autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Trg je Titov, ali je još više naš!

AUTOR: Snježana Banović / 23.06.2017.

Snježana Banović
Foto: Portal Novosti

Drage antifašistkinje i antifašisti,

Sretan nam naš praznik!

Vjerujem da danas govorim u ime većine umjetnika i kulturnih radnika ovoga grada i ove zemlje i drago mi je da među vama vidim mnoge od njih.

Postoje neke linije s kojih se ne smijemo povlačiti, crte s kojih ne smijemo uzmicati. Ta je linija danas ovaj trg. Trg maršala Tita koji to ime nosi 71 godinu i nosit će ga i dalje!

Ovaj trg, nazvan imenom jednog od najvećih antifašističkih lidera svijeta, je i barometar koji ponajbolje pokazuje demokratsko bilo ovoga grada!

Gradovi bez sjećanja i ponosa na one koji su ga gradili su gradovi bez budućnosti i bez duše.

Dosta je. Ne dopustimo da zbog nas i nedostataka našega otpora prema štetnim odlukama štetnih političara bez vizije i programa generacije nakon nas spuštaju pogled

Grad koji se stidi svoje slavne prošlosti i ne brani je od navale neznanja i falsifikata, prošlosti u kojoj su prosvjeta i kultura bile u središtu, a ne na margini kao danas…taj grad će umrijeti.

Zato želim da se danas, na praznik antifašizma zajedno prisjetimo onih koji su u nedoba zvano Nezavisna država Hrvatska smogli snage i pridružili se, na čelu s Vjekoslavom Afrićem. već u proljeće 1942. Titovom Narodno oslobodilačkom pokretu.

S druge strane, prisjećamo se s ponosom i onih koji to nisu stigli i koji su s ovoga trga odvedeni u smrt. Bili su đaci Glumačke škole i najmlađi članovi ansambla Drame. Bili su članovi SKOJ-a i zato su morali stradati.

Oni su:

Vojko Kavić- Kardoš, 25godina, odveden u Jadovno i ubijen u ljeto 1941.

Ivan Štrk, 26 godina, strijeljan po odluci prijekoga suda u jesen 1941.

Rade Sladić, 28 godina, strijeljan po odluci prijekoga suda u jesen 1941.

Veljko Ilić, 25 godina, strijeljan po odluci prijekoga suda u ljeto 1941.

I peti od njih:

S Trga znanosti, umjetnosti ali i s trga antifašizma za koji su mnogi Zagrepčani dali svoj život, između njih i mnogi umjetnici, studenti i profesori Sveučilišta, danas moramo poslati jasnu poruku: NE – krivotvorenju povijesne istine

Janko Rakuša, 44 godine, obješen, nakon dugotrajnih mučenja u ustaškim zatvorima, gol na remetinačku banderu u veljači 1945.

Deset godina nakon ovih tragičnih događaja, nakon otvaranja prema zapadu i na krilima nove kulturne politike Josipa Broza, jedne od najznačajnijih povijesnih ličnosti ovoga naroda, hrvatska kultura bilježi prve korake u postavljanju na kulturnu mapu Europe i svijeta.

Hrvatska, koja je iz II. svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani demokratskih snaga cijeloga svijeta. doživjela je pravi plimni val kulturne i prosvjetne politike koji do danas nije dostignut.

Naša se zemlja tada upisala na kulturnu mapu Europe i svijeta. Od Pariza do Londona preko Rima do Tokija, predstavljalo se hrvatsko kazalište uz bok onim svjetskim.

Da, ovo je trg i na kojem su se u posljednjih sedam desetljeća školovali i oblikovali mnogi svjetski umjetnici i znanstvenici, ovdje su u tome razdoblju otvarane nove institucije: s jedne strane Krležin je Leksikografski zavod, s druge Akademija dramske umjetnosti Branka Gavelle, ovdje su u ovome kazalištu nastupali svjetski ansambli i velikani glazbe, plesa, književnosti i kazališta.

Ovo je Trg maršala Tita.

S Trga znanosti, umjetnosti ali i s trga antifašizma za koji su mnogi Zagrepčani dali svoj život, između njih i mnogi umjetnici, studenti i profesori Sveučilišta, danas moramo poslati jasnu poruku:

NE – krivotvorenju povijesne istine

NE – političkoj trgovini najgore vrste

DA – građanskim, demokratskim i civilizacijskim vrijednostima dijaloga, kulture sjećanja i pogleda u bolju budućnost!

Grad koji se stidi svoje slavne prošlosti i ne brani je od navale neznanja i falsifikata, prošlosti u kojoj su prosvjeta i kultura bile u središtu, a ne na margini kao danas…taj grad će umrijeti

Dosta je. Ne dopustimo da zbog nas i nedostataka našega otpora prema štetnim odlukama štetnih političara bez vizije i programa generacije nakon nas spuštaju pogled.

Obilježimo i slavimo današnji dan s jasnom porukom otpora i snage:

Trg je Titov, ali je još i više – naš.

Sretan nam Dan Antifašističke borbe!

(Govor Snježane Banović na skupu ”Trg je naš“, održanom na zagrebačkom Trgu maršala Tita 22. lipnja 2017.)

(Prenosimo s portala Forum.tm).

Još tekstova ovog autora:

• O “izlascima” zagrebačkog HNK
• Ustaško Kazalište (2)
• Ustaško Kazalište (1)
• Hrvatska kultura i EU (2)
• Hrvatska kultura i EU (1)

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: ODJECI
Oznake: antifašisti, Ivan Štrk, Jadovno, Janko Rakuša, Rade Sladić, Snježana Banović, Tito, Trg maršala Tita, Veljko Ilić, Vojko Kavić- Kardoš

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".