autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Varivode su ogledalo našeg društva

AUTOR: Dragan Grozdanić / 28.09.2026.

Anja Šimpraga (Foto: Sandro Lendler)

Puno je riječi koje opet dijele, previše je pokušaja da se određene ljude učini manje poželjnima i da se nečija kultura, pismo, običaji ili pravo na sjećanje dovede u pitanje. Zato moramo reći da nećemo pristati da moramo dokazivati kako smo građani ove zemlje i da netko određuje koje je sjećanje dopušteno, kultura prihvatljiva i koje je ime dovoljno hrvatsko, a koje ne, kazala je Anja Šimpraga na komemoraciji u Varivodama.

Bol s vremenom jenjava, ali se tuga pojačava. Tako sumira Jovan Berić, sin Radivoja i Marije Berić, koje su uz sedam ostalih mještana Varivoda srpske nacionalnosti, pripadnici hrvatskih snaga 28. rujna 1995. ubili na pragu njihove kuće i dvorištima, niti dva mjeseca nakon završetka vojno redarstvene operacije Oluja.

Trideset i jednu godinu od zločina Jovan Berić svoju tugu osjeća u činjenici da je selo unazad petnaest godina izgubilo polovicu svojih stanovnika.

Ulična rasvjeta osvjetljava osmrtnice na vratima kuća u kojima nitko ne živi.

“U čitavom selu nema više od pedesetak ljudi. Ali tuga je. Tuga je i pitanje hoće li iduće godine uopće biti netko da položi vijenac ispred porodice i da li će se uopće pojaviti netko tko će tu praksu nastaviti”, rekao nam je Berić.

Podsjetio je da je državi u procesu novčanog obeštećenja njegove obitelji, za njega i dvije sestre, za nasilnu smrt roditelja, trebalo punih 17 godina.

U organizaciji Srpskog narodnog vijeća, općine Kistanje i obitelji žrtava održan je komemorativni skup u povodu 31. godišnjice od ratnog zločina nad devetero srpskih civila: Jovana Berića, Marije Berić, Jovana Berića, Marka Berića, Milke Berić, Radivoja Berića, Špire Berića, Dušana Dukića i Mirka Pokrajca.

Tena Banjeglav, voditeljica Documente, centra za suočavanje s prošlošću, kazala je da unatoč vođenim kaznenim postupcima za zločin u Varivodama nitko dosad nije osuđen.

“Hrvatsko se društvo još uvijek teško suočava s ratnim zločinima koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske i policije, kao i s onima gdje žrtve nisu bili Hrvati. Tek kad prihvatimo činjenicu o stradanjima i zločinima koji su ‘počinjeni u naše ime’ i preuzmemo odgovornost, društvo može ići naprijed i tako liječiti ratne traume”, kazala je Tena Banjeglav.

Vlasti – kako trenutne, tako i one prošle – dodala je voditeljica Documente, kreiraju politiku sjećanja kao politiku zaborava. Podsjetila je da je premijer Andrej Plenković posjetio 2020. godine Varivode, priznao zločin i izrazio žaljenje zbog ubijenih civila. No nakon toga gotovo da je prestao rad na izgradnji povjerenja i stvaranja uključive kulture sjećanja u kojoj nema žrtava prvog i drugog reda u odnosu na njihovu nacionalnost.

Banjeglav je kazala i da je situacija u društvu takva da se širi netrpeljivost prema drugima i drugačijima, uzvikuju ustaški pokliči, slave se i veličaju ratne pobjede u kojima su ratni zločinci heroji, a ubojstva civila za vrijeme i nakon operacije Oluja se prešućuju.

Saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga rekla je da sva mjesta stradanja nisu samo mjesta sjećanja na prošlost, već i ogledalo našeg društva: od Varivoda, Gošića, Prokljana, Žagrovića, Golubića, Oćestova i dalje preko Promine do Škabrnje… ta mjesta su ono što ostavljamo generacijama poslije nas.

“U društvu je puno riječi koje opet dijele, previše je pokušaja da se određene ljude učini manje poželjnima i da se nečija kultura, pismo, običaji ili pravo na sjećanje dovede u pitanje. Zato moramo reći da nećemo pristati da moramo dokazivati kako smo građani ove zemlje i da netko određuje koje je sjećanje dopušteno, kultura prihvatljiva i koje je ime dovoljno hrvatsko, a koje ne. Ovdje su ubijeni civili, ali ne zato jer su predstavljali prijetnju, već nakon rata na svojim ognjištima. Zato njihova smrt za nikog od nas pa ni za državu ne smije biti tek fusnota”, rekla je Šimpraga.

Na spomenik u središtu mjesta s imenima ubijenih, vijence su položili i izaslanica predsjednika RH Melita Mulić, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Mladen Pavić, kao i izaslanstva Vijeća srpske nacionalne manjine iz Šibensko-kninske i Zadarske županije.

(Prenosimo s portala Novosti).

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Boris Milošević: Tištila nas je pojava crnila na ulicama
• Šibenčani opet udaraju kontru
• Katarina Peović: Socijalizam na Pantovčaku
• Lora Vidović: ''Ustaška simbolika mora se procesuirati''
• Ivo Goldstein: ''Ljudi iz vrha Crkve lažu o Jasenovcu''
• Korčulanska lijeva škola
• Jadranka Brnčić: Hrvatska je oruđe u rukama Opus Deija
• Mira Furlan: ''Ustaštvo se rehabilitira još od 1991.''
• Igor Štiks: ''Moramo pobjediti u borbi protiv ekstremne desnice''
• Lora Vidović: ''Porasli su etnička netolerancija i govor mržnje''

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: ODJECI
Oznake: Anja Šimpraga, Dragan Grozdanić, Jovan Berić, Melita Mulić, Mladen Pavić, Odjeci, SDSS, Tena Banjeglav, Varivode

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

18 Sep

Jesu li teroristi pobijedili nakon 11. rujna? SAD su odgovorile na napad u New Yorku upravo onako kako su napadači priželjkivali, pridonoseći stvaranju svijeta u kojem je terorizam postao toliko uobičajena pojava da više ni ne znamo kada tu riječ treba upotrijebiti.