novinarstvo s potpisom
Vlada je jučer uputila u Sabor Prijedlog novog zakon o mirovinskom osiguranju, kojim se predviđa povećanje dobne granice za mirovinu, ali – tek od 2030. godine. Otad, pa do 2038., dob za umirovljenje povećala bi se sa sadašnjih 65 na 67 godina, i to za oba spola. Dotad, pak, vrijedila bi dob koja je sada na snazi – 65 godina i najmanje 15 godina staža te 60 godina i najmanje 35 godina staža (s time da se ta mirovina onda umanjuje za svaki mjesec koji osiguraniku nedostaje do 65 godina), uz izmjene kojima bi se vrednovao dulji staž, odnosno nagradili oni koji ostanu raditi dulje.
Tako bi ubuduće muškarac ili žena koji su počeli raditi rano i sa 60 već imaju 41 godinu staža, u mirovinu mogli tako da im se ona umanjuje. Prema sadašnjem zakonu umanjenje može iznositi i do devet posto. Također, svi koji su radili do 65. mogu ostati raditi i dulje, (naravno, ako ih poslodavac želi zadržati), i u tom bi slučaju imali pravo na uvećanje osobnoga boda pri izračunu mirovine za 0,15 posto, najviše do 9 posto za pet godina duljeg rada, ako u trenutku kada steknu uvjete za mirovinu imaju 35 i više godina staža, odnosno do čak 20,4 posto, ako su u trenutku stjecanja uvjeta za mirovinu imali više od 41 godinu staža. Pojednostavnjeno: onaj tko bude radio do 70 godina i tada napuni više od 45 godina staža, mirovina bi mu mogla biti uvećana za petinu.
Za žene, pak, do 2030. vrijedi i prijelazno razdoblje tijekom kojega se izjednačavaju s muškarcima u dobi umirovljenja. Naime, od izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2010. naovamo dobna granica za umirovljenje žena povećava se sa 60 prema 65 godina, po tri mjeseca godišnje. Tako u 2013. žene u starosnu mirovinu mogu sa 60 godina i 9 mjeseci te najmanje 15 godina staža, dok u prijevremenu starosnu mogu s 55 godina i 9 mjeseci te 30 godina i 9 mjeseci staža. I granica staža se do 2030. izjednačava s ”muškom”. Ukratko, kada 2030. budu izjednačene s muškarcima, i za žene će se samo nastaviti podizati dob za umirovljenje na 67 godina.
Jedna od novina je mogućnost da se prijevremeni umirovljenik ponovno zaposli i radi do polovice radnog vremena, nakon čega bi mu se mirovina ponovno mogla preračunati po povoljnijim uvjetima nego što to vrijedi danas, uz uvjet da tako ostvari najmanje godinu dana staža. Zakon predviđa i da se onima koji ostanu bez posla zbog stečaja tvrtke i u roku od dvije godine na burzi ne uspiju pronaći posao, mirovina, kada steknu uvjete za prijevremenu, ne bi umanjivala, neovisno o duljini staža. Time se želi zaštititi ljude koji su ostali bez posla ne svojom krivnjom i s manjim stažem, zbog čega će im mirovina ionako biti niska.
Uvode se i novi modeli utvrđivanja preostale radne sposobnosti za invalide te institut privremene invalidske mirovine. Tako smanjenje radne sposobnosti po novome podrazumijeva da osiguranik više nije sposoban raditi u svojoj profesiji niti 3,5 sata dnevno, (ako jest, onda tog smanjenja nema), dok privremenu invalidsku mirovinu može ostvariti osiguranik koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom i nakon toga bio prijavljen kao nezaposlena osoba na Zavodu za zapošljavanje najmanje pet godina, (najdulje do 58. godine života), ako ne postoji mogućnost zaposlenja na poslovima za koje se profesionalnom rehabilitacijom osposobio.
Uvodi se i povoljniji model izračuna osnovne mirovine (one iz prvog stupa), za razdoblje koje je osiguranik proveo u prvom i u drugom stupu. To je dosad bio jedan od razloga zbog čega su ukupne mirovine novih osiguranika bile manje nego što bi bile da je osiguranik ostao samo u sustavu generacijske solidarnosti, pa bi se time trebao ublažiti taj problem.
Sadašnja ”švicarska formula”, po kojoj se mirovine usklađuju s polovicom stope rasta plaća i cijena, mijenja se tako da povoljniji parametar bude zastupljeniji (u omjeru i do 70 posto), kako bi se na mirovine primjenjivala povoljnija stopa usklađivanja. To će vjerojatno izazvati brži rast troškova za usklađivanje mirovina. No, istodobno, mirovine stečene po povlaštenim propisima usklađivale bi se dvojako, ovisno o tome jesu li u cijelosti alimentirane iz proračuna ili su djelomično utemeljene na stažu. Dio koji se isplaćuje iz proračuna usklađivao bi se ovisno o mogućnostima proračuna, a onaj utemeljen na stažu prema spomenutoj formuli.
Prema procjenama Ministarstva rada, rashodi za mirovine i mirovinska primanja slijedom ovog zakona smanjili bi se za približno 85 milijuna kuna u 2014. godini te za 150 milijuna kuna u 2015. u odnosu na rashode prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, pa za provedbu zakona ne bi trebalo osigurati dodatna sredstva, iako će se troškovi po nekim stavkama vjerojatno povećavati, stoji u Prijedlogu koji je upućen u Sabor.