autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Prosvjednici u Ukrajini traže pridruživanje EU-u

AUTOR: Marko Barišić / 26.11.2013.

Središnji trg u ukrajinskome glavnom gradu Kijevu bio je u ponedjeljak mjesto na kojem su se sukobili specijalna policija i prosvjednici koji već drugi dan od vlade traže da povuče odluku o odustajanju od potpisivanje sporazuma o pridruživanju zemlje Europskoj uniji.

 

Policija je u obračunu s prosvjednicima koji su željeli ući u vladine zgrade upotrijebila suzavac, a u sukobima su ozlijeđena dvojica policajaca. BBC izvještava da su se na Europskom trgu okupile na tisuće prosvjednika ustrajnih u zahtjevu da zemlja nastavi svoj put prema EU-u, a ne da se vrati pod rusku kabanicu.

 

Prosvjednici traže ostavku predsjednika vlade Mikole Azarova, koji je prije nekoliko dana iznenada suspendirao najavljeno potpisivanje sporazuma o pridruživanju Ukrajine EU-u, što se trebalo dogoditi na summitu u Vilniusu potkraj ovog mjeseca. Azarov je tada rekao da se zemlja zbog ekonomskih razloga okreće Rusiji te da će se pridružiti carinskoj uniji bivših sovjetskih država koju predvodi Moskva.

 

Prosvjede su organizirale oporbene stranke, a među prosvjednicima su i Vitalij Kličko, bivši boksač, te Jevgenija Carr, kći nekadašnje ukrajinske premijerke Julije Timošenko U nedjelju je u središtu Kijeva bilo gotovo sto tisuća prosvjednika, što je bio najveći skup održan u ukrajinskome glavnom gradu nakon Narančaste revolucije 2004., kada su se Ukrajinci pobunili protiv krađe izbornih rezultata. Prosvjednici su poručili da neće otići iz središta Kijeva dok vlada ne ispuni njihove zahtjeve. Prosvjedi se održavaju i u drugim ukrajinskim gradovima.

 

Analitičari su ocijenili da je ukrajinska vlada promijenila odluku o pristupanju EU-u zbog pritiska Rusije, koja ne želi ispustiti Ukrajinu iz svoje interesne sfere. Azarov je objasnio da je do zaokreta došlo zbog pragmatičnih razloga, no pritom nije isključio mogućnost obnove pregovora o stvaranju čvršćih veza s EU, ali ne prije predsjedničkih izbora 2015. godine. Usto, najavio je da će Rusija preispitati i mogućnost pojeftinjenja plina za Ukrajinu, no iz Gazproma su ubrzo priopćili kako o takvu aranžmanu ne znaju ništa.

 

Iz Bruxellesa su prilično ljuti na sadašnje ukrajinske političare. Optužuju ih da su cijelo vrijeme pregovarali s EU-om i obećavali potpisivanje sporazuma iako su se zapravo samo htjeli “bolje prodati” Rusiji. Dio aranžmana s EU-om bio je i odlazak bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko, koja je sada u zatvoru, na liječenje u Njemačku. Europska unija tražila je da je njezin politički rival, sadašnji predsjednik Viktor Janukovič, oslobodi kako bi se nakon povratka s liječenja mogla i politički angažirati na sljedećim predsjedničkim izborima. Sada je sve to palo u vodu.

 

Glavni pobjednik u ovoj priči zasad je Rusija. Iz prijašnjih stajališta Vladimira Putina dalo se naslutiti da Rusija neće tek tako pustiti Ukrajinu iz svoga interesnog područja. Kada je ta zemlja, tijekom vlasti vođa Narančaste revolucije Viktora Juščenka i Julije Timošenko, težila pristupu NATO-u, Putin je otvoreno rekao kako će, u slučaju da se to i ostvari, Ukrajina vjerojatno biti podijeljena.

 

Istočni dio Ukrajine je uglavnom rusofon, a poluotok Krim, gdje je ruska crnomorska vojna baza Sevastopolj, naseljen je ruskim stanovništvom. Krim je, podsjetimo, stoljećima bio dio Rusije, ali ga je u vrijeme bivšega SSSR-a 1954. Nikita Hruščov darovao Ukrajini u znak “vječnoga prijateljstva bratskih sovjetskih naroda”.

 

Putin to ne može zaboraviti i čim Ukrajina zaigra na kartu izlaska iz ruske interesne sfere, Krim s tamošnjim ruskim vojnim bazama postane središnje pitanje. Ukrajina je inače ugovorom produljila pravo boravka ruskoj floti na Krimu do 2042. godine.

 

To je politički kontekst i trenutačnih sukoba u Kijevu. Zapad zemlje je na zadnjim predsjedničkim izborima glasovao za Juliju Timošenko, a istok za Viktora Janukoviča. Janukovič je nakraju pobijedio s malom prednošću. Ta podjela ogleda se i danas. Pristaše prozapadnoga puta te zemlje vrlo su snažni, ali je i proruski tabor vrlo jak.

 

Teško je reći tko će pobijediti. Azarov je prosvjednicima poručio kako ih se ne boji te da će provjeriti je li održavanje prosvjeda i njegovo financiranje u skladu sa zakonom. Ukrajina je u teškoj gospodarskoj situaciji, u velikim je dugovima, a u zemlji je raširena korupcija. Neki analitičari tvrde kako nakon ovog odbijanja i EU zapravo može odahnuti.

 

Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan trebali bi uskoro stupiti u carinsku uniju s Rusijom, a ta unija bi 2015. prerasla u Euroazijsku ekonomsku uniju. Od toga bi najviše dakako mogao profitirati sadašnji predsjednik Viktor Janukovič, kojega će Rusija zasigurno podržati na izborima 2015. godine.

 

Što se tiče budućnosti Ukrajine, jedan je analitičar rekao kako zapravo ta zemlja trenutačno ne ide ni na zapad ni na istok, već prema – dolje.

Još tekstova ovog autora:

     EU odbacio ruski veto na države bivšega SSSR-a
     Kina i Japan na rubu sukoba zbog otočja u Pacifiku
     Angela Merkel dogovorila veliku koaliciju sa SPD-om
     Škoti objavili vodič za neovisnost zemlje
     Dogovor velesila i Irana o nuklearnom programu
     Obamino pismo Karzaiju za novi sigurnosni pakt
     Berlusconi nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora
     Pakistanki Malali Yousafzai dodijeljena nagrada Saharov
     Al Qaida udarila na iransko veleposlanstvo u Bejrutu
     Policija pred redakcijama svih dnevnih novina u Parizu

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1