autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Turska otvorila novo poglavlje u pregovorima s EU-om

AUTOR: Marko Barišić / 06.11.2013.

Nakon tri godine zastoja Turska je u utorak otvorila novo poglavlje u pregovorima s Europskom unijom, ono koje se odnosi na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata.

Na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu turski ministar za EU i glavni pregovarač Egmen Bagis rekao je da bi to poglavlje moglo poboljšati odnose i smanjiti razlike među regijama u Turskoj. Izrazio je nadu da bi ova, 2013. godina, mogla biti prekretnica u odnosima Turske i EU-a, što bi se, prema njegovu mišljenju, trebalo očitovati otvaranjem novih poglavlja.

Ovo je poglavlje inače trebalo biti otvoreno još u lipnju, ali je Međuvladinu konferenciju tada blokirala njemačka kancelarka Angela Merkel zato što su turske vlasti nasiljem reagirale na prosvjede koji su se održavali na istanbulskom trgu Taksim.

Turska je dosad otvorila 13 od 35 pregovaračkih poglavlja, a samo je jedno zatvoreno. Zemljom kandidaticom za EU postala je još 1999. Pristupne pregovore počela je u listopadu 2005., na isti dan kad i Hrvatska. U posljednje tri godine nijedno poglavlje nije otvorila niti zatvorila. Dio je poglavlja zamrznut jer vlada premijera Recepa Tayipa Erdogana odbija normalizirati odnose s Ciprom.

No, ti prekidi i zastoji u pregovorima imaju i svoju pozadinu. Neke najutjecajnije zemlje EU-a, poput Francuske i Njemačke, jasno su izjavile kako ne žele da Turska ikada postane članicom te asocijacije. U zamjenu za punopravno članstvo ponudili su joj ”privilegirano partnerstvo”.

Najgorljiviji protivnik članstva Turske u EU-u bio je bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. ”Želim biti prijatelj Turske, ali moram reći da Turska nema svoje mjesto u Europi”, rekao je Sarkozy 2008. dodajući da ta zemlja treba dobiti status ”privilegiranoga partnerstva”.

O turskom članstvu u EU-u sličan stav ima i njemačka kancelarka Angela Merkel. Nekoliko je puta ponovila kako je njezin osobni, ali i stav njezine stranke, CDU-a, da Turska ne može postati punopravnom članicom EU-a, nego je ”privilegirano partnerstvo” najviše što može dobiti.

Novi francuski predsjednik Francois Hollande ima nešto pomirljiviji stav prema Ankari. Javno se ne protivi članstvu Turske u EU-u, ali joj nije dao ni javnu potporu. Podržao je, međutim, otvaranje novoga poglavlja, čime je zapravo deblokirao zamrznute pregovore.

Ljutiti što ih glavne europske zemlje ne žele primiti u svoje društvo, turski su političari u proteklih godinu dana tvrdili kako definitivno odustaju od Europe i okreću se Aziji. Međutim, da ipak računaju s europskom opcijom, potvrđuje Erdoganovo upozorenje iz veljače ove godine.

On je dugogodišnje čekanje Turske da postane članicom Europske unije nazvao ”neoprostivim”, zatraživši od europskih čelnika da više ne odgađaju njezin ulazak. Tad je upozorio da bi EU ”mogla izgubiti” Tursku ako joj do 2023., kad se obilježava stota obljetnica osnivanja moderne turske države, ne odobri članstvo.

Europa od Turske traži dvije ključne stvari: priznanje Cipra i davanje manjinskih prava Kurdima, kojih u Turskoj ima najmanje 15 milijuna. Erdogan, zasad, nije spreman popustiti ni u jednoj od njih. Cipar mu je dugo ”kost u grlu”, a o eventualnoj kurdskoj autonomiji uopće ne želi razgovarati.

Turska je razvila savezništvo sa Sjedinjenim Državama, a u posljednje vrijeme vidljivo je poboljšanje odnosa te zemlje s Rusijom. Usto, turski premijer Erdogan, nakon revolucija u arapskome svijetu, gajio je nade kako bi njegova država i on kao njezin vođa, mogli postati liderima u muslimanskome svijetu.

Međutim, očito je da još računaju i s Europskom unijom kojoj su do 2023. ”dali rok” da ih primi u svoje članstvo.

Još tekstova ovog autora: