autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Ustaški i drugi tragovi nasilja još nisu nestali

AUTOR: Vesna Teršelič / 19.04.2021.

Vesna Teršelič

Pripremili smo vodič po Zagrebu kojim želimo olakšati upoznavanje nekih ključnih mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Sažeti opisi povezuju povijesna istraživanja, odabrane ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja.

U trenutku kad polako odlazi generacija koja je preživjela vrijeme najgoreg terora u povijesti grada nastojali smo stvoriti što više prostora za riječi i zapise svjedoka vremena i protagoniste povijesnih događanja. Vodič je dostupan na OVOJ POVEZNICI.

Documenta se pitanjem prezentacije ključnih događaja 20. stoljeća bavi od svog osnivanja, tražeći najbolje načine približavanja prošlosti novim generacijama. Neki dosadašnji poduhvati uključuju obilazak mjesta sjećanja, počevši od 2010. i dokumentarnog filma Documenta Memoriae – Zagreb, redateljice Dijane Mlađenović dostupni su na OVOJ POVEZNICI.

U sagledavanju mjesta sjećanja i otkrivanju novih mogućnosti komemoriranja žrtava, posebno nas je poticao Saša Šimpraga, autor koncepta Virtualnog muzeja Dotrščina, s kojim od 2012. sudjelujemo u organiziranju godišnjih memorijalnih intervencija, dostupnim na OVOJ POVEZNICI.

Tragovi nasilja koje su svim ratnim i poslijeratnim naraštajima utisnuli nacisti, fašisti, ustaše i drugi kolaboracionisti još nisu nestali

Paralelno s događanjima u prostoru parka, u javnom prostoru Trga bana Jelačića u rujnu 2012. mogao se razgledati prvi postav Virtualnog muzeja Dotrščina na temu Pisci i publicisti ubijeni na Dotrščini čija je autorica bila Nataša Mataušić, muzejska savjetnica Hrvatskog povijesnog muzeja.

Zahvalne smo na poticaju i mogućnosti razmjene i suradnje s Antifašističkom ligom Republike Hrvatske, Građanskim odborom za ljudska prava, Javnom ustanovom Spomen područje Jasenovac, kustosicama Hrvatskog povijesnog muzeja, Koordinacijom židovskih općina Republike Hrvatske, Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te Srpskim narodnim vijećem bez kojih u vrijeme prijepora o naslijeđu Drugog svjetskog rata ne bi mogli razvijati nove obrazovne sadržaje.

Vodič počinje povijesnim pregledom i sažetim informacijama o odabranim lokacija koje možete posjetiti u vašim istraživanjima grada. Kroz uključivanje izbora pjesama, ulomaka iz romana, te autobiografskih i dnevničkih zapisa željeli smo potaknuti na upoznavanje opusa autora i autorica koji su stvarali u tijeku i nakon Drugog svjetskog rata.

U pripremi smo posebno vodili računa o potrebama nastavnika i nastavnica, učenika i učenica osnovnih i srednjih škola, kao i osobama koje rade s mladima.

Pošto je primarna svrha ovog vodiča informiranje i obrazovanje bile bi nam vrlo dragocjene povratne informacije i prijedlozi za njegovo unaprjeđenje. Autorice vodiča Tena Banjeglav, Kristina Dilica i Alice Straniero vaše će povratne informacije uzeti u obzir u pripremi dopunjenog izdanja u kojem ćemo predložiti dodatne obilaske Zagreba.

Vodič za sada objavljujemo samo kao digitalnu publikaciju u nadi da će neko od budućih izdanja doživjeti i tiskanu verziju te prijevod na engleski jezik kako bi ga mogli koristiti i posjetitelji/ce iz inozemstva.

O zadnjim danima prije proglašenja ustaške Nezavisne državne Hrvatske novinar i urednik Josip Horvat zabilježio je u svoj dnevnik razmjenu prognoza u redakciji:

Iznova tražimo načine humanizacije odnosa prema svima stradalima

Dolazi najgore: Pavelić!

Čini mi se nevjerojatno.

Ne, dolaze Nijemci, okupacija – odvraćam.

Oboje smo imali pravo.

Mada nas od tog prijelomnog trenutka dijeli osam desetljeća još uvijek živimo u sjeni neprerađenog naslijeđa Drugog svjetskog rata.

Ovaj je vodič popudbina za sve koji žele posjetiti povijesna mjesta i u obilascima grada ponovo promisliti o mjestima otpora i stradanja, (ne)zaboravu žrtava holokausta i genocida nad Srbima i Romima, kao i teroru čije su žrtve bili Hrvati i svi drugi akteri otpora u Zagrebu.

Tragovi nasilja koje su svim ratnim i poslijeratnim naraštajima utisnuli nacisti, fašisti, ustaše i drugi kolaboracionisti još nisu nestali.

Zato iznova tražimo načine humanizacije odnosa prema svima stradalima.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: