Treba nam rezolucija o položaju i pravima starijih osoba

Nastavno na uočene izazove u zaštiti prava osoba starije životne dobi u Republici Hrvatskoj te činjenicu da politike starenja i njihovu provedbu treba promatrati kao zajedničku odgovornost svih glavnih aktera u društvu, naglašavajući potrebu za međugeneracijskim dijalogom i učinkovitom suradnjom između vlada, kreatora politika, privatnog sektora, društvenih partnera, istraživača i nevladinih organizacija, a posebno organizacija starijih osoba i za starije osobe, a s obzirom na nastojanja da osobama starije životne dobi, kao što je već slučaj sa ženama, djecom i osobama s invaliditetom, bude osigurana dodatna pravna i društvena zaštita, predložena je Hrvatskom saboru Rezolucija o položaju i pravima starijih osoba u travnju 2023. godine.

Na temelju uočenih problema i nedostataka razumijevanja položaja starijih osoba u RH, učinkovitog i pravovremenog pružanja adekvatne skrbi i pomoći osobama starije životne dobi kada im je ona potrebna, i na koju, na kraju krajeva, imaju pravo, kolegice s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, prof. dr. sc. Irena Majstorović, prof. dr. sc. Silvia Rusac i ja, svaka iz svog područja stručnosti), izradile smo nacrt Rezolucije i iznimno zadovoljne što je prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić, kao stručnjakinja za bioetiku, otvorila problem položaja i prava starijih u hrvatskom društvu i organizirala Okrugli stol na tu temu unutar Odbora za ravnopravnost spolova, na koji su došli brojni pozvani stručnjaci iz područja (javnog) zdravstva i socijalne politike te pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Ovaj je Okrugli stol, po mom mišljenju, prošao kako i okrugli stolovi trebaju funkcionirati u Hrvatskom saboru kada su teme od općeg društvenog značenja na dnevnom redu – stručno, empirijski, nestranački, uz uvažavanje prakse i znanja svih aktera i uz konstruktivnu raspravu koja stremi pronalaženju mogućih rješenja koja će biti oživotvorena u praksi. Bez potonjeg, ništa nećemo puno postići.

Obzirom na postojeću pravnu regulaciju, uključivo i ”Povelju Europske unije o ljudskim pravima”, načela Ujedinjenih naroda za starije osobe, dokumente Vijeća Europe, osobito ”Preporuku Odbora ministara o promicanju ljudskih prava starijih osoba” te ”Zaključke skupštine Vijeća Europe o sudjelovanju i dobrobiti starijih osoba u eri digitalizacije” i usvojena načela na razini Ujedinjenih naroda, a koja, osim ”Opće deklaracije o ljudskim pravima”, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te Međunarodnog pakta o ekonomskim i socijalnim pravima, obuhvaćaju i specifične preporuke o pravima starijih, morali bismo pokazati našu odlučnost da ponovno potvrdimo vjeru u temeljna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost svake ljudske osobe, u jednaka prava muškaraca i žena, društveni napredak i bolje standarde života u većoj slobodi starijim osobama koje bi u starijoj dobi trebale nastaviti živjeti uz puni svoj potencijal i zaslužen položaj nakon dugogodišnjeg rada.

Moramo uvažavati dostojanstvo osoba starije životne dobi i jamčiti kao društvo njihova uživanja svih ljudskih prava te ispunjenja iskoristivog potencijala žena i muškaraca starije životne dobi, uz ostvarenje međugeneracijske solidarnosti i ravnopravnosti spolova bez dobne diskriminacije, ali i pravo zadovoljenja potreba osoba starije životne dobi za osobnom realizacijom i osobnim aktivnim ispunjenjem, uz bogatstvo životnog iskustva i znanja te vještina osoba starije životne dobi u svrsi njihovog doprinosa za održivi razvoj društva.

Naime, aktualne demografske promjene koje predstavljaju prilike i izazove za kreiranje održivih razvojnih politika za pojedince i zajednicu koji su njima osobito pogođene osobe s očekivanim produženim životnim vijekom i za žene i za muškarce te uz povećanje dugovječnosti, a koje nije uvijek popraćeno dobrim zdravljem, te u svrsi pozitivne politike starenja i njezine provedbe koja predstavlja suodgovornost svih dionika, potrebno je poticati sve nadležne institucije, a osobito Vladu Republike Hrvatske te sva ministarstva, a osobito socijalne, zdravstvene, obrazovne i druge relevantne ustanove da osobama starije životne dobi omoguće ne samo ostvarenja prava na koje po raznim zakonskim odredbama imaju pravo (npr. njegu u kući, fizioterapeuta, gerontodomaćice itd.) nego i:

Društveno priznavanje doprinosa u međugeneracijskoj solidarnosti; Dostojanstven život; Zaštitu ljudskih prava i sloboda; Očuvanje poslovne sposobnosti uz pravnu i stručnu potporu koja će u najvećoj mjeri osigurati poslovnu sposobnost osoba starije životne dobi na način da im se osigura odlučivanje uz pomoć osobe od povjerenja, odnosno osobe koja će uzeti u obzir njihovu trenutnu ili ranije izraženu volju, misli, želje i osjećaje; Zaštitu ljudskih prava i sloboda; Zaštitu od nasilja u obitelji (o nasilju prema starijima se ne govori niti približno koliko bi trebalo!); Primjereno postupanje pravosudnih tijela, pri čemu osobito nadležna pravosudna tijela trebaju postupiti osobito žurno u rješavanju slučajeva u koje su uključene osobe starije životne dobi te osobito voditi računa o njihovom zdravstvenom stanju i funkcionalnoj sposobnosti posebno onih u dubokoj starosti.

Trebamo kao društvo priznati nezamjenjivu ulogu osoba starije životne dobi, osobito u njihovim ostvarenim profesionalnim doprinosima, obiteljskim ulogama, u kojima često ekonomski, neposrednom skrbi i emocionalno pružaju značajnu potporu daljnjem razvoju zajednice te djeci i njihovim obiteljima. Republika Hrvatska svakako treba osigurati osobama starije životne dobi dostojanstven život primjerenom mirovinom, socijalnim potporama i drugim oblicima pomoći, kao i poticanjem prilagođenih usluga u svakoj zajednici.

Nužno je razviti kontinuiranu stratešku politiku usmjerenu osnaživanju prava osoba starije životne dobi pri čemu treba staviti poseban naglasak na nekoliko područja.

Primjereno sudjelovanje u zajednici, pri čemu osobe starije životne dobi trebaju ostati integrirane u društvo te ako to žele aktivno sudjelovati u formuliranju i provedbi politika koje izravno utječu na njihovu dobrobit i dijeliti svoje znanje, vještine i umijeće s mlađim i starijim generacijama.

Primjerenu društvenu, socijalnu i zdravstvenu skrb, pri čemu treba poduzeti odgovarajuće mjere i postupke, uključujući preventivne, ciljane geroprofilaktičke mjere, za promicanje, očuvanje i poboljšanje zdravlja te funkcionalne sposobnosti osoba starije životne dobi, kao i osigurati primjerenu zdravstvena skrb s dostupnom dugotrajnom kvalitetnom integralnom skrbi za osobe starije životne dobi.

Kako bi se bolje procijenile i zadovoljile potrebe osoba starije životne dobi, Republika Hrvatska treba promicati cjelovit pristup zdravstvenoj i socijalnoj, integralnoj skrbi za osobe starije životne dobi. Hrvatska također treba razviti i ubrzati edukaciju i mlađih i starijih osoba o starenju i starosti, uključujući edukaciju iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege, a osobito edukaciju stručnjaka u skrbi za starije.

Ne smije se zanemariti niti primjerena stambena i institucionalna skrb, pri čemu osobito treba osigurati dostatne i odgovarajuće usluge stanovanja za one osobe starije životne dobi koje više ne mogu ili ne žele živjeti u svojim domovima. Osobe starije životne dobi smještene u institucionalnu skrb ili u izvaninstitucijskoj skrbi, imaju pravo na slobodu kretanja, a sva ograničenja moraju biti zakonita, nužna i razmjerna te u skladu s međunarodnim pravom.

Nužna je i primjerena ciljana palijativna skrb za starije (palijativnogerijatrijska skrb), pri čemu osobito treba ponuditi palijativnu skrb za osobe starije životne dobi koje boluju od bolesti opasne ili ograničavajuće po život, kako bi osigurale njihovu dobrobit, sigurnost te kvalitetu i omogućile im dostojanstveni život do smrti. Svaka osoba starije životne dobi kojoj je potrebna gerijatrijskopalijativna skrb trebala bi imati pravo pristupiti joj bez nepotrebnog odgađanja, u okruženju koje je u skladu s njezinim potrebama i preferencijama.

Kako je svijet suočen s ubrzanim starenjem stanovništva, izvjesno je da će se pritisak koji rezultira starosnom diskriminacijom povećati; samim tim povećava se i obaveza da se odgovori na takvu vrstu diskriminacije. Zaštita prava osoba starije životne dobi pomoći će da one vode dostojanstven i siguran život kao ravnopravni članovi društva. Ostvarenje tih prava omogućava osobama starije životne dobi da se prema njima ophodi s poštovanjem i ravnopravno kao i prema osobama mlađe životne dobi.

Nakon, rekla bih poprilične medijske popraćenosti ove teme, koju prava starijih osoba istinski i zaslužuju, dobila sam pozive i mailove brojnih kolega koji su imali potrebu ispričati svoja iskustva koja imaju kada članovi njihovih obitelji odjednom dožive ili moždani udar ili poodmakli stadij demencije ili drugu tešku bolest koja ih čini manje funkcionalnima ili nefunkcionalnima.

Iz tih priča i iskustava jasno je da pravo njege u kući nije uistinu pravo ako nije oživotvoreno u praksi, ako npr. pružatelj usluga nema potrebno poštovanje prema starijoj osobi u čiju kuću dolazi, ako svima koji su dužni davati usluge starijim osobama nisu oni na prvom mjestu kada im pružaju usluge ili dogovaraju njihovo pružanje. Da njega i pomoć trebaju biti pruženi odmah kada za njih postoji potreba, a ne nakon mjesec dana i više.

Nemaju svi dodatna sredstva za osiguravanje privatne njege, a u krajnjoj liniji, davanja za socijalne usluge i raznorazni porezi koje su starije osobe na ovaj ili onaj način plaćale dugi niz godina te bi usluge trebali omogućiti. Nije pravo oživotvoreno u praksi ako je administracija postala prepreka, a ne pomoć u ostvarenju bilo koje naknade, doprinosa, invalidnine na koju starija osoba po zakonu ima pravo.

U vremenu digitalizacije administrativne prepreke s kojima se osobe starije živote dobi susreću pri oživotvorenju svojih zajamčenih prava ne bi smjele postojati. A što je tek s onim nezajamčenim pravima? Što je sa samopoštovanjem i dostojanstvom na kojeg svi imamo pravo? Zašto bi to trebalo biti tako teško?

Naravno, ukazivanjem na probleme se ne umanjuju oni pružatelji usluga, uključujući fizioterapeute, koji predano i odgovorno rade svoj posao uz poštovanje dostaojanstva starijih.

Republika Hrvatska ima veliki udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu kao i Europa uostalom. Ako nam nedostaju stručnjaci za starije osobe i edukacija o pravima i položaju starijih osoba morali bi ih uvesti.

Mislim da nemamo više opravdanja, kao punopravna sad već višegodišnja članica Europske unije, zanemariti vlastite zakone, vezivati osobe starije dobi za krevet ako je jedini razlog za to nedostatak osoblja, nemati uvida u brojne ugovore o dosmrtnom uzdržavanju i kako se skrbi o osobama koje su te ugovore potpisale.

Pomoć na koju starije osobe imaju pravo trebaju pružati osobe koje razumiju što proces starenja znači i na koji tretman osobe starije životne dobi imaju pravo – a to je isključivo onaj koji uvažava njihovo dostojanstvo. Kako se odnosimo prema ranjivijim pripadnicima u društvu, ocrtava nas kao društvo.

Ali, ne smijemo zanemariti da starije osobe nisu samo bolesne i one kojima pomoć treba nego i osobe koje su pune znanja i iskustva. Takav treba biti i naš odnos prema starijima.

U nadi da će ovakve teme nadrasti stranačke borbe i ujediniti sve stranke u radu na boljitku svih, uključivo svoje birače starije dobi, nadam se da će kada nacrt Rezolucije dođe na dnevni red relevantnih odbora Sabora, doživjeti stručnu i znanstvenu raspravu i svoje usvajanje.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Što nam poručuju tragedije iz Donje Jablanice i Novog Sada
    •  Hrvatska mora popraviti status starijih osoba u zatvorima
    •  Izbori su da učinimo nešto dobro i za opću dobrobit
    •  Koja pravila obvezuju dužnosnike u javnoj komunikaciji
    •  Upravljanje krizama je vještina koja nam nužno treba u 2024.
    •  Oblici femicida u Hrvatskoj i prevencija nasilja nad ženama
    •  Lamentacije – plaće, upravljanje krizama i vladavina prava
    •  Curenje informacije – moramo li i tajne skrivati i od samih sebe
    •  Učinkovitim kaznama do povjerenja građana i vladavine prava
    •  Tko mari za ljudska prava, profit je prioritet SP-a u Katru

> Svi tekstovi ovog autora