Udruženi zločinački poduhvat (4) – Udio RH u ratu u BiH

Haški sud je do konačne svoje presude koristio obimnu arhivu koju je pripremilo Tužilaštvo i koja je sadržavala veliki broj dokumenata i izjava svjedoka koji su svjedočili o zločinima počinjenim u okviru Udruženog zločinačkog poduhvata. Tužilaštvo je dokazalo, a sudska vijeća prihvatila, da je na čelu UZP-a bilo najviše državno rukovodstvo Republike Hrvatske, s Franjom Tuđmanom, Gojkom Šuškom i Jankom Bobetkom. Svu trojicu je smrt spasila haškog suđenja.

Kakva je povezanost učesnika UZP-a iz Hrvatske i Herceg-Bosne, kako se zajednički zločinački plan ostvarivao (formiranje hrvatskog entiteta u BiH s ciljem pripojenju Hrvatskoj), Sud je pokazao kroz zločinačko djelovanje Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića koji su bili eksponenti zločinačkog poduhvata postavljenog iz Hrvatske prema BiH.

Obojicu je na zapovjedne funkcije u Herceg-Bosni postavio hrvatski državni vrh, obojica su koordinirali političke i vojne aktivnosti Republike Hrvatske u BiH i u svemu bili nadređeni ostalim vojnim i civilnim funkcionerima Herceg-Bosne.

Preko njih Sud je dokazao da je Herceg-Bosna bila zločinački produkt tadašnjeg državnog vrha Hrvatske, ili njegovog uskog dijela, i da je njena funkcija bila uklopljena u tzv. povijesne interese hrvatske države.

Obojica su pojedinačno učestvovala u izvršenju zločina koji su nabrojani u paragrafu 17. Optužnice, od a) do (l).

Slobodan Praljak je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu i provodio ga, kako slijedi:

(a) Kao pretpostavljeni komandant oružanih snaga Herceg-Bosne/HVO-a, jer je de jure i/ili de facto rukovodio i komandovao oružanim snagama Herceg-Bosne/HVO-a.

Dok je bio zapovjednik Glavnog stožera HVO-a vodio je oružane snage HVO-a i upravljao njima i bio odgovoran za aktivnosti i djelovanje tih snaga u sklopu provođenja udruženog zločinačkog poduhvata i u vezi sa zločinima za koje se tereti.

On je također igrao centralnu komandnu ulogu u oružanim snagama Herceg-Bosne/HVO-a i prije i nakon što je bio zapovjednik Glavnog stožera HVO-a, te u svojstvu visokog oficira Oružanih snaga Republike Hrvatske (HV) i/ili pomoćnika ministra odbrane RH.

(b) Slobodan Praljak je učestvovao na sastancima na visokom nivou oružanih snaga HVO-a, rukovodstva Herceg-Bosne/HVO-a i čelnika Republike Hrvatske vezanim za ciljeve, programe, politiku, operacije i strategiju rukovodstva Herceg-Bosne/HVO-a za uspostavljanje hrvatske kontrole nad teritorijama za koje se tvrdilo da pripadaju Herceg-Bosni i za ostvarivanje svrhe i ciljeva udruženog zločinačkog poduhvata.

Na primjer, Slobodan Praljak je učestvovao na sastancima sa čelnicima udruženog zločinačkog poduhvata održanim 11. septembra 1992. i 26. septembra 1992. na kojima je konstatovano da broj Muslimana na teritoriji za koju se tvrdilo da pripada Herceg-Bosni (i za koju je Franjo Tuđman izjavio da predstavlja dio Banovine) predstavlja prepreku ostvarenju hrvatske kontrole i na kojima je saopšteno da ta teritorija demografski i geopolitički pripada Hrvatskoj.

Na oba pomenuta sastanka pokrenuto je pitanje protjerivanja bosanskih Muslimana s tih područja i Praljak je ukazao na to da je njihovo protjerivanje nužno i da će ono biti ostvareno tokom rata između HVO-a i ABiH-a koji će uslijediti.

(c) Slobodan Praljak je djelovao kao kanal za prenošenje informacija, uputa, zahtjeva, politike i povratnih informacija između rukovodstva Republike Hrvatske i snaga i vlasti Herceg-Bosne/HVO-a u sklopu pospješivanja, omogućavanja i provođenja udruženog zločinačkog poduhvata.

(d) Slobodan Praljak je tražio, organizovao, omogućavao i učestvovao u dobijanju vojne i logističke podrške za snage Herceg-Bosne/HVO-a od Oružanih snaga RH, posebno putem svojih kontakata s ministrom odbrane Republike Hrvatske, Gojkom Šuškom.

(e) Slobodan Praljak je naredio, upravljao, omogućavao, podržavao i učestvovao u podjarmljivanju bosanskih Muslimana od strane Herceg-Bosne/HVO-a i činjenju zločina nad njima na teritoriji na koju je Herceg-Bosna polagala pravo i to je činio tako što je izdavao naređenja, zapovijesti, uputstva, instrukcije i ultimatume, kao što su ultimatumi za potčinjavanje vojnika Armije BiH-a komandi HVO-a izdati u januaru 1993. (uključujući i lokalni ultimatum bosanskim Muslimanima u Gornjem Vakufu) i aprilu 1993., u čijem donošenju je učestvovao i koje je pomagao.

(f) Slobodan Praljak je učestvovao, omogućavao i podržavao udruženi zločinački poduhvat i zločine za koje se tereti u Optužnici tako što je planirao, odobravao, pripremao, podržavao, naređivao i/ili upravljao vojnim operacijama i dejstvima tokom i u sklopu kojih su činjeni takvi zločini.

(g) Slobodan Praljak je upravljao, omogućavao i podržavao operacije i dejstva Vojne policije HVO-a putem kojih su ostvarivani razni ciljevi udruženog zločinačkog poduhvata.

(h) Slobodan Praljak je kontrolisao, upravljao, omogućavao, pomagao i/ili učestvovao u sistemu zlostavljanja koji je obuhvatao mrežu zatvora, koncentracionih logora i drugih objekata za zatočenje u Herceg-Bosni/HVO-u koji su korišteni za hapšenje, zatočenje i zatvaranje hiljada bosanskih Muslimana, protivpravno i u teškim uslovima, gdje su ih ubijali, maltretirali, tukli i zlostavljali.

Snage Herceg-Bosne/HVO-a su iz tih objekata sistematski odvodile zatočene Muslimane i koristile ih za protivpravni prisilni rad tokom kojeg su mnogi od njih poginuli ili bili povrijeđeni.

(i) Slobodan Praljak je podsticao, omogućavao i stimulisao ometanje dopreme humanitarne pomoći bosanskim Muslimanima tako što nije primijenio svoja ovlaštenja da obezbijedi konstantan i neprekidan dotok humanitarne pomoći u, pored ostalih mjesta, istočni Mostar, gdje je njegovo nečinjenje u osnovi dovelo do blokade cjelokupne humanitarne pomoći u julu i augustu 1993. godine.

(j) Slobodan Praljak je učestvovao u zapljeni pokretne i nepokretne imovine i prenošenju vlasništva nad njom na vojne snage Herceg-Bosne/HVO-a.

(k) Slobodan Praljak je omogućavao, podržavao, podsticao i učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu i zločinima za koje se tereti u Optužnici tako što je planirao, odobravao, pripremao, podržavao, naređivao i/ili upravljao vojnim operacijama i dejstvima tokom i u sklopu kojih su uništavani kulturni i vjerski objekti kao što su džamije, a privatna imovina bosanskih Muslimana pljačkana, paljena ili uništavana, bez opravdanja ili vojne nužde, te tako što nije spriječio, zaustavio, kaznio ili osigurao odštetu za to uništavanje i pljačkanje.

(l) Slobodan Praljak je učestvovao, omogućavao, pružao pomoć i podršku sistemu zlostavljanja koji je zamišljen i primjenjivan u cilju protjerivanja, deportacije ili prisilnog premještanja velikog broja bosanskih Muslimana putem njihove deportacije iz Bosne i Hercegovine u druge zemlje ili premještanja u one dijelove Bosne i Hercegovine koji nisu bili pod kontrolom snaga Herceg-Bosne ili HVO-a ili na koje te snage nisu polagale pravo, što je obuhvatalo i njegov prijedlog tokom rata između HVO-a i ABiH-a da se bosanski Muslimani protjeraju s teritorije na koju je Herceg-Bosna polagala pravo.

(m) Slobodan Praljak je bio odgovoran da osigura da se oružane snage HVO-a ponašaju u skladu sa Ženevskim konvencijama i normama međunarodnog humanitarnog prava i da se sa svim zarobljenicima, zatočenicima i drugim osobama koje su držale oružane snage HVO-a postupa u skladu s tim konvencijama i pravom, a on to nije učinio.

(n) Slobodan Praljak je učestvovao, omogućavao, podsticao, stimulisao i prelazio preko zločina i zlostavljanja bosanskih Muslimana od strane snaga Herceg-Bosne/HVO-a, tako što nije spriječio i kaznio takve zločine i što je pohvaljivao, nagrađivao, unapređivao ili ostavljao na istom položaju oficire i vojnike HVO-a koji su učestvovali u tim zločinima ili igrali ulogu u njima.

Milivoj Petković je također bio značajna karika u lancu povezanih zločina koji su planirani u okviru UZP-a, na čijem čelu su bili Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko.

Zapovjednik Hrvatske vojske Janko Bobetko rasporedio ga je u komandu Izmještenog zapovjednog mjesta HV-a u Grude, u julu 1992. godine, koja komanda je postala glavni komandni štab oružanih snaga Herceg-Bosne/HVO-a.

To je samo jedna od činjenica koje pokazuju da je UZP bio planiran kao dio hrvatske državne politike i realiziran iz Hrvatske.

Milivoj Petković je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu i provodio ga, kako slijedi:

(a) Kao pretpostavljeni komandant oružanih snaga Herceg-Bosne/HVO-a, on je de jure i/ili de facto rukovodio i komandovao oružanim snagama Herceg-Bosne/HVO-a.

Dok je bio zapovjednik Glavnog stožera HVO-a, vodio je oružane snage HVO-a i upravljao njima, i bio odgovoran za aktivnosti i dejstva tih snaga u sklopu provođenja udruženog zločinačkog poduhvata i u vezi sa zločinima za koje se tereti u Optužnici.

On je također igrao centralnu komandnu ulogu u oružanim snagama Herceg-Bosne/HVO-a tokom perioda u kojem je Slobodan Praljak bio zapovjednik Glavnog stožera HVO-a, budući da je tada bio zamjenik vrhovnog komandanta.

(b) Milivoj Petković je učestvovao na sastancima na visokom nivou oružanih snaga HVO-a, rukovodstva Herceg-Bosne/HVO-a i čelnika Republike Hrvatske vezanim za ciljeve, programe, politiku, operacije i strategiju rukovodstva Herceg-Bosne/HVO-a za uspostavljanje hrvatske kontrole nad teritorijama za koje se tvrdilo da pripadaju Herceg-Bosni i za ostvarivanje svrhe i ciljeva udruženog zločinačkog poduhvata.

(c) Milivoj Petković je naredio, upravljao, omogućavao, podržavao i učestvovao u podjarmljivanju bosanskih Muslimana od strane Herceg-Bosne/HVO-a i činjenju zločina nad njima na teritoriji na koju je Herceg-Bosna polagala pravo i to je činio tako što je izdavao naređenja, zapovijesti, uputstva, instrukcije i ultimatume, kao što su ultimatumi za potčinjavanje vojnika ABiH-a komandi HVO-a izdati u januaru 1993. i aprilu 1993., u čijem donošenju je učestvovao i koje je pomagao.

(d) Milivoj Petković je učestvovao, omogućavao i podržavao udruženi zločinački poduhvat i zločine za koje se tereti u Optužnici tako što je planirao, odobravao, pripremao, podržavao, naređivao i/ili upravljao vojnim operacijama i dejstvima tokom i u sklopu kojih su činjeni takvi zločini.

(e) Milivoj Petković je mobilisao vojne i logističke resurse i ljudstvo koji su korišteni za ostvarivanje političkih i vojnih ciljeva rukovodstva Herceg-Bosne/HVO-a i koji su obuhvatali vojnu i logističku podršku, kao i podršku u ljudstvu od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske i njenih oružanih snaga.

(f) Milivoj Petković je omogućavao finansijske operacije oružanih snaga HVO-a i učestvovao u njima, uključujući budžet, platne liste i izdatke oružanih snaga HVO-a.

(g) Milivoj Petković je učestvovao u zapljeni pokretne i nepokretne imovine i prenošenju vlasništva nad njom na vojne snage Herceg-Bosne/HVO-a.

(h) Milivoj Petković je omogućavao, podržavao, podsticao i učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu i zločinima za koje se tereti u Optužnici tako što je planirao, odobravao, pripremao, podržavao, naređivao i/ili upravljao vojnim operacijama i dejstvima tokom i u sklopu kojih su uništavani kulturni i vjerski objekti kao što su džamije, a privatna imovina bosanskih Muslimana pljačkana, paljena ili uništavana, bez opravdanja ili vojne nužde, te tako što nije spriječio, zaustavio, kaznio ili osigurao odštetu za to uništavanje i pljačkanje.

(i) Milivoj Petković je kontrolisao, upravljao, omogućavao, pomagao i/ili učestvovao u sistemu zlostavljanja koji je obuhvatao mrežu zatvora, koncentracionih logora i drugih objekata za zatočenje u Herceg-Bosni/HVO-u koji su korišteni za hapšenje, zatočenje i zatvaranje hiljada bosanskih Muslimana, protivpravno i u teškim uslovima, gdje su ih ubijali, maltretirali, tukli i zlostavljali.

Posebno, Milivoj Petković je naredio rasprostranjeno i sistematsko hapšenje muškaraca, bosanskih Muslimana, u ljeto 1993. godine, te upravljao njime.

(j) Milivoj Petković je kontrolisao, odobravao, omogućavao, dopuštao i prelazio preko korištenja zatočenih bosanskih Muslimana za protivpravni prisilni rad tokom kojeg su mnogi od njih poginuli ili bili povrijeđeni i izdavao je konkretne upute za korištenje zatočenih bosanskih Muslimana za takav rad.

(k) Milivoj Petković je učestvovao, omogućavao i pomagao sistem zlostavljanja koji je zamišljen i primjenjivan u cilju protjerivanja, deportacije ili prisilnog premještanja velikog broja bosanskih Muslimana putem njihove deportacije iz Bosne i Hercegovine u druge zemlje ili premještanja u one dijelove Bosne i Hercegovine koji nisu bili pod kontrolom snaga Herceg-Bosne ili HVO-a ili na koje te snage nisu polagale pravo, kao što je bilo premještanje civila, bosanskih Muslimana, sa područja Sovića-Doljana u maju 1993. i uklanjanje Muslimana iz opštine Prozor u julu 1993.

(l) Milivoj Petković je promovisao, omogućavao i podsticao udruženi zločinački poduhvat tako što je prikazivao bosanske Muslimane u negativnom svjetlu, nazivajući ih pogrdnim imenima u naređenjima i depešama koje je upućivao oružanim snagama Herceg-Bosne/HVO-a.

(m) Milivoj Petković je bio odgovoran da osigura da se oružane snage HVO-a ponašaju u skladu sa Ženevskim konvencijama i normama međunarodnog humanitarnog prava i da se sa svim zarobljenicima, zatočenicima i drugim osobama koje su držale oružane snage HVO-a postupa u skladu s tim konvencijama i pravom, a on to nije učinio.

(n) Milivoj Petković je učestvovao, omogućavao, podsticao, stimulisao i prelazio preko zločina i zlostavljanja bosanskih Muslimana od strane snaga Herceg-Bosne/HVO-a tako što nije spriječio i kaznio takve zločine i što je pohvaljivao, nagrađivao, unapređivao ili ostavljao na istom položaju oficire i vojnike HVO-a koji su učestvovali u tim zločinima ili igrali ulogu u njima.

(o) Milivoj Petković je upravljao, omogućavao i učestvovao u prikrivanju zločina koje su počinile snage Herceg-Bosne/HVO-a tako što je, na primjer, u augustu 1993. naredio da zatočene bosanske Muslimane dotjeraju prije nego što dozvole međunarodnim posmatračima da ih vide i tako što je lažno prikazao i prikrivao zločine koje su u oktobru 1993. snage Herceg-Bosne/HVO-a počinile u Stupnom Dolu.

Sud je svoje zaključke, mišljenje i presude donio temeljem nekoliko desetina hiljada dokumenata koje je pribavilo Tužiteljstvo Suda i za Slobodana Praljka i za Milivoja Petkovića.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Dok je padao Vukovar slavila se zločinačka ”Herceg-Bosna”!
    •  Etnički i građanski nacionalizam
    •  Sadašnjost i budućnost referendumske BiH
    •  Kako smo prije 30 godina izbjegli podjelu BiH
    •  Etnički i građanski nacionalizam
    •  Fašizam i antifašizam 80 godina poslije AVNOJ-a
    •  Novo razvrgavanje društvenih vrijednosti BiH (2. dio)
    •  Novo razvrgavanje društvenih vrijednosti BiH (1. dio)
    •  Prekrajanje povijesti u funkciji je bošnjačkoga nacionalizma
    •  Bez Oluje ne bi bilo Republike Srpske

> Svi tekstovi ovog autora