštinu (4)

AUTOR: Tomislav Šola / 16.01.2026.

Tomislav Šola

Dakle, bez poznavanja društvenog konteksta, posebice ekonomskog (kojeg pak ne možemo odvojiti od političkog i duhovnog) vlastite nam nevolje (a bogme ni šanse) ne mogu biti posve jasne. Zato hvala čitatelju na strpljivosti: ”muzeologija”, posve sigurno, ne može ništa pomoći, jer su je izmislili prije stoljeće i pol kad je postojao ”normalni” kapitalizam i kad se još činilo da može postojati čak i znanost o jednoj instituciji.

Dodat ću samo da u akademskim krugovima jako odavno datira ta znanstvenička potreba za društvenim eskapizmom, a još i sada mnogi, ne samo među laicima, smatraju da su muzeji prvenstveno znanstvene institucije. Nisu. Oni u svemu što rade moraju biti utemeljeni u znanosti, ali su društveni mehanizmi transfera kolektivnog iskustva – komunikacijska, uslužna, kreativna djelatnost, znanstveni teatar…

No, vratimo se upozorenjima koje daje, taman i ovako površno, znanje konteksta. Dakle, ne samo da rastuća većina populacije postaje siromašna, nego to postaju i javne institucije. Otpuštanja s posla, sindikalni protesti, organizirani zahtjevi uprava muzeja da im se ukine moralna obaveza da primaju samo etički, – ekološki i financijski, besprijekoran sponzorski novac – svjedoče da su muzeji sve ranjiviji sektor. Da su siromašni.

Kad je već ekonomski kontekst u fokusu idemo u tom smjeru potražiti i neke muzejske ”grijehe” (Oni koje to zbilja zanima mogu na https://www.mnemosophy.com/vault preuzeti knjigu ”Eternity does not live here…” koju sam davno napisao).

Ako, recimo, pretražujete Google s pojmom ”Institucije radničke baštine u Finskoj”, pronašli biste, bar u vijeme tiska knjige iz koje je ovaj odlomak reinterpretiran), samo moj slajd, preuzet i redizajniran vjerojatno prije 20 godina s istog tog Interneta koji je tada bilježio postojanje osam različitih nacionalnih institucija posvećenih javnoj memoriji rada i radništva u Finskoj.

Izvorna fotografija kojoj sam dodao svoj tekst, više ne postoji, ali Finska je, nadam se, zadržala živom i djelatnom svoju mudru memoriju rada. Je li svih tih osam institucija preživjelo i kako su se eventualno promijenile, doista me zanima. Ne bih se čudio da i ne, jer se odrekla nekih grandioznih, mudrih osobina, posebice u geostrategiji, koja doista nije predmet ovog iskaza, ali je ilustracija ”stanja nacije” i po kojem vrijednosnom sustavu živi.

Neoliberalizam ne poštuje rad! Netom rečeno, nije prenemaganje jer sam tamo objavio svoju prvu knjigu, imao ljetnu školu i za volju projekta (”Tama on Suomi”) nastojao razumjeti Finski identitet: velika zemlja, s, nekad, izuzetnim muzejima – među najpotentnijim koje sam znao. Kenneth Hudson bi komentirao (a, reći ću makar u kontekstu izgledalo izlišno): ”Pa naravno, kad su većina direktora žene”.

Prva poruka tog slajda bila je namijenjena mojim domaćim studentima. Moja bivša zemlja, deklarirana kao socijalistička i s četiri puta većom populacijom od Finske, imala je jednu takvu, doduše jalovu, istraživačku instituciju, ali zemlje koje su iz nje nastale imaju još gori gubitak sjećanja na radničku baštinu – nemaju ni jedan jedini muzej rada, radničke klase, a ni bilo čega sličnog.

Već samo postavljanje teme, neoliberalnoj histeriji kakva se manipulacijom pretvara u populističke orgije, posebice na Zapadu, izgleda kao ljevičarski eksces.

Nitko nije imun na financijalizaciju svijeta i propast stvarnog kapitalizma koji je radničku klasu priznavao barem kao protivnika. Ne pomaže ni kršćanski temelj Zapada koji je, makar i licemjerno, poštovao rad pa će tako sudbina više od stotinjak muzeja koji postoje na tu temu svakao biti jedna od tema koju bih volio ponovo otvoriti (možda baš u ovoj kolumni).

(Ovaj je tekst u nastavcima je preveden, peterostruko uvećan i aktualiziran pod–odlomak ”11. Total capitalism, the poor and museums”, iz knjige Public Memory in a Deluded Society: Notes of a Lecturer, koju je moguće pronaći na https://icofom.mini.icom.museum/wp–content/uploads/sites/18/2022/11/2022_tomislav_sola_public_memory.pdf, kao i na https://www.mnemosophy.com/the–vault). Ta ista, unekoliko drugačija verzija na engleskom jeziku, objavljenja je na: https://independent.academia.edu/TomislavSola

Knjiga je izdana i na ruskom jeziku.)

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: