Vrlo važan poziv za svrgavanje prekršitelja ljudskih prava

Blagdani su, a čitatelji i u blagdanske dane pišu o svojim nevoljama s ”tijelima vlasti” i osobito sudstvom, odnosno onim što nazivamo hrvatskim pravosuđem.

Najbrojniji su čitatelji koji kao pojedinci i slabija strana, pomalo već iscrpljeni u sporovima s neusporedivo moćnijim i jako razgranatim tzv. ”institucijama sistema”, unatoč blagdanima traže pravdu i pred međunarodnim sudstvom.

I o čemu u ovoj rubrici čitateljima u blagdanske dane pisati?

Prigodno bi trebalo pisati u blagdanskom tonu, recimo: velikodušno praštajte onima koji vam krše ljudska prava, provedite blagdane u miru i primjerenom ozračju, umjesto da dosađujete okolo zbog toga što vam hrvatska ”tijela vlasti”, sudstvo i pravosuđe krše temeljna ljudska prava (pravo na nepristrano suđenje, pravo pristupa sudu i sprečavanje informacija o tome da vam krše ljudska prava).

Davno sam odlučio baviti se neovisnim, a ne prigodničarskim novinarstvom.

Ponavljam poziv čitateljima da skeniraju i na e-mail [email protected] dostave pravno ništavna pisma kojima su obaviješteni da je njihov predmet izbačen iz postupka pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu protivno članku 45. Konvencije bez pisane i obrazložene sudske odluke

Čitam upravo objavljeni osvrt kolege Miljenka Jergovića o Radi Šerbedžiji. Čitajući osvrt, razmišljam o crti razdjelnici između novinarstva i književnosti.

Književniku je dopuštena literarna sloboda u prikazu problematike i posredstvom fikcije, a novinar bi morao objavljivati isključivo činjenice.

A onda opet, ako se fikcijom došlo do činjenice, i to je novinarstvo, uz možda više spisateljskog talenta. I onda mi se ta

zamišljena crta razdjelnica između novinarstva i literature čini manje stvarnom. Kriterij je vrijednost teksta.

Je li Antun Gustav Matoš bio književnik ili novinar ili i jedno i drugo?

Kolega Miljenko Jergović u upravo objavljenom osvrtu o Šerbedžiji piše: ”Sjetite se, znam da ne možete, jednoga jedinog hrvatskog umjetnika, pisca, redatelja, glazbenika – a takvih ionako nema mnogo – koji je poznat i cijenjen barem u inozemstvu, ili barem u regiji, a da u Hrvatskoj nije bio prezren, progonjen i tretiran kao izdajnik i loš Hrvat. Mala kultura traži male Šerbedžije i male Pogoreliće. Veliki je frustriraju”.

Mislim da je slično i sa čitateljima kao pojedincima u sporu sa neusporedivo moćnijim i jako razgranatim tzv. ”institucijama sistema”. Ti čitatelji tražeći pravdu pred međunarodnim sudstvom frustriraju dužnosnike u hrvatskim ”tijelima vlasti”, sudstvu i pravosuđu.

Ta je frustracija tolika da viša ustavnosudska savjetnica (bivša zaposlenica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske) tužbe čitatelja međunarodnom sudstvu, protivno članku 45. Konvencije o ljudskim pravima, izbacuje iz postupaka bez pisane i obrazložene sudske odluke.

Stručnjaci procjenjuju da je oko 9 tisuća tužbi građana Hrvatske eliminirano iz postupka na međunarodnom sudu protivno članku 45. Konvencije o zaštiti ljudskih prava bez pisane i obrazložene sudske odluke.

S obzirom na to da se radi o pravno ništavnim eliminacijama predmeta iz postupaka na međunarodnom sudu, svi na takav način odbijeni tužitelji bi trebali zahtijevati obnovu postupka i, sukladno Konvenciji o zaštiti ljudskih prava, tražiti da im se dostavi pisana i obrazložena sudska odluka.

Čitatelji tražeći pravdu pred međunarodnim sudstvom frustriraju dužnosnike u hrvatskim ”tijelima vlasti”, sudstvu i pravosuđu. Ta je frustracija tolika da viša ustavnosudska savjetnica (bivša zaposlenica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske) tužbe čitatelja međunarodnom sudstvu, protivno članku 45. Konvencije o ljudskim pravima, izbacuje iz postupaka bez pisane i obrazložene sudske odluke

E, to ne može; pisamca koja iz Europskog suda za ljudska prava dostavljaju umjesto sudske odluke završavaju sljedećim upozorenjima:

”Ova je odluka konačna i protiv nje ne postoji mogućnost žalbe Velikom vijeću, kao niti bilo kojem drugom organu. Tajništvo nije u mogućnosti dati Vam bilo kakve daljnje podatke. Od Suda stoga više nećete primiti nikakve podneske koji se tiču ovog predmeta, a Vaš će spis, u skladu s uputama Suda, biti uništen godinu dana od datuma odluke suca pojedinca”.

Prevara je u tome što nikakva odluka nije dostavljena, nego umjesto odluke pravno ništavno pisamce koje završava citiranim navodima.

U pisamcu se poziva na odluku suca pojedinca; pitanje je zašto tu odluku nisu dostavili podnositeljima zahtjeva napisanu i obrazloženu?

Umjesto pisane i obrazložene odluke podnositeljima zahtjeva (tužbi) pišu: …ne postoji mogućnost žalbe Velikom vijeću, kao niti bilo kojem drugom organu” ili ”Vaš će spis, u skladu s uputama Suda, biti uništen godinu dana od datuma odluke suca pojedinca”.

U potpisu tih pravno ništavnih brljotina najčešće je izvjesna Elica Grdinić, bivša viša ustavnosudska savjetnica u Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

A Ustavni sud je zadnja sudska instanca Republike Hrvatske protiv koje hrvatski građani mogu podnijeti tužbu zbog kršenja ljudskih prava.

I da međunarodni sud ne bi ukidao previše odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, brine se spomenuta Elica Grdinić, bivša viša ustavnosudska savjetnica dobro plaćena za svoj ”privremeni” rad u Strasbourgu.

I zbog svega, čitatelji dragi, veseli i ugodni blagdani i da što prije uspijete ponovo pokrenuti (obnoviti) postupak u kojemu će vam umjesto pravno ništavnog pisamca E. Grdinić iz Europskog suda za ljudska prava dostavljati, sukladno članku 45. Konvencije, pisane i obrazložene sudske odluke.

Prigodno bi trebalo pisati u blagdanskom tonu, recimo: velikodušno praštajte onima koji vam krše ljudska prava, provedite blagdane u miru i primjerenom ozračju, itd. No, davno sam odlučio baviti se neovisnim, a ne prigodničarskim novinarstvom

I usprkos blagdanima, čitatelji dragi, moram vam napisati i da mislim da E. Grdinić i njezini ”instalateri” iz hrvatskog pravosuđa, osobito Ustavnoga suda Republike Hrvatske, neće sami dragovoljno odstupiti.

Morat ćemo ih svrgnuti.

Pozvao sam čitatelje da skeniraju i na e-mail [email protected]

dostave pravno ništavna pisma kojima su obaviješteni da je njihov predmet izbačen iz postupka pred Europskim sudom za ljudska prava, protivno članku 45 Konvencije, bez pisane i obrazložene sudske odluke.

S respektabilnim brojem odbijenih na pravno ništavan način zatražili bismo od Vijeća Europe, nadležnog za rad Europskog suda za ljudska prava, da se obnove postupci i svim podnositeljima tužbi Sudu za ljudska prava u Strasbourgu sukladno članku 45. Konvencije dostave pisane i obrazložene odluke umjesto sramotnih pravno ništavnih pisamca E. Grdinić i ostalih.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  Nemoralna ''trakavica'' na Vrhovnom sudu RH
    •  Isticanje rijetkih presuda koje bi trebale biti uobičajene
    •  Samopomoć neovisnih novinara bez prava na sudsku zaštitu
    •  Preminuo je Emil Römer, žrtva hrvatskog pravosuđa
    •  Facebook, Google i ostali brišu podatke s tražilica u RH
    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima

> Svi tekstovi ovog autora